DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠU MARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 87 STUDENI—PROSINAC GODINA 1963. RAZVOJ ŠUMARSTVA U 7-GODISNJEM PLANU* od 1964. do 1970. god. Ing. Matija Butković UVOD Za izradu prvih koncepcija razvoja šumarstva u 7-godišenjem razdoblju od 1964—1970. god. pošlo se od proučavanja šumskog fonda, kretanja visine i opsega izvršenih sječa u proteklom razdoblju od 1952—1962. god. i njihovog utjecaja na proizvodnu sposobnost šuma. Sve je ovo vršeno sa svrhom da bi se što realnije ocijenila mogućnost šumskog fonda u budućem 7-godišenjem pa i dužem razdoblju imajući pred očima, da će se privrednim razvojem zemlje povećavati potreba industrijsko-tehničkog drveta kao i potreba ne samo održanja nego i proširenja izvoza industrijskih proizvoda na bazi drveta. Kod takvog sagledavanja kako dosadašnjeg tako i budućeg razvoja šumarstva vršene su analize ne samo na sektoru eksploatacije šuma, nego su sa jednakom važnošću uzimana u obzir dosadašnja kretanja na održavanju i unapređenju šumskog fonda, te investicijska ulaganja kako u biološke tako i u tehničke investicije. 1. Dosadašnji razvoj a) Eksploatacija šuma Čitav ovaj period od 1952—1962. god. karakterizira naglo svođenje prekomjernih sječa ranijeg perioda od 1947—1951. godine u granici prirasta i etata. Međutim zbog daljnjeg opadanja sječivog etata kao i godišnjih sječa naročito u drugoj polovini razdoblja od 1957. g. pa dalje, iz godine u godinu bio je stalno na dnevnom redu problem preniskih sječa s obzirom na potražnju drveta. Ovaj problem najjače se ispoljavao kod četinjača. Naime, naglim porastom izgradnje društvenog standarda, potrošnja četinjača u građevinarstvu kao najjačem i najvećem potrošaču iz godine u godinu postepeno raste unatoč smanjenja utroška drveta po jedinici izgrađene površine, jer je apsolutni porast građenja veći od porasta ušteda. K tome zbog potreba trgovačke razmjene sa drugim zemljama ne može se četinjasta rezana građa skinuti sa liste naših izvoznih artikala, pa se uslijed toga potreba na četinjačkom drvetu još više povećava. * Referat održan na Plenumu Saveza šumarskih društava Hrvatske 19. XII 1963. A 415 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Paralelno sa općim privrednim razvojem naglo se povećava i potrošnja kartona i papira za čiju se proizvodnju u prvom redu upotrebljava četinjavo drvo, a i proizvodnja umjetnih ploča iverica i vlaknatica najradije troše tu vrst sirovina zbog relativno male specifične težine. Jednom riječju svestrana upotreba četinjavog drveta normalno je da vrši pritisak na sječu četinjača. Zbog toga je nužno u politici gospodarenja sa četinjačama pronaći odgovarajuća rješenja koja će zadovoljiti ovu disproporciju. Kao najbolja zamjena četinjastog drveta u proizvodnji celuloze i umjetnih ploča jest drvo nekih listača, koje ima po specifičnoj težini i po dužini vlakna najbliže osobine četinjastom drvetu, pa će biti potrebno u tom smislu usmjeravati i potrošnju drveta. Normalno se može očekivati, da će privredni razvoj zemlje i u narednom 7-godišnjem razdoblju najmanje zadržati dosadašnji porast, pa se paralelno s tim mora kao nužno pretpostaviti da će i potrošnja drveta u tom razdoblju iz godine u godinu rasti. Prema tome ne može se ni pretpostaviti, da će se moći proizvodnja u eksploataciji šuma u tom razdoblju zadržati na dosadašnjem nivou. Sume