DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 52 <-- 52 --> PDF |
do dalmatinske granice. Wessely govori opširno o budućim kulturnim radovima na Kršu no pojam kulture pravilno odvaja od samog pošumljivanja, lako ovo posljednje smatra bitnim. Odlučno zagovara pošumljivanje Krša, jer se radi pretežno o apsolutnom šumskom, tlu. Glavne misli Wessely-a bile su ove: neracionalno vođenje stočarstva treba podići na viši kulturni stepen racionalne poljoprivrede i šumskog gospodarstva. Šumsko gospodarstvo neka se vod na način da ono postane najjača poluga poljoprivrede, osobito stočarstva. Zagovara uzgoj niskih šuma, osobito onih koje daju brst za stoku. Osnutkom nađzorništva za pošumljivanje Krša u Senju (1878) započeo je, iako ne posve sistematski, a ono barem planski rad sa donekle dovoljnim novčanim sredstvima. Prve je odgojne osnove sastavio nadšumar E. Malbohan. Njegovom su zaslugom podignute prve vještačke kulture u području Inspektorata. Osnovan, su veliki šumski rasadnici. Davane su novčane nagrade onima, koji su izvršili uspješna zašumljavanja. Unatoč postignutim uspjesima i materijalnoj koristi, stanovništvo n je bilo sklono pošumljivanju. Otpor je bio različite prirode. Površine izdvojene za umjetno pošumljivanje odnosno za izvršenje resurekeijs´ke sječe, bile su u većini slučajeva pašnjaci kraj sela. Oni su ograđeni suhozidom, da bi se spr ječio pristup stoci, a za oduzimanje tih površina nije narodu davana nikakova naknada. Trebalo je zadovoljiti narodne potrebe melioracijom preostalih pašnjaka, izgradnjom puteva i cesta, izgradnjom vodosprema, pod zanjem pastirskih , stanova, unapređivanjem stočarstva i pčelarstva atd. Vlasti su zaboravile da su ti radovi bili u svoje vrijeme uzeti u radni profrrrn. Zaboravljeno je, da je život stanovništva na Kršu prvenstveno ekonomski problem. Odatle je razumljivo da isključ´vo šumarsko stanovište tj. samo pošumljivanje, nije moglo zadovoljiti krškoga stanovnika. Otpor stanovništva bio je potkraj prošlog stoljeća tako znatan, da -su šumarske vlasti izgubile svaku mogućnost za radove većega opsega. Najveći dio zemljoradnika bavi se stočarstvom. Krš i zajednički pašnjaci identični su pojmovi te je prema tome i pošumljivanje Krša uglavnom vezano na uređenje pašnjaka. Ovi pašnjaci nijesu baš najpodesniji za racionalno stočarstvo, ali s obzirom na njihovo veliko rasprostranjenje prehranjuje -mršavom svojom vegetacijom znatan broj stoke i to osob´to veliki broj ovaca, a nažalost, sve do 1950. godine i koza. Ali stočarstvo također postepeno propada radi sve veće neplodnosti tla. Da se stočarstvo na Kršu podigne neophodno je potrebno da se poboljšaju pašnjaci tako, da se uvede đubrenje s umjetnim gnojem i sijanjem podesnih trava. Ali je potrebno i na ovim pašnjacima ured ti redoslijed za pašu. Osim toga treba na tim pašnjacima izgraditi vodospreme, jer u čitavom tom našem Kršu nema gotovo ni kapi žive vode. Nadalje treba izgraditi pastirske kolbe i skloništa za stoku pa izvesti puteve, urediti napajališta kao i sabirališta za mliječne proizvode. Od stočarstva živi u tom kraju više od polovine pučanstva te je ova grana gospodarstva često i jedino vrelo prihoda, pa stoga treba stočarstvu, odnosno poboljšanju kraških pašnjaka pokloniti najviše pažnje. Naglasiti treba, da se samo i isključivo uređenjem paše naš Krš može bar donekle pošumit´. Sađanje stanje pašnjaka daje stoki vrlo malo. Prema tome treba stoka i velikih površina da se prehrani. Tako na pr. odrasli blašče treba površinu od 2,80 ha kraškog pašnjaka. Poznato je, da poradi znatne ljetne temperature i pomanjkanja oborina u ljetnim mjesecima gotovo sva vegetacija usahne, te nam naši pašnjaci na Kršu u polov ni mjeseca jula pokazuju sliku k^ške stepe. Za vrijeme toga sušnoga perioda brsti stoka grmlje tako, da su joj samo list i mladice našeg grmlja glavna hrana pa se tome imade zahvaTti, da zemljoradnik na Kršu može timariti razmjerno veliki broj stoke. Prema tome se vidi, da je stočarstvo u području našeg pr morskog Krša u vrlo primitivnom stanju, a s obzirom na loše stanje pašnjaka stoka se nalazi u vječitom kretanju i potroSi najveći dio energije tražeći hranu. Od 1918. god. nije se zbog nestašice novčanih sredstava mnogo radilo na pošumljavanju. Tek 1922. godine započeo je intenzivniji rad. Doznačeni su znatniji krediti. Po pristanku stanovništva izdvoiene su znatne površine neproduktivnih pašnjaka i na tim površinama izvršeno je nošumljivanje. Zakon o šumama od 21. XTI 1929. označuje početak novog razdoblja za radove oko pošumljivanja Krša. Prpma torn zakonu imala su se sva neoošumliena šumska zemljišta, čije je pošumlj´vanje tražio opći javni interes, bez obz´ra na svojinu, u roku od deset godina izdvojiti, popisati, premjeriti, kartirat´ i opisati. U prvom redu su se morala izdvojiti sva ona zemljišta, gdje je pošumljavanjem trebalo spriječiti: 1. stvaranje popuzina i lavina, odrone kamenja te postanak i ši |