DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 27 <-- 27 --> PDF |
stvarne visine odnosno boniteta. Utvrđena drvna masa unesena je u odgovarajući debljinski stepen. Sumiranjem mase stabala u stepenu dobila se ukupna drvna masa debljinskog stepena. Nakon toga je određena drvna masa svakog pojedinog izrađenog i izmjerenog sortimenta bez kore, kojeg je sadržavalo stablo i uvrštena u debljinski stepen kojemu je stablo pripadalo. Sumiranjem drvnih masa istih sortimenata dobile su se mase pojedinih sortimenata u deb- Ijinskom stepenu, a iz sume masa sortimenata rezultirala je ukupna korisna ili iskorišćena (izrađena u Sortimente) drvna masa debljinskog stepena. Na bazi ukupne drvne mase debljinskog stepena, utvrđene po tabelama drvnih masa (brutto masa), i stvarno izmjerene korisne (iskorišćene) drvne mase (netto mase) dobio se postotak iskorišćenja ih postotak korisne drvne mase od drvne mase utvrđene po tabelama drvnih masa (brutto mase). Nakon toga su izračunani postoci s kojima su mase pojedinih sortimenata zastupane u korisnoj drvnoj masi. Taj je postupak proveden za sve debljinske stepene s kojima smo raspolagali razlučeno po bonitetima i biljnim zajednicama. Izračunani postoci (korisne drvne mase i sortimenata) izravnani su računsko- grafički na bazi težina po metodi Bruce—Schumachera (3) kao funkcije prsnih promjera (debljinskih stepeni) i uneseni u odgovarajuće tabele. Nakon toga su se ha temelju tako sastavljenih sortimentnih tabela izračunale ukupne količine sortimenata na materijalu, koji je služio za istraživanje i uporedile sa stvarno izmjerenim i izrađenim količinama sortimenata. Razlike između stvarnih´ podataka i podataka po tabelama kretale su se od 0,1 do maximum 1%. Taj maksimalni postotak bio je kod stupova za vodove, koji su bili zastupani s malim masama u. istraži variom materijalu. Nakon, razrade i uporedbe dobivenih rezultata utvrdili smo da ne postoje značajnije razlike: u postotnom .odnosu sortimenata ha različitim bonitetnim razredima i u različitim biljnim zajednicama. Izvjesne su se razlike pokazale u kvaliteti pilanske oblovine, ali tolike, da nam je po njima moguće napraviti kvalitetni -redoslijed sastojina, dok za praksu, držimo, ne bi imale nekog značajnog utjecaja) i.;.:´:. Kao najbolja pokazala se jelova sastojina na I. bonitetnom razredu u gospodarskoj jedinici »Sungerski Lug-«, a odmah iza nje dolazi jelova sastojina na III bonitetnom razredu u gospodarskoj jedinici »Lazac«. Jelove sastojine na II bonitetnom razredu (vapnenac) u gospodarskoj jedinici »Delnice-« po svojoj kvaliteti dolaze na treće mjesto. Međutim, potrebno je istaći, da na temelju ovih kao v ostalih istraživanja ove sastojine čine gotovo kvalitetni prosjek jelovih sastojina u Gorskom Kotaru. Jelove su sastojine u gospodarskoj jedinici »Belevine« na II bonitetnom razredu (silikat) dale pilansku oblovinu najslabije kvalitete. Ovo su sastojine s granatim, stablima i s mnoštvom mrtvih grana i ispadajućih kvrga, a to ih deklasira, i čini manje vrijednim. , Interesantno je ovdje-spomenuti, da je i-šumarska i drv.-industrijska opferativa eksploatacijom i preradom´ došla do spoznaje da su jelove sastojine na III bonitetnom razredu dobre kvalitete. Jelova stabla u sastojinama na III bonitetnom razredu nemajü puhö ispadajućih kvrga i čvorova, rastü ü dosta gustom:_sklopU;- relativno su malog prirasta i kompaktnije strukture. Sve ov» podiže kvalitetu bilanskeoblövinö.´ |