listača po svojoj starosnoj strukturi imaju nepovoljan odnos dobnih razreda, jer osjetno pretežu mlade i srednjodobne sastojine uslijed čega je i proizvodnja trupaca premalena s obzirom kako na potrebe tako i na veličinu šumskih površina. Međutim, sječe putem proreda a naročito čišćenja nisu se dosada mogle provoditi u onom opsegu kako to traže uzgojni momenti dijelom zbog previsokih troškova proizvodnje, a dijelom zbog zaostalosti drvarske industrije koja za drvni materijal dobiven iz proreda i čišćenja nije dosada imala dovoljno postrojenja za preradu. U narednom razdoblju uzgojne sječe putem čišćenja i putem sitnih proreda mogu prema nekim ocjenama biti dopunski izvor sirovina naročito kao industrijsko prostorno drvo za nove tvornice celuloze i umjetnih ploča. b) Uzgoj šuma I u ovoj se djelatnosti šumarstva razdoblje od 1952—1962. g. bitno razlikuje od prethodnih razdoblja karakterističnim po vrlo velikim radovima na pošumljavanju koji su imali više propagandni nego ekonomski karakter što se vidi i po tome jer je uspjeh tih radova bio ispod 50%. Problem visine sječa usko je vezan sa problemima grane uzgoja šuma. Dok se u razdoblju do 1956. g. više ispoljava orijentacija na pošumljavanje i melioraciju degrađiranih šuma krškog područja u drugom je polurazdoblju od 1957. pa dalje ova orijentacija prvenstveno išla u pravcu unapređenja ekonomskih šuma sa ciljem efikasnijeg ulaganja radi što bržeg uklanjanja odnosno ublažavanja debalansa između proizvodnje i potrošnje drveta. Radi toga bila je već u 5-godišnjem planu (1957—1961) predviđena snažna akcija za podizanje brzorastućih šuma listača i četinjača. Ovaj je plan međutim u realizaciji osjetno podbacio, dijelom zbog pomanjkanja sredstava, dijelom zbog organizacijske nesređenosti šumarstva, pomanjkanja mehanizirane opreme i kvalitetnog sadnog materijala. Podbacivanje plana podizanja plantaža i ostalih kultura brzog rasta imalo je svakako bar djelomičnog utjecaja na opreznije zahvate u sječi prirodnih šuma. Znatnija investicijska ulaganja počela su se vršiti tek od 1955.g. nakon osnivanja Fonda za unapređenje šumarstva. Zbog ograničene namjene |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 5 <-- 5 --> PDF |
sredstava iz tog fonda nisu se u tom periodu u pravilu, mogla ta sredstva upotrijebiti za biološke investicije uslijed čega je jednim dijelom i došlo do podbacivanja plana podizanja plantaža tim više, jer se šumarstvo uglavnom financiralo iz vlastitih sredstava. Ipak u zadnje dvije godine nakon reorganizacije šumskih gospodarstava i njihovim prelazom sa statusa ustanova na status privrednih poduzeća sa radničk m samoupravljanjem, integriranjem uzgoja i eksplatacije šuma, pošlo se u tom pravcu naprijed, jer su se ulaganja za podizanje plantaža i nabavu mehanizirane opreme povećala za 300—400% u prosjeku na razdoblje od 1952—1960. g. Dugoročni proces proizvodnje čini, da se biološke investicije aktiviraju u daljnjoj budućnosti pa su radovi te vrste objektivno uzevši, od većeg interesa za zajedn´cu, nego za privrednu organizaciju, koji je momenat veoma važan kod sagledavanja perspektivnog razvoja ove privredne oblasti. Premda se u iskorišćavanju drveta krenulo naprijed nije se mogao ostvariti očekivani napredak, jer je materijalno-tehnička baza zaostala, a to sprečava racionalnije iskorišćenje drveta. To zaostajanje naročito je veliko kod izgradnje komunikacija i kod opreme. Uslijed toga mjestimično je a naročito na udaljenijim šumskim područjima, došlo do pojava, da se dio drvne mase ostavljao u šumi neizrađen zbog visokih proizvodnih troškova, tim više, jer ga industrija uslijed zaostalosti ne može kod sadašnje proizvodnje ni prihvaćati. Nepovoljni odnosi cijena također su imali utjecaj da se nije ostvarivao cilj boljeg iskorištenja drveta. 