DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠU MARSKI LIST


GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE


GODIŠTE 87 STUDENI—PROSINAC GODINA 1963.


RAZVOJ ŠUMARSTVA U 7-GODISNJEM PLANU*
od 1964. do 1970. god.


Ing. Matija Butković


UVOD


Za izradu prvih koncepcija razvoja šumarstva u 7-godišenjem razdoblju
od 1964—1970. god. pošlo se od proučavanja šumskog fonda, kretanja
visine i opsega izvršenih sječa u proteklom razdoblju od 1952—1962.
god. i njihovog utjecaja na proizvodnu sposobnost šuma. Sve je ovo vršeno
sa svrhom da bi se što realnije ocijenila mogućnost šumskog fonda u budućem
7-godišenjem pa i dužem razdoblju imajući pred očima, da će se
privrednim razvojem zemlje povećavati potreba industrijsko-tehničkog
drveta kao i potreba ne samo održanja nego i proširenja izvoza industrijskih
proizvoda na bazi drveta.


Kod takvog sagledavanja kako dosadašnjeg tako i budućeg razvoja
šumarstva vršene su analize ne samo na sektoru eksploatacije šuma, nego
su sa jednakom važnošću uzimana u obzir dosadašnja kretanja na održavanju
i unapređenju šumskog fonda, te investicijska ulaganja kako u biološke
tako i u tehničke investicije.


1. Dosadašnji razvoj
a) Eksploatacija šuma


Čitav ovaj period od 1952—1962. god. karakterizira naglo svođenje
prekomjernih sječa ranijeg perioda od 1947—1951. godine u granici prirasta
i etata.


Međutim zbog daljnjeg opadanja sječivog etata kao i godišnjih sječa
naročito u drugoj polovini razdoblja od 1957. g. pa dalje, iz godine u godinu
bio je stalno na dnevnom redu problem preniskih sječa s obzirom na
potražnju drveta. Ovaj problem najjače se ispoljavao kod četinjača.


Naime, naglim porastom izgradnje društvenog standarda, potrošnja
četinjača u građevinarstvu kao najjačem i najvećem potrošaču iz godine
u godinu postepeno raste unatoč smanjenja utroška drveta po jedinici izgrađene
površine, jer je apsolutni porast građenja veći od porasta ušteda. K tome
zbog potreba trgovačke razmjene sa drugim zemljama ne može se četinjasta
rezana građa skinuti sa liste naših izvoznih artikala, pa se uslijed
toga potreba na četinjačkom drvetu još više povećava.


* Referat održan na Plenumu Saveza šumarskih društava Hrvatske 19. XII 1963.
A 415




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Paralelno sa općim privrednim razvojem naglo se povećava i potrošnja
kartona i papira za čiju se proizvodnju u prvom redu upotrebljava četinjavo
drvo, a i proizvodnja umjetnih ploča iverica i vlaknatica najradije
troše tu vrst sirovina zbog relativno male specifične težine. Jednom riječju
svestrana upotreba četinjavog drveta normalno je da vrši pritisak na sječu
četinjača. Zbog toga je nužno u politici gospodarenja sa četinjačama pronaći
odgovarajuća rješenja koja će zadovoljiti ovu disproporciju.


Kao najbolja zamjena četinjastog drveta u proizvodnji celuloze i umjetnih
ploča jest drvo nekih listača, koje ima po specifičnoj težini i po dužini
vlakna najbliže osobine četinjastom drvetu, pa će biti potrebno u tom
smislu usmjeravati i potrošnju drveta.


Normalno se može očekivati, da će privredni razvoj zemlje i u narednom
7-godišnjem razdoblju najmanje zadržati dosadašnji porast, pa se
paralelno s tim mora kao nužno pretpostaviti da će i potrošnja drveta u
tom razdoblju iz godine u godinu rasti.


Prema tome ne može se ni pretpostaviti, da će se moći proizvodnja u
eksploataciji šuma u tom razdoblju zadržati na dosadašnjem nivou.


