DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 20     <-- 20 -->        PDF

^ preglednosti i boljeg uočavanja ne samo spomenutih mjera već i onih o kojima


u prednjim izlaganjima nije direktno bilo riječi, daju se one izdvojeno u naj


sažetijoj formi. Posebno mjesto među njima zauzimaju:


— unapređenje proizvodnje i podizanje produktivnosti rada, te
— ekonomika privređivanja.
S obzirom da se na izgradnju novih proizvodnih kapaciteta računa tek u
izuzetnim slučajevima, osnovni uslov za ostvarenje predviđenog razvoja grane
je svestrano unapređenje proizvodnje i podizanje produktivnosti rada. Uz ta
nastojanja nemoguće je odvajati jednako važne tendencije usmjerene na ekonomiku
privređivanja. Cilj će u cijelosti biti postignut tek onda, ako povećana
proizvodnja rezultira i takav poslovni uspjeh koji će obezbjeđivati normalne
uslove za predviđeni stupanj razvoja. Dosada drvarska industrija nije davala
takve poslovne rezultate, a oni nisu mogli stvoriti ni potrebne uslove za njen
objektivno mogući razvoj.


Naravski, ovim osnovnim mjerama prethode i slijedi ih mnoštvo ostalih,
po svom konačnom zadatku ne manje značajnih mjera. Neke treba naročito
istaći. To su:


Na području primarne prerade:


— nastojanja ka punoj sinhronizaciji proizvodnje u eksploataciji šuma i
prerađivačkih postrojenja. Vrijeme i njegove značajke ne bi smjele dovoditi u
pitanje ravnomjernost industrijske proizvodnje u bilo kojoj njenoj djelatnosti,
kao što je to dosada bio slučaj,
— uočavanje neminovnosti koncentracije u primarnoj mehaničkoj preradi,
a po tome i odgovarajućeg usmjeravanja raspoložive sirovine na prethodno
utvrđena mjesta najrentabilnije prerade,


primjena najnovije tehnološke- opreme i proizvodne organizacije u tako pripremljenim
optimalnim uslovima prerade,


proizvodnja rezane građe u formi koja najbolje odgovara krajnjim korisnicima.
Već sada su to zahtjevi koji se svode na određene mjere i kvalitetu ili
čak u većoj ili manjoj mjeri obrađene sastavne elemente raznih finalnih proizvoda.
Kroz ovaj vid proizvodnje pilanska prerada ulazi u trajnije kooperativne
odnose, koji su i za nas i za korisnika daleko interesantniji.


U polufinalnoj proizvodnji:


— ekonomičnije korištenje plemenitih furnira kroz uže kooperativne odnose
sa proizvođačima furniranog namještaja i drugih sličnih korisnika, za koje
bi proizvađači furnira isporučivali sastavljene plohe po unaprijed utvrđenim
specifikacijama. Time bi i rentabilitet obostrane proizvodnje bio veći,
— prilagođavanje i proizvodnje raznih ploča potrebama daljnje reprodukcije,
kroz to i odgovarajući vidovi njihove finalizacije putem oblaganja sa traženim
materjalima (furniri i razni sintetski materijali),
— proširenje područja upotrebe raznih ploča. U tome naročito upotreba
šper i drugih ploča u građevinarstvu (oplata, izolacioni materijal, građevni elementi
u proizvodnji manjih montažnih objekata i dr.), u saobraćaju i si.,