DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Sto se tiče podataka tabele 4 oni mogu biti od interesa za drvarsku industriju, jer pokazuju sudjelovanje pojedinih klasa pilanskih trupaca u ukupnoj masi pilanskih trupaca razlučeno po debljinskim stepenima jelovih stabala. II. Analiza rezultata istraživanja Razmotrimo najprije materijal za istraživanje. Iz tabele 1 se vidi, da smo raspolagali s 1607 stabala. Taj broj pruža mogućnost dobivanja realnih rezultata pogotovu, jer su snimanja provedena maksimalno mogućom tačnošću. Ako pogledamo raspodjelu stabala po debljinskim stepenima, to se vidi da su prvi i zadnja tri stipena koja su došla u obzir za sastav tabela zastupana s manjim brojem stabala. No imamo li na umu zakonitosti, koje postoje s obzirom na raspodjelu sortimenata po debljinskim stepenima, to su se i za navedene debljinske stepene dobili odgovarajući rezultati i pored manjeg broja stabala. Manji broj stabala za istraživanje u najjačim debljinskim stepenima je posljedica manjeg broja tih stabala u sastojinama. Tabele sortimenata 2, 3 i 4, kako smo spomenuli, sastavljene su na temelju propisa JUS-a iz 1955. Kod sastava tih tabela dolazile su u obzir osim dimenzija još i kvaliteta. Činjenica je, da bi tabele sortimenata, koje bi se bazirale samo na dimenzijama davale sigurnije rezultate, nego tabele kod kojih dolazi do izražaja i kvalitet. Zbog toga primjena tih tabela dolazi u obzir u sastojinama, u kojima je gospodareno na isti način u ovom slučaju prebornom sječom. Razmotrimo podatke tabela 2 i 3. Postotak korisne drvne mase ih postotak iskorišćenja drvne mase stabala utvrđene na temelju tabela drvnih masa po Suriću (brutto masa) razlikuje se od takvog postotka koji bazira na tabelama drvnih masa Schuberga. Do promjera stabala u prsnoj visini od 35 cm taj je postotak utvrđen uz pomoć Surićevih tabela niži. Poslije tog promjera je situacija obratna. Uzrok takvom stanju leži u tome, što do promjera 35 cm daju tabele drvnih masa za jelu od Šurića veću drvnu masu od Schubergovih, a za promjere jače od 35 cm manju drvnu masu. Oba izračunana i izravnana postotka korisne drvne mase kulminiraju i to kod primjene Surićevih tabela ta kulminacija nastupa u debljinskom stepenu od 67,5 cm, a kod primjene Schubergovih tabela pri promjeru od 60 cm (vidi grafikone). Praktički uzeto kod Schuberga je taj postotak gotovo jednak od stepena 27,5 do 87,5 cm, a kreće se oko 80°/»,. Ako promotrimo postotne iznose sortimenata u korisnoj (iskorišćenoj) drvnoj masi debljinskih stepena vidi se, da drvna masa pilanskih trupaca predstavlja glavni Sortiment. Trupaca za kladarke u istraživanim sastojinama nije bilo. Pilanski trupci promatrani ukupno ili u globalu iznose u debljinskom stepenu od 22,5 cm 41,5% od korisne drvne mase. Nakon tog stepena taj postotak naglo raste do debljinskog stepena 47,5 cm, kada postiže iznos od 93,5%, a zatim je rast slabiji. Kulminacija nastupa u stepenu od 72,5 cm s iznosom od 97.1%. Nakon toga taj postotak polagano opada. Sto se tiče pilanskih trupaca razvrstanih po kvalitetnim klasama situacija je ova: Pilanski trupci I klase dolaze tek u debljinskom stepenu od 32,5 cm i na njih otpada 1,5% od ukupno korisne drvne mase. Od tog stepena taj postotak neprestano raste, ah vrlo polagano te u stepenu od 92,5 cm postiže maksimalni iznos od 9%. Slična situacija postoji i kod pilanskih trupaca II klase, |