DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Postotak ukupne mase pilanskih trupaca od korisne drvne mase po JUS-u iz 1962. pojavljuje se već u stepenu od 17,5 cm s 26,2%, te je u svim ostalim odgovarajućim stepenima veći od tog postotka utvrđenog na temelju propisa JUS-a iz 1955. god. Međutim, potrebno je istaći, da su te razlike znatne samo do debljinskog stepena od 42,5 cm. U jačim stepenima te su razlike između navedenih postotaka relativno male. One se kreću od 0,8 do 2,4%. Ako promotrimo raspodjelu pilanskih trupaca po kvaliteti ili klasama kao i ostale Sortimente, tada razlike u navedenim tabelama dolaze mnogo jače do izražaja. Pilanski trupci I klase pojavljuju se prema propisima JUS-a iz 1962. god. već u stepenu od 22.5 cm s 1,8% od ukupne korisne drvne mase, dok po JUS-u iz 1955. god. oni dolaze tek u stepenu od 32,5 cm i to s 1.5%. U istom tom stepenu iznosi taj postotak prema JUS-u iz 1962. god. 6,6%, dakle veći je za 4 puta. Navedeni postoci razlikuju se međusobno u istim debljinskim stepenima od 2 do 4 puta u korist podataka dobivenih na bazi propisa JUS-a iz 1962. god. Slična je situacija i s pilanskim trupcima II klase samo su te razlike do stepena 62.5 cm jače nego kod trupaca I klase, a u debljim stepenima su nešto manje. Interesantno je, da postotak pilanskih trupaca II klase od ukupne korisne drvne mase prema JUS-u iz 1962. kulminira u stepenu 37,5 cm s iznosom od 21,6%, dok taj isti postotak prema JUS-u 1955. neprekidno raste samo ie uvijek manji. Uzrok toj kulminaciji je prijelaz izvjesnog broja pilanskih trupaca III klase u II klasu. Obratna je situacija kod pilanskih trupaca III klase. Postotak tih trupaca od korisne drvne mase je prema propisima JUS-a 1962. — puštajući iz vida stepene 17.5 i 22.5 cm — uvijek manji od istog tog postotka utvrđenog po propisima JUS-a iz 1955. god. Navedeno vrijedi i za stupove za vodove, rudničko i celulozno drvo. Raspodjelu sortimenata jele po propisima JUS-a iz 1955 i 1962. (danu u tabelama 2 i 5) kao i razliku u toj raspodjeli prikazat ćemo na materijalu, koji nam je služio za istraživanje i to preko materijalnih i novčanih pokazatelja. U tabeli 1 dan je broj jelovih stabala koja su služila za istraživanje. Drvna masa tih stabala iznosi po tabelama drvnih masa Surića 5161,85 m:! zaključno s debljinskim stepenom od 92,5 cm. Ta su stabla dala, izrađena u odgovarajuće Sortimente prema propisima JUS-a i tačno izmjerena, ukupnu korisnu (iskorišćenu, izrađenu) drvnu masu od 4.342,85 m3. Postotak korisne drvne mase ili postotak iskorišćenja iznosi 84,1%. Raspodjela korisne drvne mase po JUS-u iz 1955. nalazi se u tabeli 6,´ a po JUS-u iz 1962. u tabeli 7. \ ., Razmotrimo i uporedimo podatke tabela u naturalnim i postotnim jedinicama. Kako vidimo ukupna je drvna masa pilanskih trupaca prema JUS-u iz 1962. veća samo za 68,87 m3 ih 1,67%. ´: Drugačija je, međutim, situacija u raspodjeli pilanskih trupaca na klase. U I. klasi je za 352,82 m3 ih 138,36% više trupaca prema JUS-u 1062., a u II. klasi ta razlika iznosi 382,48 m3 ih 104,22%. U III, klasi je prema JUS-u iz 1962. manje trupaca za 666,43 m3 ih 19,05%, nego prema JUS-u iz 1955: Situacija je s ostalim sortimentima slična situaciji s trupcima III klase. Tako su stupovi za vodove prema JUS-u 1962. manji za 7,27 m3 ili 29,08%, rudničko drvo za 48,61 m3 ili 45,86%, a drvo za celulozu za 12,99 ,m3 ili 44,27%. 375 |