DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 54 <-- 54 --> PDF |
lije (Pavari), Španije (Del Campos), i Jugoslavije (Ugrenović), u Marselju, gdje je god. 1922. osnovana šumarska liga zemalja Sredozemnoga mora pod imenom »Silva Mediterranea«. Kasnije su toj inicijativi prišli i predstavnici Portugala, Grčke i Turske. Konferencije lige održane su u ovim mjestima: Paris 1923., Firenze 1924., Grenoble 1925, Roma 1926, Madrid 1930, Nice 1932. Nit toga nastojanja i rada prekinuo je Drugi svjetski rat. Tek god. 1948. oživljena je ova inic jativa akcijom organizacije Ujedinjenih naroda, tačnije njene komisije FAO. U sklopu te organizacije komisija za mediteranska pitanja preuzela je ne samo zadatak već i historijsko ime »Silva Med terranea«. Na taj je način problem Krša ušao u sklop širokih internacionalnih, a naročito mediteranskih pitanja u punom smislu te riječi. Pošto je Jugoslavija pristupila organizaciji Ujed´njenih Naroda, rad oko rješavanja problematike Krša predstavlja za našu zemlju i internacionalnu obavezu. U komisiji »Silva Mediterranea« sjedi stalni predstavnik Jugoslavije. God. 1953. održana je u Jugoslavenskoj akademiji konferencija na kojoj se :stakla potreba da se priđe naučno-istraživačkom radu na Kršu i pod okriljem Jugoslavenske akademije osnovan je centralni organ za taj istraživački rad pod naslovom »Stručni savjet za istraživanje krša«. Savjet je organizovao niz predavanja o p tanjima Krša i pokrenuo periodičnu publikaciju »Krš Jugoslavije (»Carsus Iugoslaviae«). God. 1958. održano je u Splitu »Savezno savjetovanje o Kršu«. Na nijednom kongresu nije predmet melioracije Krša tako temeljito raspravljen kao na pomenutom savjetovanju. Tom prilikom je iz CDtzmnća dtcučna litecaiuca Edicija »´Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu«; Godina VI, broj 6, Sarajevo 1961. donosi radnju dr ing. Jovančević Milorada pod naslovom: »Zakonski propisi o kori.sren.iu i zaštiti šuma u Dubrovačkoj republici«. Autor u ovoj interesantnoj raspravi obuhvaća razdoblje od godine 1272. do 1808. tj. vremenski period preko 5 stoljeća. dana publ kacija u pet svezaka i to: 1. Krš Slovenije, 2. Krš Hrvatske, 3. Krš Bosne i Hercegovine, 4. Krš Crne Gore, 5. Krš Jugoslavije. U pojedinim svescima imademo a) Osnovne podatke o Kršu (geološka podloga, klima, flora, fitocenološka raspodjela, statistika); b) Poljoprivreda (ratarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, stočarstvo, pčelarstvo itd.; c) Šumarstvo (historijsk razvoj devastacijedegradacije Krša, šumarsko-mel´orativni i zaštitni radovi na Kršu, organizacija šumarske službe na Kršu); d) Važnije privredne grane (industrija i rudarstvo na Kršu, elektroprivreda na Kršu, vodoopskrba, saobraćaj na Kršu, zanatstvo na Kršu, turizam); e) Ekonomika. LITERATURA: Lit: Loren z R.: Bericht über die Bedinungen der Aufforstung und Cultivierung des kroatischen Karstgebietes, Wien 1860; Wessel y J.: Das Karstgebiet Militär Kroatiens und seine Rettung, dann die Karstfrage überhaupt, Zagreb 1875; Guttenberg, H.: Gajenje šuma s navlastitim obzirom na DaJmac ju i Istru, Zadar 1872: Pucić , J.: Die Karstbewal dung im oesterreichisch-illyrischen Küstenlande zu Ende 1899., Triest 1900; Degen, A.: Alp-und Weidewirtschaft im Velebitgeb´rge, Hannover 1914; Kor seit, E.; Priäin´ zäniku dalmatinskyh lesu, Pisek 1927; Ugrenović, A.: L.e Karst Yougoslave. Zagreb, 1928; Kauders , A.: Prilog pov;;e=ti hrvatskog šumarstva, Zagreb, 1940: Ugrenović, A.: Krš kao naučni problem, (Carsus Iugoslaviae) Zagreb 1957; Bura , D.: Statistika krša Jugoslavije. (Krš Jugoslavije) Split, 1957. Dr A. Kauders Osvrće se na pojedine statute i razne odluke Vijeća kojima se reguliraju korištenja i zaštita šuma, napose ogran čenje sječe, zabrana izvoza drveta, krčenje šuma, suzbijanje požara i lazinanje, zatim odnosi pašarenja i vršenje nadzora nad šumama. Autor konstatira da je Dubrovnik svojevremeno obilovao šumama što potvrđuje nazivima pojedinih predjela kao i ostaci |