DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 23     <-- 23 -->        PDF

REGENERACIJA PREBORNIH BUKOVIH ŠUMA VIŠIH PLANINSKIH
PODRUČJA


Ing. Branko Milas


PROBLEMATIKA:


Znatne površine naših šuma, uslijed svog geografskog položaja i geološke
podloge, traže preborno gospodarenje. Ono je uslovljeno i vrstama drveća koje
u tim šumama dolaze, te zadatkom da se na višim planinskim područjima, sa
znatnom količinom oborina i specifičnim klimatskim prilikama zadrži što stabilnija
šuma, a kome zahtjevu najbolje odgovara preborni način gospodarenja.


Taj način gospodarenja treba da osigura uz minimalnu drvnu masu, trajno
najveći i najvredniji prirast, ali da istovremeno osigura regeneraciju tih šuma,
kako bi se održala potrajnost prihoda na tom području i tako važna biološka
ravnoteža šume.


Uslijed naprijed iznesenih činjenica, preborno gospodarenje obuhvaća širok
pojas šume bukve, jele i smreke, koji se stere od 800 metara nadmorske visine
pa do granice šumske vegetacije. Na tom području preborno se gospodarenje
provodi i na vapnencima i na silikatima.


Za ovako širok visinski pojas, diferenciran i po vrsti drveća i po geološkoj
podlozi, nije moguće utvrditi u cjelini jedinstveni metod gospodarenja. Uslijed
ove okolnosti u tim šumama odvojeno je iznesen i razmatran problem gospodarenja
sa pretežno bukovom šumom (dominacija bukve) a posebno sa šumom
koju uglavnom čini jela (dominacija jele).


U našoj šumarskoj praksi, kroz dugi niz godina, a u vezi sa pomenutim činjenicama,
provodilo se uglavnom stablimično preborno gospodarenje. Za sve
takve šume mogu se odrediti zajednički opći elementi gospodarenja, ali samo
detaljna provedba radove znatno diferencira.


Praksom je utvrđeno da tipično preborno stablimično gospodarenje ne daje
u ovim šumama najbolje rezultate, i da se tim načinom sječe ne postizava u
sastojina najpovoljnija kvaliteta mase i odnos vrsta, a naročito ne najpovoljnija
regeneracija šuma. Isto je tako i ekonomski momenat kod korištenja tih
šuma onaj faktor koji uvjetuje promjenu načina sječe.


Veoma se često događa u praksi da je gospodarenje nekom šumom planirano
metodom stablimicnog gospodarenja manjeg intenziteta sječe, a kod provedbe,
uvaživši naprijed iznesene elemente, ukazuje se potreba jačeg intenziteta,
a koji je često uslovljen i sadašnjom lošom kvalitetom sastojine.


Ne ulazeći u´ detaljnija razmatranja potrebe modificiranog načina gospodarenja
u svim šumama prebornog gospodarenja, a u vezi sa čitavim nizom tipova
takvih šuma, potrebno je u osnovnim elementima obraditi gospodarenje bukovih
sastojina visokih planinskih rajona, u kojima se ukazuje potreba za izmjenu dosadašnjeg
načina gospodarenja.