DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 49     <-- 49 -->        PDF

\


žemo konstatirati, da ovaj sistem zadovoljava
potrebe operativne šumarske službe
«, — p.še ing. S. Škopac u svome članku
(Sum. list br. 5—6/63.)


Primjenom »Novog sistema uređivanja
prebornih šuma« — je pitanje optimalnih
zaliha na području SR Hrvatske sa sada
riješeno.


U »Novom sistemu« donesene zakonitosti
o optimalnoj drvnoj zalihi za jelove
preborne šume Centralne Evrope, na naučnoj
osnovi rješavaju p tanje optimalnih
zaliha. Na temelju tih zakonitosti su konstruirane
i normale — koje nam služe kao
putokaz u izradi smjernica gospodarenja.


Prosječne zalihe — na temelju kojih
se do sada gospodarilo nemogu u potpunosti
zadovoljiti potrebe intenzivnog i na^
prednog šumskog gospodarenja. Treba naime
imati na umu, da se preborne sastojine
međusobno jako razlikuju po svom
sastavu, što je posljedica dosadašnjeg gospodarenja
i shvaćanja prebornog oblika.
Radi toga nam te zalihe — postavljene
u odviše širok m i nejasnim granicama, definiranim
subjektivnim momentima — nisu
dovoljno pouzdana direktiva pri gospodarenju.


Normale nam mnogo jasnije ukazuju
na to, šta je sa uređajnog gledišta nužno
poduzeti u konkretnoj sastojini, imajući
pred očima njezino sadanje stanje.


Zasnovano na naučnoj osnovi a uz to
jednostavne i praktične, te bi zakonitosti
trebale ući u okvire Propisa sa ciljem, da
u sadanjim ekonomskim uslovima savremenog
socijalističkog razvoja unaprijede
šumsko gospodarstvo.


LITERATURA:


K.LEPAC D.: Novi sistem uređivanja prebornih
šuma, Polj .-šumarska komora
Zagreb, 1961.


KLEPAC D.: Novi sistem uređivanja prebornih
šuma (DodataK), Polj.-šumarska
komora Zagreb, 1962.


KLEPAC D.: Rast i prirast šumskih vrsta
arveća i sastojma, Nakladni Zavod Znanje
Zagreb, 1963.


MILET1C Z.: Osnovi uređenja prebime
šume, knjiga II, Zadružna knjiga Beograd,
1951.


NOVAKOVlC M.: Nova organizacija i
smjer gospodarenja u Šumarstvu, (Referat
na iV redovitoj godišnjoj skupštini
5. VI 1961.). Polj .-šumarska komora
Zagreb.


ŠAbAit J.: Preborna šuma ,j preborno gospodarenje,
Nakladni Zavod Hrvatske
Zagreb, 1948.


ŠENŠIN A. Uređenje šuma, Beograd 1934.


ŠKOPAC S. »Novi sistem uređivanja prebornih
šuma« prof, dr D. Klepca. —
Primjena u praksi. Šum. list 5—6/1963.


Osnovni Zakon o šumama, Službeni list


SFRJ, br. 16/1961.
Naredba od 23. travnja 1903.
Instrukcije za uređivanje državnih šuma


od 29. XII 1931.
Uputstva od 18. VIII 1937.
Uputstva za uređenje šuma od 8. III 1948.


i 2. II 1949.
Križance ing. Radovan


POŠUMLJAVANJE KRŠA U SR
HRVATSKOJ


Krajeve koji su u pogledu svojih pogodnih
klimatskih i pedoloških prilika u
historijsko vrijeme bili pokriveni šumom,
ali su katastrofalnim vjetrolomima, požarom
a kasnije i neprekidnim pašarenjem
lišeni šume nazivljemo obešumljenim krajevima.
Krajeve koje u h.storijsko vrijeme
nisu bili pokriveni šumom i to:


1. Radi nepovoljnih klimatskih prilika
(u prvom redu radi preniske srednje temperature
za vrijeme vegetacijskog perioda),
2. Radi nedovoljne atmosferske vlage
za vrijeme vegetacije i
3. Radi osebujnih geomorfoloških prilika
(narošito horizontalno položenih stijena
bez ili slabim pokrovom zemlje) nazivljemo
golim krajevima.
Prema gorepomenutom Krš je po svom
postanku — i to gledan sa šumarskog stanovišta
— u najvećem svom dijelu obešumljeni
kraj, a tek u manjem dijelu goli
kraj. Znademo, da je Krš u geografskom
smislu pojam terena određenih oblika i
specifičnih geografskih pojava, vezanih za
kemijski lako rastopijive stijene. Krajevi
Krša u našoj domovini izgrađeni su pretežno
od vapnenih i dolomitnih stijena. Vapnene
stijene, više po svojoj kemijskoj nego
fizičkoj prirodi dale su krškim krajevima
zasebno lice. Čitav naš Krš za trajanja
tercijarne dobe bio je izložen silnom
geodinamičkom djelovanju koje je uvjetovalo
njegovu tektoniku. Uslijed toga djelovanja
slojevi su vapnenca iskidani, izlomljeni,
puni pukotina i šupljina. I tako
djelovanjem (kemijskim i fizičkim izvanjih
sila vapnene su naslage nepodesno
tlo za zadržavanje vode. Ali ipak mjestimice
se i u Kršu nalaze naslage stijena
koje vodu ne propuštaju.


Područja s izrazitim ili bar najznačajnijim
krškim karakterom nalaze se na svim


393