2. Budući razvoj Osnovna koncepcija razvoja za slijedeće razdoblje, odnosno sve do 1980. g., uglavnom je zacrtana već prilikom sastava prethodnih dugoročnih planova. S obzirom na drugoročnost ciklusa šumske proizvodnje ne može se u kraćim vremenskim razmacima od 5 odnosno 7 godina osnovna koncepcija bitno mijenjati. Radi toga se u ovoj oblasti rad na izradi koncepcija razvoja svodi uglavnom na postavljanje- 7-godišnjeg programa radova. Kod proučavanja mogućnosti razvoja u narednom 7-godišenjem razdoblju polazilo se je od slijedećih osnova: — da na području SR Hrvatske šumski fond predstavlja veliki izvor sirovina za razvoj moderne industrije drveta, da povoljni klimatski i pe dološki uvjeti pružaju mogućnost ne samo jačanja i unapređenja postoje ćeg šumskog fonda, nego postoje vrlo dobri uvjeti za proširenje šumskog fonda podizanjem plantaža šuma i intenzivnih kultura sa vrstama drveća brzog rasta kako listača tako i četinjača. — da će sa očekivanim porastom cjelokupne privrede rašlji i potrebe za drvom, pa makar i ponešto nižoj stopi.zbog čega će ipak morati doći do većeg iskorištavanja šuma kao i do boljeg iskorištavanja drveta. Polazeći od ovih osnova pred šumarstvo se kao i do sada, tako i za naredno razdoblje postavljaju zadaci: povećati proizvodnju drveta raznim uzgojnim zahvatima, poboljšavati kvalitet šumskog fonda, graditi šum |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 6 <-- 6 --> PDF |
ske komunikacije i objekte, kompletirati opremu za sve djelatnosti šumarstva, smanjivati troškove proizvodnje te prići potpunijem iskorišćavanju šuma. Prema tome na .temelju kretanja u proteklom razdoblju i ocijenjene strukture i visine potrošnje drveta u narednih 7 godina razvojna koncepcija šumarstva trebala bi se kretati u pravcu: — intenzivnijeg korištenja šumskog fonda prirodnih šuma listačačetinjača kao i maks´malnijeg iskorišćenja posječenog drveta, prilagođavajući strukturu šumske proizvodnje što više potrebama tržišta i prerađivačke industrije; — intenziviranja uzgojnih mjera radi jačanja postojećeg šumskog fonda i stvaranja uslova za njihovo bolje korišćenje, podizanje šumskih plantaža i intenzivnih kultura određene dinamike, koja će osigurati nove izvore drveta već u najbližoj budućnosti; —. proširenja mreže saobraćajnica, kompletiranja opreme te izgradnje objekata radi snižavanja troškova proizvodnje i poboljšanja uslova rada. Ovako.zacrtanim razvojnim pravcem ukupna bi se sječa u društvenim šumama u 1970. godini kretala: Ostvarena Plan za Indeks sječa u 1962. u 000 m3 1970. g. u 000 m3 1970/1962. listača 2.921 3.450 118 četinjačaUkupno: 493 3.414 550 4.000 112 117 U predviđenom porastu potrošnje drveta odnosno u zacrtanom razvoju prerađivačke industrije za razdoblje do 1970. g., veoma je naglašena orijentacija na kemijsku preradu drveta i na proizvodnju umjetnih ploča iverica i vlaknatica. Svakako je ovakva orijentacija u skladu sa strukturom šumskog fonda, jer pruža mogućnost da se šumarstvo u politici sječa orijentira u