DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 63 <-- 63 --> PDF |
proizvodnje drvnih masa četinjača ´kritični materijal. U općem je interesu, da se reprodukcija ovog uvezenog sjemena,, a i onog skupljenog iz izlučenih baza u zemlji što uspješnije obavlja i da se postigne što bolji rezultat, kako bi se ulaganja mogla normalizirati. Zato smatramo da će kadrovima, koji se bave ovom proizvodnjom dobro doći i ova iskustva, do kojih se došlo u CSSR u radu na uzgoju i proizvodnji sadnica i uzgoju duglazije u sastojlnama, pa ćemo ovdje opetovat glavne principe oko uzgoja duglazije, provjerene iskustvima iz prakse i literature. A) Proizvodnja sadnica duglazije Izbor rasadnika: Biljke i sadnice duglazije rastu najbolje na tlima rafalim, zračnim i svježim glinasto- da tlo rasadnika bude dovoljno snabdjeveno kalijem i fosforom (130 mg kalija na kg zemlje i 160 mg fosfora). Pad zaliha ovih hranjiva ispod optimalnog stanja odmah se odrazu´e na rastu b ljaka. Isto tako prevelika gnojenja kalijem ili vapnom odmah se očituje nepovoljno. Sa klimatskog je stanovišta važno, da rasadnik bude na položaju zaštićenom od trajne direktne insolacije i od većih kretanja zraka. U Njemačkoj osnivaju specijalne rasadnike duglazija pod zašt tom redova starih stabala četinjača (gredice se izmjenjuju s redovima stabala prijašnje sastojine). Najpogodniji su rasadnici u ravnici ili na blagim nag bima zapađn´m ili jugoz.pnndnim, samo na višim položajima također na južnim nagib´ma. Zaštita rasadnika pred proljetnim kasnim i jesenskim ranim mrszev´ma je neophodna. Pogodno je i neophodno, da kad u bliz ni rasadnika postoji mogućnost prikupljanja svježe zdrave vode u potrebnim količinama, da se u kritičnom periodu može vršiti navlaživanie rjosijanih i školovanih površna rasadnika. Za sjetvu je nužno tlo u rasadniku dobro pripraviti. S tom pripremom se počinje odmah nakon oslobođenja gredica (nakon vađenja sadnica) u kasnom ljetu. U to vrijeme se tlo uzore do dubine od 18 cm. U već:m rasadn cima su za to pogodni odgovarajući plugovi, koji tlo dovoljno dobro usitne, ali previše ne okreću. U mani´m rasadnicima je nužno izvršiti ručno štihanje. Nakon toga se tlo brana i uređuje grabljama. Do sjetve često gredice zarastu korovom pa je zato nužno još kratko prije sje tve (1 dan) proraditi tlo kultivatorom na dubinu od nekoliko centimetara. Vrijeme sjetve: Za sjetvu duglazije je principijelno odabiranje jeseni, U to vrijeme posijano sjeme duglazije daje sadnice, koje post žu najveću visinu nadzemnog dijela i imaju dobro razvijen korjenov sistem. Biljke iz ove sjetve slijedeće godine u jesen dovoljno dozriju (odrvene). Iz jesenske sjetve dobiva se iz 1 kg dovoljna proizvodnja biljaka (prosječno oko 30.000 komada kod sasvim obične njege). V proljeće s:jemo đuglaziju samo u .iznim slučajevima. Pritom moramo voditi brigu, da i u proljeće dođe sjeme u tlo što je moguće ranije, dakle odmah čim je moguće u rasadniku raditi. Svaki tjedan zakašnjenja znači smanjenje uzgojenih biljaka za nekoliko cent metara visine i snižavanje proizvodnje sadnica za tisuće komada. Ukoliko u iznimnim slučajevima primijenimo proljetnu sjetvu, moramo sjeme pripremiti za sjetvu. Najprokušan je i najjednostavnije: 14 do 28 dana prije sjetve sjeme močimo 24 sata u odstajaloj vodi uz periodično mješanje. Nakon močenja sjeme procijedimo u platnenim vrećicama i u njima ga stavimo u hladionik s toplinom +2 do 5° C sve do sjetve. Prije jesenske i proljetne sjetve preporuča se sjeme naprašiti sredstvom za dezinfekciju (Agronalom). Prije jesenske sjetve preporuča se naprašiti sjeme sredstvom za zaštitu od glodavaca. Sjetva sjemena se vrši po istim pravilima kao i kod drugih vrsti četinjača. Navest ćemo samo nekoliko razlika od uobičajenih načina. Za sjetvu manjih količina sjemena preporuča se odabrati redove na gredici okomito na dužu osovinu gredice. Olakšava se time njegovanje gredica jednostavnim zahvatima (pljevljenje, prašenje) i omogućuje se zolacija napadnutih biljaka. Redovi za sjetvu su 2 cm duboki. Jarčići se prave malom motičicom, nikako daskom, kako je u rasadnicima uobičajeno. Motičicom se u jarčiću tlo ne zbije, nego ostaje rahlo i tako se osigurava potrebna vlaga za sjeme i njegovo klijanje. Sierne se u jarčićima zasipava isključivo najboljom humoznom zemljom, najbolje kompostom od listova, odnosno listinca. Smatramo, da je nužno naglasiti da kompost mora biti bez sjemenki korova. Nakon posipavanja redova se vlažno posipalo blago pritisne valjkom il´ daščicom tako, da u š´rini jarčića ili pruge ostane na površini gredice blago udabljenje. Njega zasijanih površina: Veliku je pažnju nužno posvetiti zasjenj vanju, prašenju i navlaživanju. Za zasjenjivanje me 407 |