Sume listača po svojoj starosnoj strukturi imaju nepovoljan odnos
dobnih razreda, jer osjetno pretežu mlade i srednjodobne sastojine uslijed
čega je i proizvodnja trupaca premalena s obzirom kako na potrebe tako
i na veličinu šumskih površina. Međutim, sječe putem proreda a naročito
čišćenja nisu se dosada mogle provoditi u onom opsegu kako to traže uzgojni
momenti dijelom zbog previsokih troškova proizvodnje, a dijelom
zbog zaostalosti drvarske industrije koja za drvni materijal dobiven iz proreda
i čišćenja nije dosada imala dovoljno postrojenja za preradu. U narednom
razdoblju uzgojne sječe putem čišćenja i putem sitnih proreda
mogu prema nekim ocjenama biti dopunski izvor sirovina naročito kao
industrijsko prostorno drvo za nove tvornice celuloze i umjetnih ploča.


b) Uzgoj šuma


I u ovoj se djelatnosti šumarstva razdoblje od 1952—1962. g. bitno
razlikuje od prethodnih razdoblja karakterističnim po vrlo velikim radovima
na pošumljavanju koji su imali više propagandni nego ekonomski
karakter što se vidi i po tome jer je uspjeh tih radova bio ispod 50%.


Problem visine sječa usko je vezan sa problemima grane uzgoja šuma.
Dok se u razdoblju do 1956. g. više ispoljava orijentacija na pošumljavanje
i melioraciju degrađiranih šuma krškog područja u drugom je polurazdoblju
od 1957. pa dalje ova orijentacija prvenstveno išla u pravcu
unapređenja ekonomskih šuma sa ciljem efikasnijeg ulaganja radi što bržeg
uklanjanja odnosno ublažavanja debalansa između proizvodnje i potrošnje
drveta. Radi toga bila je već u 5-godišnjem planu (1957—1961)
predviđena snažna akcija za podizanje brzorastućih šuma listača i četinjača.
Ovaj je plan međutim u realizaciji osjetno podbacio, dijelom zbog
pomanjkanja sredstava, dijelom zbog organizacijske nesređenosti šumarstva,
pomanjkanja mehanizirane opreme i kvalitetnog sadnog materijala.
Podbacivanje plana podizanja plantaža i ostalih kultura brzog rasta imalo
je svakako bar djelomičnog utjecaja na opreznije zahvate u sječi prirodnih
šuma.


Znatnija investicijska ulaganja počela su se vršiti tek od 1955.g. nakon
osnivanja Fonda za unapređenje šumarstva. Zbog ograničene namjene




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 5     <-- 5 -->        PDF

sredstava iz tog fonda nisu se u tom periodu u pravilu, mogla ta sredstva
upotrijebiti za biološke investicije uslijed čega je jednim dijelom i došlo do
podbacivanja plana podizanja plantaža tim više, jer se šumarstvo uglavnom
financiralo iz vlastitih sredstava.


Ipak u zadnje dvije godine nakon reorganizacije šumskih gospodarstava
i njihovim prelazom sa statusa ustanova na status privrednih poduzeća
sa radničk m samoupravljanjem, integriranjem uzgoja i eksplatacije
šuma, pošlo se u tom pravcu naprijed, jer su se ulaganja za podizanje plantaža
i nabavu mehanizirane opreme povećala za 300—400% u prosjeku na
razdoblje od 1952—1960. g.


Dugoročni proces proizvodnje čini, da se biološke investicije aktiviraju
u daljnjoj budućnosti pa su radovi te vrste objektivno uzevši, od većeg
interesa za zajedn´cu, nego za privrednu organizaciju, koji je momenat
veoma važan kod sagledavanja perspektivnog razvoja ove privredne oblasti.


Premda se u iskorišćavanju drveta krenulo naprijed nije se mogao
ostvariti očekivani napredak, jer je materijalno-tehnička baza zaostala, a to
sprečava racionalnije iskorišćenje drveta. To zaostajanje naročito je veliko
kod izgradnje komunikacija i kod opreme.


