DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 66     <-- 66 -->        PDF

ga stavili u hladno. Sjeme su posijali


Vančurinom sijalicom 12. travnja 1960.


godine a počelo je nicati 15. svibnja.


Tlo za sjetvu su pripravili u jesen i na


proljeće su ga samo razrahl li, da sačuva


zimsku vlagu. Sjeme je posijano u rasad


niku s mogućnošću navodnjavanja, što je


neophodan uslov svuda tamo gdje sijemo


močeno sjeme. Duglaziju smo posijali u


zasjenjenu polovinu rasadnika i sjeme su


zasipali samo oko 1 mm debelim slojem


zemlje.


Sjeme je posijano u redove (5 redova


na 1 m) na cijelu površinu bez gredica i


staza. Iz ta 3 kg sjemena dobili su 120.000


biljaka odnosno 40.000 komada iz 1 kg ili


40 kom. po 1 tekućem metru reda, tako da


ih neće trebati školovati i bit će ostavlje


ne kao 2-godišnja biljka. Na jedan, ar su


posijal 0,50 kg i dobili su 20.000 biljaka.


S obzirom na to, da su biljke duglazije


osjetljive i prijeti im oštećenje od mraza


u periodu ledenjaka (polovina svibnja) po


godno je da sjeme počne nicati tek iza 15.


svibnja.


(Prema podacima časopisa Lesnicka präce)


Inž. B. Hruška


ANTJCIN, N. P.: LESOUSTROISTVO,
Moskva 1962.


Knjiga akademika i profesora N. P.
Anučina »Lesoustroistvo« sadrži 568 stranica
teksta sa oko 160 tablica, fotografija
i crteža koji upotpunjuju i ilustriraju
tekst.


U uvodnom dijelu svoje knj´ge profesor
Ainučin daje pored ostalog, definiciju
ove šumarske grane, njezin naučni i praktični
značaj, povezanost s drugim granama
šumarstva, itd. Osvrće se također i na
privrednu važnost šuma i nacionalnog
iumskog gospodarenja.


Knjiga je podijeljena na pet dijelova.


U prvom dijelu razmatra autor ekonomske
uslove vođenja šumskog gospodarstva.
U četiri poglavlja ovog dijela
knjige iznio je autor brojna razmatranja
i podatke o gospodarskom značenju šume,
eksploataciji šuma i transportu kao i šumskoj
taksi.


Drugi dio knjige koji obuhvata razmatranja
o prirodnim uslovima upravljanja
šumskim gospodarstvom, o metodama snimanja
šumskih površina, o inventarizaciji
šuma, podijeljen je na tri poglavlja. U
njima se govori o klasfikaciji i tipovima
šumskih sastojina kao i izradi plana površina
šume. U poglavlju o tipologiji šuma
autor prikazuje značenje i razvoj šumarske
tipologije od samog početka
radova ma tipološkim istraž vanjima. Tom
prilikom osvrće se u prvom redu na tipologiju
velikog ruskog šumara profesora G.


F. Morozova, zatim profesora F. S. Pogrebnjaka,
akademika V. N. Sukačeva,
profesora V. G. Nestorova i drugih. Ujedno
se braće osvrće i navodi podatke i o
klasifikacij´ tipova šuma u Čehoslovačkoj
i DR Njemačkoj.
Nadalje opisuje autor savremenu inventarizaciju
uz primjenu aerosnim-aka.


Treći dio knjige sadrži teoretske osnove
organizacije šumskog gospodarstva, a
podijeljen je u četiri poglavlja: Teoretski
osnovi podizanja šumskog gospodarstva,
Oblici šumskog gospodarstva, zrelost šume,
itd.


U četvrtom dijelu svoje knjige koji je
najopsežniji, obradio je autor organizaciju
šumskog gospodarstva. U prvom poglavlju
četvrtog dijela iznijet je nač.n obrazovanja
gospodarskih jedinica i dr. U
drugom, trećem i ostalim poglavljima govori
se dosta opširno o sječnoj dobi, korišćenju
i određivanju glavnog prihoda,
planu sječa, sporednim šumsk m prihodima,
planiranju gospodarenja i raznim drugim
šumsko gospodarskim radovima (melioracijama,
rekonstrukciji sastojina, mjerama
zaštite od požara, smolarenju, itd.).


Posljednji i peti dio knj´ge obuhvata
organizaciju lesoustroistva, sisteme organizacije,
metode, kao i istoriju razvitka
ove šumarske grane.


Knjiga prosesora Anučina sadrži opsežan
i vr jedan materijal naučnog i praktičnog
značenja koji će veoma korisno poslužiti
i našim šumarskim stručnjacima.


Inž. Mirjana Kalinić