DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— optimalno korištenje postojećih proizvodnih kapaciteta i iznalaženje mogućnosti za njihovo najsvrsishodnije proširenje, koje bi rezultiralo rentabilniju proizvodnju od sadašnje, — orijentacija na veće korištenje mekih lišćara i egzotičnog drveta u pro*izvodnji šperploča i ljuštenog furnira, čime će se također podići rentabilitet proizvodnje. U finalnoj proizvodnji: — orijentacija na specijalizaciju proizvodnje koja omogućava velikoserijsku proizvodnju bilo elemenata, bilo sklopova, bilo kompletnih pojedinih finalnih proizvoda, već prema veličini i opremljenosti pojedinog proizvodnog kapaciteta, , — neophodna podjela rada proizvodnih kapaciteta finalnog karaktera, radi međusobnog popunjavanja asortimana, koji na tržište izlazi kao odgovarajuća uporabna cjelina (koprodukcija), — stvaranje kooperacionih odnosa trajnog karaktera, kojima se može dati sasvim zvaničan karakter međusobnih dugoročnih obaveza u podjeli rada manjeg ili većeg broja postojećih poduzeća. Ovakav vid poslovne saradnje ne bi smio biti problem u postojećim grupacijama poslovnih udruženja, — intenzivna nastojanja na širenju trgovačke mreže, kako bi finalni proizvodi drvarske industrije, namijenjeni širokoj potrošnji, na što neposredniji način bih dostupni potrošaču, — svestranije izučavanje stanja na tržištu, kako domaćih razmjera, tako i inozemnih uslova. Ova nastojanja moraju rezultirati što prije identičan proizvodni asortiman po funkciji i kvaliteti za domaće i vanjsko tržište. To će omogućiti punu normalizaciju u udovoljavanju rokovima isporuka na vanjska tržišta, a time i našu daljnju afirmaciju u međunarodnoj trgovini, — povećanje proizvodnog asortimana kao neposredne posljedice orijentacije na specijaliziranu proizvodnju. Mnogo je lakše razvijati potrebnu raznolikost kod jednog ili manjeg broja osnovnih tipova, pri čemu se ne remeti velikoserijska proizvodnja, — naše proizvodne mogućnosti zahtijevaju vanredno intenzivan, ali u isto vrijeme do kraja studiozan rad na njegovanju kulture oblikovanja na ovom osjetljivom području industrijske proizvodnje. U užim, republičkim, razmjerima u priličnoj mjeri zaostaju ova nastojanja i utoliko je teže očekivati pojavu, a potom i trajan slijed u formiranju domaćeg i za vanjsko tržište interesantnog obilježja u oblikovanju. Među zajedničke mjere spada: — sasvim liberalni tretman uvoza rezervnih dijelova za tehnološku opremu u okviru raspoloživih deviznih sredstava privrednih organizacija u grani, — prelaz na elastičniji sistem u politici cijena, pa i na slobodne cijene kod niza proizvoda drv. industrije. Dosadašnji je postupak oko kontrole cijena ovih proizvoda dobio potpuno formalan karakter, — posebnu brigu zaslužuje razvoj prateće industrije, o kojoj u velikoj mjeri ovisi pravi značaj našeg izvoza, odnosno objektivna vrijednost naše finalne proizvodnje i na domaćem tržištu. |