DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Kultiviranje brnistrišta


Ako laboratorijska i poluindustrijska istraživanja pokažu dobre rezultate
u pogledu ekonomičnosti proizvodnje i kvalitete celuloze od brnistre, treba što
prije pristupiti kultiviranju nalazišta, da bi ih se pretvorilo u ekonomski rentabilne
objekte.


Za to su potrebni slijedeći radovi:



ustanoviti tačnu površinu pojedinih brnistrišta;

ustanoviti obraslost tih površina brnistrom;

ukloniti nepoželjne vrste grmova na brnistrištima;

ustanoviti potrebnu količinu sjemena za popunjenje raznih površina na
brnistrištima;
— izvršiti odrezivanje starih grmova brnistre radi stvaranja mogućnosti
tjeranja mladih izbojaka;

sakupljanje potrebne količine sjemenja brnistre i manipulacija sa istim;
— popunjavanje praznina na brnistrištima sjetvom sjemena.
Brnistrišta treba urediti tako, da je udaljenost od grma do grma 1 m.
Pripremni radovi na uređivanju brnistrišta i osposobljavanje tih površina
za normalnu proizvodnju traju 5 (pet) godina.


Usporedba podataka brnistre i bora


Prema grubim podacima, koje još treba provjeriti, na jednom hektaru uređenog
brnistrišta proizvode se god;šnje sa 25 tona, pretpostavljamo ovdje oko
15 tona suhih grančica brnistre. Uz iskorištenje od 35% iznosi to oko 5 tona
celuloze. Kod brzorastućih kultura četinara uz 20 godišnju ophodnju možemo
očekivati prosječni godišnji prirast od oko 10 irrVha. što znači, da za 20 godina
postižemo totalnu drvnu masu od 200 m3/ha. Uz 20% otpada ostaje nam 160
m3 celulozno«? drve+a po 1 ha. Uz težinu od 600 kg/m3 iznosi to 96 tona. Ako je
korištenje 45% dobivamo 43 tone celuloze sa jednog hektara borove brzorastuće
kulture kroz 20 godina. Kako su kod brnistre za preradu najpovoljniji dvogodišnji
izbojci to možemo računati, da ćemo svake druge godine iskoristiti 5 tona
celuloze po 1 ha, što za 20 godišnji period iznosi 50 tona. Na osnovu takvog grubog
računa jednom hektaru brnistre ekvivalentno je 50 :43 = 1,16 ha borove
brzorastuće kulture ili približno ista količina proizvedene celuloze po 1 hektaru.


Ispitivaniima treba dokazati tačnost napred navedenih podataka. No smatramo,
da oni nisu u tolikoj mieri netačni, da ne bi mogli služiti niti kao približan
indikator. U svakom slučaju su to pokazatelji, koji nas stimuliraju na
hitno vršenje opita.


Upoređivanje prinosa celuloze po jedinici površine daje nam povoda i za
uspoređivanje troškova proizvodnje u odnosu brnistre naprama četinarima.
TroJkovi podizania kultura brzog rasta četinara iznose najmonje 200.000 Din´ha,
a troškovi uređenja brnistrišta iznose oko 70.000 Din/ha. jer otpadaju najskuplji
radovi dubokog oranja i nabava nekoliko godina starih sadnica. Osim toga
radovi na sađenju biljaka daleko su skuplji od sjetve sjemena. Ako k tome još
dodamo 20-godišnji ciklus proizvodnje četinara (20 godina) naprama dvogodišnjem
kod brnistre, što znači, da daleko veća uložena sredstva kod četinara čekaju
20 godina na realizaciju napram manjim uloženim sredstv;ma kod brnistre
na 2 godine, došli bi do interesantne računice, koja bi nesumljivo bila u
korist brnistre.


352