Uslijed toga mjestimično je a naročito na udaljenijim šumskim područjima,
došlo do pojava, da se dio drvne mase ostavljao u šumi neizrađen
zbog visokih proizvodnih troškova, tim više, jer ga industrija uslijed zaostalosti
ne može kod sadašnje proizvodnje ni prihvaćati.


Nepovoljni odnosi cijena također su imali utjecaj da se nije ostvarivao
cilj boljeg iskorištenja drveta.


2. Budući razvoj
Osnovna koncepcija razvoja za slijedeće razdoblje, odnosno sve do
1980. g., uglavnom je zacrtana već prilikom sastava prethodnih dugoročnih
planova. S obzirom na drugoročnost ciklusa šumske proizvodnje ne može
se u kraćim vremenskim razmacima od 5 odnosno 7 godina osnovna koncepcija
bitno mijenjati. Radi toga se u ovoj oblasti rad na izradi koncepcija
razvoja svodi uglavnom na postavljanje- 7-godišnjeg programa radova.


Kod proučavanja mogućnosti razvoja u narednom 7-godišenjem razdoblju
polazilo se je od slijedećih osnova:


— da na području SR Hrvatske šumski fond predstavlja veliki izvor


sirovina za razvoj moderne industrije drveta, da povoljni klimatski i pe


dološki uvjeti pružaju mogućnost ne samo jačanja i unapređenja postoje


ćeg šumskog fonda, nego postoje vrlo dobri uvjeti za proširenje šumskog


fonda podizanjem plantaža šuma i intenzivnih kultura sa vrstama drveća


brzog rasta kako listača tako i četinjača.


— da će sa očekivanim porastom cjelokupne privrede rašlji i potrebe
za drvom, pa makar i ponešto nižoj stopi.zbog čega će ipak morati doći
do većeg iskorištavanja šuma kao i do boljeg iskorištavanja drveta.
Polazeći od ovih osnova pred šumarstvo se kao i do sada, tako i za
naredno razdoblje postavljaju zadaci: povećati proizvodnju drveta raznim
uzgojnim zahvatima, poboljšavati kvalitet šumskog fonda, graditi šum




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 6     <-- 6 -->        PDF

ske komunikacije i objekte, kompletirati opremu za sve djelatnosti šumarstva,
smanjivati troškove proizvodnje te prići potpunijem iskorišćavanju
šuma.


Prema tome na .temelju kretanja u proteklom razdoblju i ocijenjene
strukture i visine potrošnje drveta u narednih 7 godina razvojna koncepcija
šumarstva trebala bi se kretati u pravcu:


— intenzivnijeg korištenja šumskog fonda prirodnih šuma listačačetinjača kao i maks´malnijeg iskorišćenja posječenog drveta, prilagođavajući
strukturu šumske proizvodnje što više potrebama tržišta i prerađivačke
industrije;
— intenziviranja uzgojnih mjera radi jačanja postojećeg šumskog
fonda i stvaranja uslova za njihovo bolje korišćenje, podizanje šumskih
plantaža i intenzivnih kultura određene dinamike, koja će osigurati nove
izvore drveta već u najbližoj budućnosti;
—. proširenja mreže saobraćajnica, kompletiranja opreme te izgradnje
objekata radi snižavanja troškova proizvodnje i poboljšanja uslova rada.
Ovako.zacrtanim razvojnim pravcem ukupna bi se sječa u društvenim


šumama u 1970. godini kretala:


Ostvarena Plan za Indeks
sječa u 1962.
u 000 m3 1970. g.
u 000 m3 1970/1962.
listača 2.921 3.450 118
četinjačaUkupno:
493
3.414
550
4.000
112
117


U predviđenom porastu potrošnje drveta odnosno u zacrtanom razvoju
prerađivačke industrije za razdoblje do 1970. g., veoma je naglašena
orijentacija na kemijsku preradu drveta i na proizvodnju umjetnih ploča
iverica i vlaknatica. Svakako je ovakva orijentacija u skladu sa strukturom
šumskog fonda, jer pruža mogućnost da se šumarstvo u politici sječa
orijentira u narednom razdoblju na jače uzgojne zahvate u mladim sastojinama,
jer će drvni materijal i iz takvih sječa imati osiguranog potrošača
u novim kapacitetima prerade drveta.