narednom razdoblju na jače uzgojne zahvate u mladim sastojinama, jer će drvni materijal i iz takvih sječa imati osiguranog potrošača u novim kapacitetima prerade drveta. Takva orijentacija u preradi drveta imat će svakako utjecaja u eksploataciji društvenih šuma na strukturu proizvodnje šumskih sortimenata koja će predvidivo izgledati ovako: Proizvedena količina u Plan za Indeks Sortiment 1962. g. 1970. g. 1970/1962. u 000 m3 Trupci za rezanje 994 935 94 Trupci za furnir-ljuštenje 69 80 116 Celulozno drvo 331 800 241 Ostalo ind. drvo 120 560 467 Ostalo tehničko drvo 209 210 100 Ogrjevno drvo 1.125 1.050 93 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ne može se pretpostaviti da će i potrebe rezane građe opadati što bi se moglo zaključiti iz ovdje predviđenog opadanja proizvodnje pilanskih trupaca. Kretanja proizvodnje rezane građe u svijetu, a i kod nas, iako nemaju neki nagli porast, nemaju ni tendenciju opadanja, jer i potrošnja rezane građe ima tendenciju laganog uspona. Ovdje predviđeno opadanje proizvodnje četinjavih trupaca na današnjem nivou, unatoč što se u 1970. g. predviđa povećanje sječa četinjača za oko 33´% od godišnjeg prosjeka izvršenih sječa u razdoblju od 1958—1962. godine. Na ovakav nivo proizvodnje trupaca za rezanje moglo se ići zbog toga, što se pretpostavlja, da bi se eventualno već u 1970. godini išlo na sječu jednog dijela plantaža topola ukoliko bi predviđena tvornica celuloze na bazi mekih listača išla u pogon već u 1969. ili 1970. godini. Ukoliko se.ne bi išlo u sječu plantaža moralo bi se u tom slučaju kroz par godina ići na jači prethvat sječa u postojećim šumama mekih listača. U jednom i drugom slučaju bi se iz tih sječa dobila znatna količina pilanskih trupaca, tako, da ustvari niti u 1970. god. praktički ne bi došlo do opadanja proizvodnje rezane građe. Kako se vidi iz gornjeg tabelarnog prikaza, najveća se pažnja usmjerila na proizvodnju prostornog drveta (kako iz redovnih sječa, tako i iz čišćenja i proreda), za proizvodnju celuloze i umjetnih ploča. Na veću proizvodnju industrijskog prostornog drveta nije se moglo ići radi toga, jer se ne može pretpostaviti da će do 1970. god. doći do jačeg opadanja potrošnje ogrjevnog drveta na bazi dosadašnjeg kretanja te potrošnje. Predvidljivo bi se iza 1970. god. moglo ići na veliko povećanje trupaca za ljuštenje čim stignu sječe u plantažnim šumama. Privredni razvoj zemlje će i iza 1970. g. tražiti još daljnja povećanja šum. proizvodnje, koje je povećanje vezano i ograničeno kapacitetom šumskog fonda. Paralelno sa povećanom sječom treba u ovom 7-godišnjem razdoblju u postojećem šumskom fondu vršiti vrlo intenzivna ulaganja u njegu šuma, melioraciju i zaštitu šuma u cilju podizanja proizvodnog kapaciteta kao i u cilju poboljšanja kvalitete šuma. Poznato je, da sve te mjere, koje su se poduzimale ili će se poduzeti u sadašnjem šumskom fondu, ne mogu u kraćem roku dati takve efekte u sječivom prinosu, koji bi mogli osigurati predvidljiva povećanja potrošnje drveta. Pretpostavlja se, da će već i za ovako predviđeni nivo sječa trebati pristupiti ispitivanju i eventualnoj korekciji kriterija za način gospodarenja, da bi se prvenstveno uskladili stavovi u šumsko-prerađivačkom kompleksu radi zacrtavanja jedne dugoročnije politike u ovoj privrednoj oblasti. Kako je već istaknuto efekti predviđenih uzgojnih mjera reflektirat će se i u daljnjoj budućnosti. Međutim, da bi se za predviđeni razvojni put prerade drveta, u kojem se predviđa već u ovom 7-godišnjem razdoblju proširenje postojećih i podizanje novih preradbenih kapaciteta, osigurala dovoljna količina sirovina, nužno je da se ostvari minimalno zacrtani opseg i dinamika podizanja plantaža listača i četinjača kaopodizanje intenzivnih kultura sa vrstama drveća brzoga rasta. