DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 46 <-- 46 --> PDF |
ne u smislu pozitivne selekcije, kao u isključivo gospodarskoj šumi. Otok Mljet , svojim Velikim i Malim jezerom i bogatim zelenilom borov:h šuma, postaje sve poznatiji i privlačniji turistički objekt. Sve već´ promet, uz današnie sta ´ nie i gustoću mlađih, neprolaznih borovih šuma, dovodi ovaj tur:stički objekt u sve veću opasnost. Samo jedan cigaretni ogorak, pod ovakvim uslov´ma, može za tren oka da izazove katastrofalan požar. U toliko veća je ovdje opasnost, što je karakteristika »nacionalnog parka« u tome — »ne diraj u pr´rodu!« Nesprovođenie naiosnovnijih i najhitnijih uzgojno zašt´tnih mjera ugrožava opstanak »nacionalnog park?« Mljeta u prirodi! Zakonski propisi o zaštiti ne mogu da zaštite objekt od požara! Borov´m šumama na Mljetu i drugdje ´ na jadranskom Kršu treba posvetiti veću i realniju pažnju za zaštitu od požara. Nije zaštita njihova u tome da ih ne d´rgmo, nego da u njima poduzmemo blagovremeno potrebne mjere i to još ranije i intenzivnije nego u ostalim ekonomsk´m šumama. Ing. Vladislav Beltram SEZDESETGODIŠNJICA UREBVVANJA PREBORNIH SUMA U SVIJETLU RJEŠENJA JEDNOG PROBLEMA 1. Prema članu 23 Osnovnog Zakona o šumama Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo donio je prednacrt novih okvirnih Propisa o izradi i donošenju šumsko-privrednih osnova, jer dosadanja Uputstva i Instrukcije za uređivanje šuma i sastav gospodarskih osnova — obzirom na dinamiku razvoja privrede i šumarstva uopće — postepeno gube svoje opravdanje i postaju dokumenti historijskog razvoja uređivanja šuma u našoj zemlji. Prednacrt novih okv;rnih Propisa — u skladu s Osnovnim Zakonom o šumama — izrađen je u godini koju možemo nazvati jubilarnom — od prve Naredbe za sastav gosjpodarskih osnova (23. travanj 1903.), prošlo je punih 60 godina. Cilj ovoga članka je da ukratko opiše historijat uređivanja prebornih šuma u svijetlu jednog problema nedovoljno poznatog i naučno tret ranog tokom spomenutih 60 godina, u koji je danas uneseno više naučne misli i kao takav bi trebao dobiti »pravo građanstva« u operativnoj šumarskoj službi. Kroz minulih šest decenija se u uređivanju prebornih šuma kao crvena n´t provlači problem poznavanja optimalne (normalne) drvne zalih e — važnog faktora gospodarenja — koji je danas u visokim jednodobnim šumama do u tanč´ne proučen. 2. U dosadanjim Uputstvima je spomenuti problem tretiran u granicama tadanjih saznanja šumarske nauke i prakse. U Naredbi od 1903. god ne § 31 (»Proračunanje godišnjih prihoda«) propisuje postupak kako se određuje drvna masa za sječu u pojedinom razdoblju i...« ona drvna gromađa, koja prema obavljenom istraživanju ima preostati na površini nakon sječe, pazeći pri tom, da se u pravilu ne smanji broj stabala ´li broj temeljnica po jutru, koji je kao normalan ustanovljen za dotičnu šumu nakon sječe«... Izbor ophodnjice je — prema § 18 — proizvoljan ili se određuje na temelju broja godina. ..« što ih prosječno trebaju stabla izabranog predzadnjeg razreda debljine, da urastu u najdeblji razred, u kojem polučuju za sječu ustanovljeni prsni promjer« koji se određuje... »obzirom na svrhu šumskog gospodarenja»... Procjenjivanje normalnog stanja šume je veoma slobodno i subjektivno: ... »valja povrh toga ustanoviti po kat. jutru broj stabala i sbroj temeljnica i drvnu zalihu napose za svaki defa 1 j i n .s k i razred za normalno stanje šume i to prije i poslije sječe« ... Iako je u Naredb´ od 1903. godine problem uređivanja prebornih šuma oskudno tretiran, stručnjaci toga doba su nastojali konstruirati normalu za svaku šumu koju su uređivali. Te su normale definirale normalno stanje šume prije i poslije sječe uz duge ophodnjice i vel ke normalne drvne mase. Uslijed toga je došlo do nagomilavanja drvne zalihe po jedinici površine, pa je jedan dio drvne mase ostao inertan a uspjeh trajne regeneracije bio spriječen. T r desetak godina kasn´je, Instrukcija od 1931. godine propisuje za uređivanje prebornih šuma kontrolnu metodu. Kontrolna metoda (prema § 32) ...« se osniva na sistematskom, stablimičnom i opetovanom inventarisanju zaliha, spojenom sa tačnom evidenciiom u međuvremenu -skorišćenih masa. Tako se izravno dolazi do tekućeg prirasta, koji je važan indikator za ocenu budućih seča«... Pitanje normalne drvne zalihe je u istom § (32) tretirano ovako: i |