DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Pošto se navedeni radovi vrše na istoj jedinici površine, to možemo smatrati, da se radovi meliorativnog čišćenja vrše na 75% površine (50% površine sječa brnistrinih grm´ća i 25% površine nepoželjnih vrsta grmova), dok se sjetva sjemena vrši na 5C% površine (25% popunjavanje neobrasiih površina i 25% uklonjenih nepoželjnih vrsta). Prema tome troškovi 1 godine po 1 ha iznose:´ — sakupljanje sjemena Din. 2.650« — sjetva sjemena Din. 26.500 Din. 29.150 — 29.150 x 0.50 . Din. 14.575 — meliorativno čišćenje 53.00 x 0.75 39,750 Ukupno: Din. 54.325 Radovi 2. godine Razrahljivanje zemlje i čupanje suvišnih biljki iz kućica, potrebno je 8 radnika po 1 ha. Pošto se radovi vrše na 0 50 ha iznosi to uz dnevnicu od Din. 2.650 x 4 Din. 10.600 Radovi 3. godine Porezivanje biljaka na visini od 30 cm iznad zemlje po 1 ha potrebna su 4 radnika ili na 0.50 ha 2 radnika a 2.650 Din. 5.300 Ukupni troškovi uređivanja brnistrišta po 1 ha iznose prema tome: 1. Radovi 1. godine Din. 54.325 2. Radovi 2. godine Din. 10.600 3. Radovi 3. godine Din. 5.30O Ukupno: Din. 70.225 Istražni radovi Dosadašnji istražni radovi Brnistra (la.t.Spartium junceum) samonikla raste na cijelom obalnom pojasu Jadrana, kao pojedini grmovi, a na mnogim mjestima i u većim sastavima (»brnistrišta«) izmiješana sa drugim grmljem i korovom. U dva navrata učinjeni su kod nas pokusi da se brnistra industrijski iskoristi. U godinama 1945—47. učinjeni su pokusi korištenja brnistre za dobivanje tekstilnog vlakna iz kore šiblja, a preostale okorene šibe mislilo se iskoristiti za proizvodnju papira. Ovi su pokusi vršeni u Tvornici papira u Rijeci u industrijskom obimu. Nekoliko stotina kg oguljenih i sasječenih šiba kuhano je u rotirajućem kuhaču bez pritiska, kod temperature od lOO-´C, sa 10"/o NaOH. Dobivena je celuloza uz randman od 40% od zračno suhog šiblja, koja je nakon bijeljenja u holenderu, prerađena u papir od 40 grm2. Prema izjavama ing. B e n k a, koji je vršio te pokuse, a pokusi nisu nastavljeni, jer sakupljanje brnistre u samoniklim nalazištima u Istri nije bilo racionalno. Kvalitet dobivenog papira bio je zadovoljavajući. Poduzeće »Dalmacijabilje« imalo je nakanu, da na bazi nalazišta brnistre u kotaru Dubrovnik izgradi tvornicu polukemijske celuloze i Ijepenke, ako se to pokaže rentabilnim. Proučavanje tog predmeta vršeno je u dva smjera: |