DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Bukove šume viših planinskih područja, sastojinski se formiraju više kao
visoke regularne šume, a manje kao šume tipične preborne strukture. Stablimičnim
prebornim sječama ne može se postići najbolja kvaliteta sastojine, niti
se može osigurati uspješna regeneraci ja tih šuma. U ovim se šumama naročito ne
može dosadašnjim stablimičnim prebornim sječama osigurati povećanje učešća
malobrojnih četmjara, niti izvršiti uspješni radovi na unosu novih ćetinjara.


Pravilna i uspješna regeneracja tih šuma najuže je povezana sa poboljšanjem
kvalitete sadašnje sastojine i uzgojem najkvalitetnije sastojine u budućnosti.


RAZMATRANJA


Nije zadatak ovog razmatranja da se tačno odredi način gospodarenja bukovim
šumama viših planinskih područja, već da se ukaže na osnovne elemente,
koji bitno utječu na određivanje tog metoda.


Osnovni elementi razmatranja bili bi:


1. Regeneracija šuma i uzgoj najkvalitetnije drvne mase,
2. Rcntabilitet gospodarenja.
1. Regeneracija šuma i uzgoj najkvalitetnije drvne mase.
Problemu regeneracije dan je primarni položaj, jer o njemu ovisi i rentabilnost
gospodarenja i proizvodnja najkvalitetnije drvne mase.


Prigodom razmatranja ovih elemenata, koji uvjetuju i opravdavaju prijelaz
iz dosadašnjeg stablimičnog prebornog gospodarenja manjeg intenziteta, na nov
način sječe jačih intenziteta primjenjuju se elementi strukture (taksacijski elementi)
određeni za preborno gospodarenje (normalna drvna masa, broj stabala,
masa prije i poslije sječe itd.).


Ovdje se radi o prebornim sastojinama na vapnenoj podlozi, nadmorske
visine od 1100—1300 metara. Osnovna vrsta drveća je bukva, dok jela i smreka
dolaze u većem ili-manjem postotku. Prema provedenim fitocenološkim snimanjima
dr. I. H o r v a t a, te šume čine gornju zonu šume bukve sa jelom
(Fa,getum abietetosum) i šumu pretplaninske bukve(Fagetum subalpinum).


U upoređenju sa ostalim tipovima prebornih šuma ove se šume bitno razlikuju
od svih drugih u prvom redu radi toga, što su ušle u eksploataciju tek
u najnovije vrijeme, pa se njihov dio nalazi u više ili manje prašumskom tipu.
Nadalje ni u jednom tipu prebornih šuma nije stablimično preborno gospodarenje
dalo tako slabe uspjehe u regeneraciji šuma kao ovdje.


Za razmatranje iznesene problematike odabrane su šume na području šumarije
Rijeka.


U istom planinskom masivu, i istoj nadmorskoj visini izvršena su razmatranja
u dva susjedna šumska kompleksa, prvi gospodarska jedinica Jelenj e
odjeli 1, 2. i 3, i drugi gospodarske jedinice P1 a t a k odjeli 9, 10 i 12.


U prvom komplesku Jelenje, vođena je duži niz godina intenzivna sječa,
jer se nalazi na staroj šumskoj cesti.


U drugom kompleksu Platak, vođene su stablimične manje sječe.


Ukupna površina kompleksa Jelenj e iznosi 120.19 ha a kompleksa Pla ta
k 159,44 ha. Bonitet obiju kompleksa iznosi za bukvu III/IV, a za jelu i
smreku III bon. po Šurićevim tabelama.