Takva orijentacija u preradi drveta imat će svakako utjecaja u eksploataciji
društvenih šuma na strukturu proizvodnje šumskih sortimenata koja
će predvidivo izgledati ovako:


Proizvedena
količina u Plan za Indeks


Sortiment


1962. g. 1970. g. 1970/1962.
u 000 m3


Trupci za rezanje 994 935 94
Trupci za furnir-ljuštenje 69 80 116
Celulozno drvo 331 800 241
Ostalo ind. drvo 120 560 467
Ostalo tehničko drvo 209 210 100
Ogrjevno drvo 1.125 1.050 93




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Ne može se pretpostaviti da će i potrebe rezane građe opadati što bi
se moglo zaključiti iz ovdje predviđenog opadanja proizvodnje pilanskih
trupaca.


Kretanja proizvodnje rezane građe u svijetu, a i kod nas, iako nemaju
neki nagli porast, nemaju ni tendenciju opadanja, jer i potrošnja rezane
građe ima tendenciju laganog uspona. Ovdje predviđeno opadanje proizvodnje
četinjavih trupaca na današnjem nivou, unatoč što se u 1970. g.
predviđa povećanje sječa četinjača za oko 33´% od godišnjeg prosjeka izvršenih
sječa u razdoblju od 1958—1962. godine.


Na ovakav nivo proizvodnje trupaca za rezanje moglo se ići zbog
toga, što se pretpostavlja, da bi se eventualno već u 1970. godini išlo na
sječu jednog dijela plantaža topola ukoliko bi predviđena tvornica celuloze
na bazi mekih listača išla u pogon već u 1969. ili 1970. godini. Ukoliko
se.ne bi išlo u sječu plantaža moralo bi se u tom slučaju kroz par godina
ići na jači prethvat sječa u postojećim šumama mekih listača.


U jednom i drugom slučaju bi se iz tih sječa dobila znatna količina
pilanskih trupaca, tako, da ustvari niti u 1970. god. praktički ne bi došlo
do opadanja proizvodnje rezane građe.


Kako se vidi iz gornjeg tabelarnog prikaza, najveća se pažnja usmjerila
na proizvodnju prostornog drveta (kako iz redovnih sječa, tako i iz
čišćenja i proreda), za proizvodnju celuloze i umjetnih ploča. Na veću
proizvodnju industrijskog prostornog drveta nije se moglo ići radi toga,
jer se ne može pretpostaviti da će do 1970. god. doći do jačeg opadanja
potrošnje ogrjevnog drveta na bazi dosadašnjeg kretanja te potrošnje.
Predvidljivo bi se iza 1970. god. moglo ići na veliko povećanje trupaca
za ljuštenje čim stignu sječe u plantažnim šumama.


Privredni razvoj zemlje će i iza 1970. g. tražiti još daljnja povećanja
šum. proizvodnje, koje je povećanje vezano i ograničeno kapacitetom šumskog
fonda.


Paralelno sa povećanom sječom treba u ovom 7-godišnjem razdoblju
u postojećem šumskom fondu vršiti vrlo intenzivna ulaganja u njegu šuma,
melioraciju i zaštitu šuma u cilju podizanja proizvodnog kapaciteta
kao i u cilju poboljšanja kvalitete šuma.


Poznato je, da sve te mjere, koje su se poduzimale ili će se poduzeti
u sadašnjem šumskom fondu, ne mogu u kraćem roku dati takve efekte
u sječivom prinosu, koji bi mogli osigurati predvidljiva povećanja potrošnje
drveta. Pretpostavlja se, da će već i za ovako predviđeni nivo
sječa trebati pristupiti ispitivanju i eventualnoj korekciji kriterija za način
gospodarenja, da bi se prvenstveno uskladili stavovi u šumsko-prerađivačkom
kompleksu radi zacrtavanja jedne dugoročnije politike u ovoj
privrednoj oblasti.


