DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Vidljive razlike zamjećuju se kod grupe »ostali lišćari« i kod četinjara. Predviđa se gotovo dvostruki porast proizvodnje rezane građe kod prvih, a osjetno smanjenje proreza kod četinjara, radi njihovog intenzivnijeg korištenja u kemijskoj.preradi drveta (proizvodnja celuloze). Koliko god se ne predviđaju značajnije promjene u količini rezane građe, računa se sa bitnim izmjenama sadašnjeg stanja u ovoj djelatnosti. Poslovni rezultati u ovoj proizvodnji su u potpunoj suprotnosti s interesima zajednice. Nerentabilnu ili nedovoljno rentabilnu pilansku proizvodnju nije više moguće podržavati. Umjesto subvencija ona je u situaciji da daje društvu daleko veće prihode, da bude nosilac najpozitivnijihu. privrednih kretanja u sadašnjoj fazi našeg industrijskog razvoja. Svako zadovoljavanje s polovičnim rješenjima bilo bi čisti privredni gubitak i nema nikakvog objektivnog razloga da ne idemo na optimalna rješenja, koliko god nam to materijalne snage dozvoljavaju. Stanje u našoj pilanskoj proizvodnji je takvo da su neodržive dosadašnje metode koje su omogućavale životarenje iz godine u godinu. Kroz najniže osobne dohotke, koji su upravo u ovoj djelatnosti gotovo dvostruko niži od prosjeka u industriji, kroz oslobađanje bilo kakvih davanja zajednici, potpuno se zamagljuje društvena interesantnost rezane građe kao atraktivnog izvoznog proizvoda. S druge strane on to stvarno može biti. Krajnje je vrijeme da se društvu prezentiraju u punoj realnosti takve analize koje će pokazivati da se po uslovima privređivanja ova djelatnost može potpuno uklopiti u sistem i podržavati ga, da će omogućavati u tolikoj mjeri zadovoljavajuću akumulativnost koja će podmiriti njene osnovne potrebe na proširenoj reprodukciji i održavanju na najvećem tehničkom i tehnološkom nivou. Takav nivo nije moguće postići samo korištenjem unutarnjih rezervi i slabosti sadašnjih kapaciteta, manjim rekonstrukcijama uz zamjenu dotrajalih strojeva. Orijentacija mora biti na takva rješanja, koja će predstavljati objektivno najbolje mogućnosti, od kojih će društvo imati najveću korist. Nema sumnje da će vrlo brzo morati doći do daleko značajnijih koncentracija raspoložive pilan. oblovine i njene prerade na neuporedivo manjem broju proizvodnih kapaciteta i da će samo takvo usmjeravanje omogućiti punu primjenu mehanizacije u ovoj djelatnosti, a kroz to i maksimalnu produktivnost. Samo će tako opremljeni preradbeni kapaciteti biti u stanju da se rentabilitetom svoje proizvodnje suprostavljaju normalnim tendencijama porasta proizvodnih troškova u kojima ni odgovarajuće oscilacije cijena osnovnoj sirovini neće zadavati naročite probleme, a jednako tako ni trendovi ličnih dohodaka. Uz ove promjene neminovne su i one koje se odnose na osnovne tehnološke postavke pilanske prerade i krajnju namjenu ove proizvodnje. Pilanska prerada u sve većoj mjeri postaje proizvodna faza kooperativnog značaja u sistemu odgovarajuće finalizacije. Ona je ustvari industrijska proizvodnja sastavnih elemenata za pojedine finalne proizvode, jer je u stanju da na najrentabilniji način organizira ovu fazu prerade. Sto se prije prijeđe ovakvoj preradbenoj orijentaciji, utoliko će se ranije postići napred spomenuti rezultati. Na pragu smo nekoliko takvih rješenja (Lika, Kordun, područje Vinkovaca, pa i Gorski Kotar). Negdje još uvijek dominiraju dosadašnja poimanja, a negdje se stalo na komprimisu, sve zbog užih, lokalnih interesa. Neophodno je isforsirati samo jedno savremeno pilansko postrojenje, da više nego očigledno dokaže sve prednosti ovakve proizvodne orijentacije. |