DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 51 <-- 51 --> PDF |
ogradi i stavi pod zabranu paše prostor, što ga imaju pošumiti sami mještani. Takve su šume imale dobiti naziv Sveti gaj. Za štete počinjene u tim gajevima bile su određene stroge kazne. U vezi s tim donio je službeni list za Dalmaciju »Kraljski Dalmatin « (u broju 9 z 1808. god.) osobitu odredbu, prema kojoj se starješini sela, koja prva dovrše ogradu, da bi se uzgojila mlada šuma, ima dati nagrada. Da bi se mladi nasadi obranili od kozjeg zuba, Dandolo je namjeravao postepeno povisivati porez za koze. »Kraljski Dalmatin« u br. 7 iz 1809. god. ´stiče, da je 1808. god. podignuto u 372 sela 27.857 kampa (oko 100 km2) mlade šume. Dandolo je propagirao uzgoj poljoprivrede, a osobito vrtljarstva, pozvao je iz Italije stručnjake: botaničara Carilona, voćara Lonzana i vrtljara Oria, da narod upućuje u poljoprivredu. U Zadru je osnovao centralno povjerenstvo za poljoprivredu, a u različitim dalmatinsk m krajevima poljoprivredne odbore. Veliku brigu posvetio je i pošumljavanju. Za inspektora šuma postavio je G. L. Garagnina. Iz Italije naručeno je 100.000 raznovrsnih stabalca; u Zemuniku je uređen veliki rasadnik, a u rasadn:ku kraj N na uzgajane su sadnice za pošumljavanje. Dekretom od 19. VI 1810. god. bio je zabranjen izvoz đrveta, upotrebljivog za brodogradnje. Uspješan. Dandolov rad onemogućili su vojni dobavljači, kojima je upravna vlast morala ići na ruku, a koji su sjekli i prodavali ne samo za vojsku nego i za svoj račun. Mnoge su šume i branjevine uništene za vrijeme rata između Francuske i Austrije. Sve tamo do polovine prošlog stoljeća u našim se je krajevima malo tko brinuo da se Krš pošumi. Starije naredbe i propisi izdani su sa svrhom da se primorske hrastove šume sačuvaju j iskoriste za državnu brodogradnju. Važnost šuma oijenila se je i onda, ali ne s gledišta današnjice. I u prošlosti se uviđalo da će šume na Kršu nestati, ako se ne stane na kraj njihovoj prekomjernoj sječi. Na inicijativu zastupstva grada Trsta (osobito građan´na D. Rosetti-a) izvršen je god. 1843. pokus pošumljivanja umjetnim načinom (sjetvom sjemena lišćara) ali bez uspjeha. Prve pokuse pošumljivanja sadnicama crnoga bora izvršio je god. 1850., na području grada Trsta liječnik i botaničar Biasolleti, a nešto kasn´je na istom području šumarnik Koller. Biasolleti-jeve i Koller-ove kulture vierojatno su najstarije na primorskom Kršu. God. 1865. austrijsko Šumarsko društvo raspravilo je na terenu pošumljivanje krä kih goleti i donijelo obrazloženu rezoluciju. U obalnom području NR Hrvatske i to od Pov la kraj Novog do dalmatinske granice započeo je rad na obnovi krških šuma nakon osnutka šumarskih ureda u Ogulinu (1865), Otočcu (1867), i Gospiću (1868). Radovi su bili usmjereni na resurekcijske sječe grmlja i oštećenog drveća (hrasta, jasena, crnog i bijelog graba itd.). Prve ove radove zahvaljujemo nadšumaru F. Kadiću. Na pošumljavanju Krša umjetnim nač. nom nije se ništa poduzimalo. Inicijativu za pošumljavanje Krša na teritoriju jednog dijela hrvatskog primorja (riječka županijska oblast) dao je Josip Lorenz, profesor prirodoslovac na riječkoj gimnaziji svojom studijom o geološkim, pedološkim,, klimatskim i vegetacijskim prilikama obalnog Krša i njegovog zaleđa. Istraživanja su vršena 1857—1859 god. Lorenzova istraživanja na Kršu riječke oblasti su prva kompleksnija istraživanja o krškoj vegetac ji na području Krša Hrvatske. Na osnovu stuđTpnja konkretnih prilika, on je predlagao, da se radovi na pošumljavanju Krša započnu od postojeće gornje granice šume (600—700 m). S pošumljivanjem trebalo se postepeno spuštati na n-´že. U v´šim dijelovima Lorenz je preporučivao pošumljivanje bukvom, jelom, crnim borom i lipom. Za n že položaje zagovarao je uzgoj sitne šume, hrasta medunca, crnog jasena, crnog i bijelog graba. U pojedinim predjelima zaštićenim od bure mogla bi se — po Lorenzu — podići i visoka šuma. Potrebno sjeme treba sabirati od b ljnih individua uzraslih na Kršu. Prema niegovoj osnovi teritorij određen za pošumljivanje treba pošumiti u razdobliu od 120 godina. Dvanaesti njegov dio trebalo je staviti pod zabranu na 10 godina. Iako su Lorenzov rad odobrile i vlasti d stručnjac: nije se pristupilo izvršenju njegove osnove zbog nestašice kredita. Godine 1873. šumarski savjetnik I. Salzer izradio je osnovu za pošumljavanje riječke okoline. Salzer je pregledao pomenuti kr^i i dao upute ?a mel´orpciiske radove. Utvrdio je površine, u koj´ma se od ostataka vegetacije može — stavljanjem na panj i zabranom paše — uzgojiti niska šuma i krajeve u kojima treba podići Sumu un-petnim načinom. Preooruč´o ie, da se privede kulturi šume oko 9000 jutara krša. Jedan dio Krša hrvatskog pr´morja od Novog do dalmatinske granice proučio je šumarski stručnjak Josip Wessely iz Beča. On je (1875) pregledao krš od Povila 395 |