DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 53 <-- 53 --> PDF |
renje vododerina; 2. štetni utjecaj vjetra i bujica; 3. naglo slivanje vode s vrletnih kamenitih brda, te zasipavanje kamenom i šljunkom okolnih puteva i poljoprivrednih zemljišta. Imao se nadalje izdvojiti potreban dio zemlj šta u slabo pošumljenim oblastima radi poboljšanja klimatskih i higijenskih prilika i radi unapređenja turizma i prometa stranaca. Sva izdvojena zemljišta :mala su se pošumiti u roku od pedeset godina, do kraja 1980. Radovi oko izdvajanja u primorskom Kršu na teritoriju SR Hrvatske privedeni su kraju god. 1939. Izrađene su generalne osnove o izdvajanju zemljišta za pošumljivanje. Umjetne kulture zapremaju površinu od 6115 ha; resurekcijskom sječom podignuto je ukupno 14.359 ha što kultura što branjevina. Za podizanje kultura i za popunjavanje utrošeno je ako 40 miliona sadnica i oko 23.000 kg sjemena. Za sadnju i sjetvu utrošeno je 355.653 zlatnih kru ´ na d 8.889.037 dinara. Za zaštitu kultura i branjevina izgrađeno je oko 35.000 m suhozida troškom od 40.000 zlatnih kruna i 180.000 dinara. Izvedeno je oko 100 km putova i staza. Za vrijeme okupacije do god. 1945. nije vršeno nikakvo pošumljivanje; naprotiv, mnoge kulture je okupator uništio (oko 2000 ha). Ukupna površina uspjelih predratnih kultura je: u Dalmaciji 5153 ha, Hrvatskom Primorju 6115 ha, u Istri 3540 ha, ukupno 14.808 ha. Poslije Oslobođenja uložena su veća sredstva za pošumlj vanje Krša nego dotada, te je putem kotarskih šumarija od 1946. do 1955. uspješno pošumljeno: u Dalmaciji oko 3800 ha, u Hrvatskom Primorju oko 1003 ha, u Istri oko 16010 ha, ukupno 6.700 ha. Usto su uspješno meliorirane veće površine šikara i napuštenih šuma, i to: u Dalmaciji oko 23900 ha, u Hrvatskom Primorju oko 1100 ha, u Istri oko 280O ha, ukupno 27800 ha. Prednost se daje radov ma na obnavljanju šumske vegetacije; ti se radovi odvijaju uspješnije osobito nakon provedene zabrane držanja koza. O nijednom šumarskom pitanju nije se kod nas toliko raspravljalo i pisalo koliko o ´melioraciji Krša. O tome svjedoče mnogobrojni članci u našim stručnim listovima kao i razni predloži i zaključci prigodom šumarskih skupština i kongresa. Značajni sastanci šumarskih stručnjaka održani su 1865. god. u Trstu, 1869. u Otočcu i Senju, te 1879. god. u Senju. Na ovim sastancima udarene su smjern´ce na opširnije i sistematskije radove na iposumljivanju Krša. S obzirom na predložene rezolucije već su 1866. god. postavljeni po sebni šumarski nadzornici za pošumljivanje Krša, i to u Trstu S. Scharnaggl i u Zadru H. Guttenberg. Os m toga osiguralo je Ministarstvo Poljoprivrede potporu za šumske rasadnike na Kršu A za radove na pošumljivanju. Na Agrarno-Šumarskom kongresu u Beču 1868. god. zastupao je Dalmaciju S. Knežević. On se tuži da Zakon o šumama od 1852. god., nije u dovoljnjoj mjeri uzeo u obzir pošumljivanje primorskoga krša. Na internacionalnom Poljoprivrednošumarskom kongresu održanom u Beču 18901. god. bio je govora o uređenju i pošumljivanju bujičnih područja (Demontzey, Landolt i Wang). Deset godina kasnije (1900) održan je u Beču ponovno internacionalni Šumarski kongres. Na tom kongresu održano je predavanje: »Utjecaj šume na zaštiti tla«. God. 1907. održan je u Beču internacionalni šumarski kongres. Na tom kongresu radio je nspektor RubbAa uz Parde-a, Perona i Wissoskog na referatu o pitanju »Korist pošumljivanja goleti«. Na II internacionalnom šumarskom kongresu u Budimpešti 1936. god. raspravljalo se o pitanju pošumljivanju Krša u Jugoslaviji. Posebno značenje za upoznavanje krških krajeva i meliorac´ju Krša u Mediteranskim zemljama imali su kongresi Internacionalne lige Silva Mediterranea. Cilj ove lige bio je da pomogne naučni i stručni rad oko zašumlj vanja Krša i goleti oko Sredozemnoga mora, i da tako indirektno olakša sistematsko izvođenje radova oko zašumlj ivanj a. Liga se stavila u službu velikih šumarskih i nacionalno ekonomskih zadataka, pred kojima stoje sve zemlje Mediterana. God´me 1911, na internacionalnom Šumarskom kongresu u Madridu pokrenuto je pitanje pošumljivanja goleti u zemljama oko Sredozemnoga mora. Pokretač fe akcije bio je predstavnik francuske šumarske nauke R. Hickel. Polazna tačka ove inicijative bila je zamisao, da se problem restauracije šuma u oblasti Mediterana bitno razl kuje od pitanja podizanja šuma u centralnoj i sjevernoj Evropi. Ta specifičnost tražila je, da se osnuje centar u kojem bi bio usredotočen istraživački rad, za pitanja mediteranskih goleti i koji bi rukovod o izdavanje periodskog časopisa za obešumljenu oblast Mediterana. Prvi svjetski rat (1914—1918) omeo je mogućnost daljeg internacionalnog rada na ovoj liniji. Nastavku ovog rada pristupilo se tek god. 1922. Na inicijativu R. Hickel-a sazvana je i održana prva konferencija predstavnika šumarske nauke Francuske (H´ckel, Guinier, Flahault), Ita |