Kako je već istaknuto efekti predviđenih uzgojnih mjera reflektirat
će se i u daljnjoj budućnosti. Međutim, da bi se za predviđeni razvojni
put prerade drveta, u kojem se predviđa već u ovom 7-godišnjem razdoblju
proširenje postojećih i podizanje novih preradbenih kapaciteta,
osigurala dovoljna količina sirovina, nužno je da se ostvari minimalno
zacrtani opseg i dinamika podizanja plantaža listača i četinjača kaopodizanje intenzivnih kultura sa vrstama drveća brzoga rasta.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Ukupna se kretanja u djelatnosti uzgoja šuma predviđaju:
Realizacija Plan za Indeks
u 1962. god. 1979. g. 1970/1962.
Pošumljavanje — ukupno 5.062 ha 9.000 ha 178
u tome:


— redovnih sječina 2.766 ha 3.000 ha 103
— plantaža i intenzivnih kultura 2.296 ha 6.000 ha 281
— ostali šumsko-kulturni radovi 31.262 ha 65.000 ha 208
Realizacijom predviđenog opsega šumsko-kulturnih radova konstantno
bi se osiguravalo intenzivnije iskorištenje fonda postojećih šuma, a ujednačenom
dinamikom podizanja plantaža povisio bi se kapacitet šumske proizvodnje
već u 1976. g. za minimalno 1,200.000 m:J brutto drvne mase
godišnje, što znači povećanje današnjih cea za oko 35%.


Radi osjetno visokih transportnih troškova oko izvoza drveta iz
šume, a zbog još uvijek nedovoljne mreže šumskih saobraćajnica, nastavit
će se i u narednom periodu sa izgradnjom šumskih cesta, vlaka i putova.


Potreba izgradnje i proširenja šumske saobraćajne mreže nije samo
postulat sniženja troškova proizvodnje, nego bi bez sistematskog proširenja
saobraćajne mreže došlo u pitanje predviđeno povećanje sječa putem
sitnih proreda i čišćenja.


Radi toga se predviđa u 7-godišnjem planu nastaviti po već ustaljenoj
dinamici izgradnje cesta i šumskih vlakova u dužini od 200—220 km
prosječno godišnje, koja je dužina u skladu i sa kapacitetom šumskograđevnih
poduzeća.


Da bi ovakav razvojni put šumarstva bio na realnim osnovama, trebat
će ne samo nastaviti nego i pojačati opremanje šumarstva u svim njegovim
djelatnostima tehničkom opremom i mehaniziranjem svih radova. Nužnost
uvođenja mehanizacije ne osniva se samo na velikom opsegu predviđenih
radova, na pojeftinjenju proizvodnje, nego se naročito oštro postavlja
zbog sve težeg uključivanja radnika u šumsku proizvodnju. U tu
svrhu trebat će u toku 7-godišnjeg razvoja uložiti najmanje oko 4 milijarde
dinara.


Usko vezano sa proširenjem mehanizacije, sa pomanjkanjem radne
snage, trebat će poduzeti potrebne mjere da se stvore što povoljniji uslovi
za radove u šumi radi uključivanja u proizvodnju što većeg broja stalne
radne snage uz paralelno podizanje stručne strukture i radnika i tehničkog
osoblja da bi mogli rješavati probleme i uspješno izvršavati radove suvremenije
šumske proizvodnje.


Zaključno se može reći, da se predviđeni razvoj ove oblasti ne može
ni zamisliti bez odgovarajuće materijalne baze. Za predviđeni opseg radova
na unapređenju i proširenju proizvodnje šumarstvo nema dovoljno
sredstava, pa se je u prvim koncepcijama 7-godišnjeg razvoja pošlo od
pretpostavke da će se u tom razdoblju riješiti problem financiranja bilo
putem siobodmh cijena šumskih proizvoda, bilo putem daljnjeg zadržavanja
olakšica i oslobođenja od davanja doprinosa iz dohotka kao i dodjelom
dugoročnih kredita uz povoljne uslove.


Konačno kvantificiranje; elemenata proizvodnje kao i određivanje
izvora sredstava uslijedit će nakon izvršenih studija i analiza o pravcima
i mogućnostima kompleksnog razvoja privrede SR Hrvatske.