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ukupna se kretanja u djelatnosti uzgoja šuma predviđaju: Realizacija Plan za Indeks u 1962. god. 1979. g. 1970/1962. Pošumljavanje — ukupno 5.062 ha 9.000 ha 178 u tome: — redovnih sječina 2.766 ha 3.000 ha 103 — plantaža i intenzivnih kultura 2.296 ha 6.000 ha 281 — ostali šumsko-kulturni radovi 31.262 ha 65.000 ha 208 Realizacijom predviđenog opsega šumsko-kulturnih radova konstantno bi se osiguravalo intenzivnije iskorištenje fonda postojećih šuma, a ujednačenom dinamikom podizanja plantaža povisio bi se kapacitet šumske proizvodnje već u 1976. g. za minimalno 1,200.000 m:J brutto drvne mase godišnje, što znači povećanje današnjih cea za oko 35%. Radi osjetno visokih transportnih troškova oko izvoza drveta iz šume, a zbog još uvijek nedovoljne mreže šumskih saobraćajnica, nastavit će se i u narednom periodu sa izgradnjom šumskih cesta, vlaka i putova. Potreba izgradnje i proširenja šumske saobraćajne mreže nije samo postulat sniženja troškova proizvodnje, nego bi bez sistematskog proširenja saobraćajne mreže došlo u pitanje predviđeno povećanje sječa putem sitnih proreda i čišćenja. Radi toga se predviđa u 7-godišnjem planu nastaviti po već ustaljenoj dinamici izgradnje cesta i šumskih vlakova u dužini od 200—220 km prosječno godišnje, koja je dužina u skladu i sa kapacitetom šumskograđevnih poduzeća. Da bi ovakav razvojni put šumarstva bio na realnim osnovama, trebat će ne samo nastaviti nego i pojačati opremanje šumarstva u svim njegovim djelatnostima tehničkom opremom i mehaniziranjem svih radova. Nužnost uvođenja mehanizacije ne osniva se samo na velikom opsegu predviđenih radova, na pojeftinjenju proizvodnje, nego se naročito oštro postavlja zbog sve težeg uključivanja radnika u šumsku proizvodnju. U tu svrhu trebat će u toku 7-godišnjeg razvoja uložiti najmanje oko 4 milijarde dinara. Usko vezano sa proširenjem mehanizacije, sa pomanjkanjem radne snage, trebat će poduzeti potrebne mjere da se stvore što povoljniji uslovi za radove u šumi radi uključivanja u proizvodnju što većeg broja stalne radne snage uz paralelno podizanje stručne strukture i radnika i tehničkog osoblja da bi mogli rješavati probleme i uspješno izvršavati radove suvremenije šumske proizvodnje. Zaključno se može reći, da se predviđeni razvoj ove oblasti ne može ni zamisliti bez odgovarajuće materijalne baze. Za predviđeni opseg radova na unapređenju i proširenju proizvodnje šumarstvo nema dovoljno sredstava, pa se je u prvim koncepcijama 7-godišnjeg razvoja pošlo od pretpostavke da će se u tom razdoblju riješiti problem financiranja bilo putem siobodmh cijena šumskih proizvoda, bilo putem daljnjeg zadržavanja olakšica i oslobođenja od davanja doprinosa iz dohotka kao i dodjelom dugoročnih kredita uz povoljne uslove. Konačno kvantificiranje; elemenata proizvodnje kao i određivanje izvora sredstava uslijedit će nakon izvršenih studija i analiza o pravcima i mogućnostima kompleksnog razvoja privrede SR Hrvatske. |