DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 10 <-- 10 --> PDF |
ca«, koje u suštini predstavljaju nova postrojenja u odnosu na njihov predratni potencijal. Koliko god taj i takav porast u relativnim odnosima, izgledao zamašan, on nije realna slika naših stvarnih mogućnosti, ni po količini ni po proizvodnim koncepcijama. Razvojne tendencije drv, industrije u spomenutom periodu imale su prvenstveno za cilj podmirivanje vlastitih potreba, a paralelno s tom obavezom i glavni teret u našoj vanjskoj trgovinskoj razmjeni. Svestran privredni razvoj nije omogućavao drvarskoj industriji onakav progres kakav je ona objektivno zaslužila. Podržavanje njene najznačajnije djelatnosti — pilanske prerade — na gotovo istom tehničkom i tehnološkom nivou, zahvaljujući zadovoljavajućim poslovnim rezultatima do unazad nekoliko godina, imalo je kod nas za posljedicu znatno povećanje broja pilanskih postrojenja. Raspoloživa pilanska oblovina postala je daleko premalena za iole normalnu industrijsku proizvodnju postojećih i novonastalih kapaciteta. Došlo je do više nego ozbiljne privredne disproporcije na ovom području, koja je u uslovima novih ekonomskih mjera morala tražiti odgovarajuće olakšice u sistemu. Ni razvoj finalne djelatnosti nije se dovoljno oslanjao na industrijska iskustva savremenih dostignuća u svijetu, ma da su ona bila sasvim dostupna. Domaće potrebe na ovim proizvodima i sve interesantnije izvozne mogućnosti uvjetovale su i na ovom području podizanje brojnih proizvodnih postrojenja. Ovdje se nije u tolikoj mjeri pojavljivao sirovinski problem, koliko poteškoće koje su proizilazile iz zanatskih proizvodnih koncepcija. Zbog toga su postizavani osjetno slabiji rezultati i po količini proizvoda, po širini proizvodnog asortimana, po njihovoj kvaliteti i funkcionalnosti, a — razumljivo — i po rentabilitetu takve proizvodnje. Olakšice u sistemu postale su neophodne i u ovoj djelatnosti. 2. Sadašnje stanje Dijeli nas razmjerno vrlo malo vremena od novog planskog perioda. Od nesumnjivog je interesa znati s kojih osnova i u kojim uslovima starta pojedina djelatnost u iduće plansko razdoblje i sa kakvim šansama. Primarna mehanička prerada je pred novim smanjenjem osnovne sirovine u četinjarima, ako se imaju u vidu narmalne godišnje sječive količine, proizašle iz etatnih mogućnosti .sastojina i dosadašnjih koncepcija gospodarenja. Na raspolaganju je svega oko 800.000 m3 pilanske oblovine, a možda i manje, čija je kvaliteta po postojećem standardu već narušena zbog pomanjkanja dovoljnih količina kvalitetne oblovine za ljuštenje, odnosno proizvodnju šperploča. Na ovu količinu reflektira oko 50 pilana, koje se nalaze u sklopu drvnoindustrijskih poduzeća i cea 400 daljnjih lokalnih pilanskih postrojenja. Kapaciteti onih prvih pilana, sa radom u dvije smjene, iznose oko 1,330.000 m3 oblovine; a ovih drugih — daljnjih 800.000 m3. Potrebe su, prema tome, pokrivene sa svega jednom trećinom. Sirovine ne dostaje ni za rad u jednoj smjeni, ako se imaju u vidu sva spomenuta postrojena. Po jednoj analizi Instituta za drvo sva raspoloživa oblovina u Hrvatskoj može se preraditi na 15 postojećih pilana, uz njihove sadašnje tehničke mogućnosti, koje se kreću od 30.000 m3 oblovine na više. Brojnost pilanskih postrojenja ukazuje sama po sebi da se radi o njihovom vrlo niskom tehničkom i tehnološkom nivou. Produktivnost ovih prerađivačkih pogona je višestruko niža od inostranih dostignuća. Tehničku i tehnološku zaostalnost u stopu prati i proizvodna koncepcija iz davnih predratnih vremena. |