DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 65 <-- 65 --> PDF |
vrsta drva. Ali, ova se briga isplati, jer osigurava visoku produkciju biljaka iz kg sjemena, uzgajanje jakih i zdravih biljaka i sadnica, a isto tako osigurava i uspjeh sadnje u kulture. Većina šteta od mraza iil bolesti uzrokovanih gljivama posljedica je neispravnog postupka ili zajedničkog djelovanja najraznijih okolnosti, ali među kojima opet loša brig´a pokazuje se najizraz.tijom. B) Iskustva nekiih šumskih gospodarstava Osim naprijed navedenog navest ćemo iskustva nekih šumskih gospodarstava, čiji stručnjaci su u stanju s duglazijom manipulirati uz minimalne pojave šteta na biljkama i sadnicama. Ova iskustva dobro će doći onima, koji pristupaju uzgoju duglazije i upotpuniti prednje izlaganje o postupcima kod proizvodnje sadnica. Iskustva u uzgoju duglazije šumskog gospodarstva Lom´n ic e. Na području tog gospodarstva početak uzgoja datira još od pr je 80—100 godina. Postoje neke od najstarijih sastojina 80 do 100 godina starosti. Sve ove sastojine i druge mlađe nadmašuju svojom masom sastojine domaćih vrsta drva iste starosti. Radi toga je šumsko gospodarstvo u posljednjih 5 godina posvetilo povišenu pažnju uzgoju duglazije na svim pogodnim mjestima. U 1955 .godini primili su u jesen veću količinu biljaka duglazije (40.000 kom.) uzgojenih iz američkog sjemena (Vašington nadm. visina 350 m) po susjednom gospodarstvu, utrapli ih i istom u proljeće školovali. Gubici preko zime i nakon školovanja su bili znatni tako da je preostalo samo 13.000 sadnica. Pokazalo se, da jesenje vađenje biljaka i njihovo trapljenje do proljetne sadnje nije ispravno. U proljeće 1957. godine dobili su 10 kg sjemena duglazije amer čkog porijekla. Zato što je bilo prilično odmaklo vrijeme za sjetvu, primijenili su drugi način pripreme sjemena nego što preporuča službeno uputstvo. Sjeme su namočili u vodi kroz 48 sati, nakon prosušenja popraš li dezinfekcionim sredstvom i posijali. Iz te sjetve su dobili 126.000 biljaka, od kojih je onda preškolovano 87.000 komada. Konačna količina uzgojnih sadnica je dosegla 48.000 komada. Najbolje rezultate su postigli u jesenskoj sjetvi 1959. godine kada su iz 3 kg sjemena proizveli 90.000 biljaka. Iz proljetne sjetve su biljke slabe i znatan dio im otpada kod klasifikacije. Iz jesenske sjetve su biljke jake i u dovoljnoj količini. Kod školovanja biljaka se naročito pazi da dođu iz zemlje u zemlju. U nastojanju, da im biljke dobro rastu, uzgajali su ih u rasadnicima bogato snabdjevenim hranjivima, u pravilu nakon zelenog gnojenja. Biljke ili sadnice su onda prirašćivale prilično u nadzemnom dijelu, koji je bio nerazmjeran razvoju korijenja. Takve sadnice su onda pokazivale znatne gubitke kod sadnje u kulture. Kod sadnje se najbolje primaju sadnice u visini od 30 cm. Pritom je potrebno potpuno respektirati zahtjeve duglazije na stanište. Većina kultura osnovanih u 1958. godi´ni pokazuje povoljan rast i to naročito u ogradama. Sadnice izvan ograde trpe previše od ogrizania ,srna i lupanja rogovima. U 1959 .godini kad su imali veću količinu sadnica sadili su đuglaziju u razmaku 3 X 3 m, a za popunu međuprostora su upotrebili smreku. Najbolje je vrsti sadnju po oblačnom vremenu i radnice ne smiju imati kod sebe veću zalihu sadnica. Odmah nakon sadnje zaštićuju se odgovarajućim rašljama, tokom godine ih njeguju a u jesen naliče Resistonom. Ne liči se samo vršni izbojak već i postrane granič´ce. Zaštita protiv divljači je glavni pređuslov za uspjeh kako su ih u tom osvjedočile kulture ´z 1953. i 1954. godine, koje su bile ostavljene bez zaštite protiv divljači i uništene su gotovo 90*/». Uzgoiu duglazije posvećuju takvu njegu i pažnju, kakvu zaslužuje ta važna vrsta drva i ostale slične egzote s v! sokom produkcijom drvne mase i unose ih na sva pogodna staništa. Time žele osigurati maksimalnu produkciju budućih šumskih sastojina. Iskustva Šumskog gospodarstva P isek. Ispravnom predsjetvanom pripremom su osigurali dovoljnu količinu sadnica duglazije. U listopadu 1969. godine dobili su 3 kg sjemena zelene duglazije. Na osnovu dobrih iskustava s pripremom sjemena ariša s ovim su sjemenom postupali jednako. Odmah čim su ga primili ,stav´li su sjeme u vreću od jute i objesili ga na zračnom tavanu. 14. veljače su stavili sieme u posudu, pol ili ga vodom i ostavili u sobnoj topl´ni. Vođe su dali samo tol´ko, da sjeme bude mokro i da voda na dnu posude ne stoji. Svaki dan su sjeme miješali i kad jedno bude suho, dodali su opet nešto vo^ de. Koncem ožujtoa je onda došlo hladno vrijeme sa snijegom i radi toga su morali postupak stimulacije usporiti tim, što su 409 s . |