DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 30 <-- 30 --> PDF |
njara). Cilj gospodarenja kompleksom Platak ima biti stvaranje po vrsti drveća i strukturi odnosa broja stabala, stanje u kompleksu Jelenje. Za donošenje zaključaka u predmetu regeneracije tretiranih šuma i komparaciju obiju predjela, potrebno je izvršiti i kvalitetnu analizu po sortimentima što smo ih doznakom dobili. Kako je u šumskom predjelu Jelenje doznačena jela i smreka u malom obimu, ne može se odnos sortimenata istih komparirati sa predjelom Platak. Odnos sortimenata bukve za oba predjela, te odnos pojedinih sortimenata jele u predjelu Platak, vidi se iz tabele broj 5. Tabela broj 5 Odnos sortimenata doznačenih masa Sortiment Bukva m3Jelenje Platak Bukva l(l/oJelenje Platak Jela m3 Jela%> Platak Trupac L Trupac I klase 254 511 857 — 13 91 3 7 12 .— — 1 1 16 88 — 2 12 . Pragovska ,, 367 105 5 1 229 31 oblovina 262 86 5 1 22 1 Celuloza 581 1950 8 22 241 32 Ogrev Otpad Ukupno 4255 257 7455 5845 871 8961 57 3 100 65 10 100 130 21 747 18 5 100 U predjelu Platak čini celuloza bukve 22%, a u Jelenju 8%. U predjelu Platak čine trupci bukve 3%, a u Jelenju 32´%. U predjelu Platak čine trupci jele samo 32%. Za oba šumska predjela sastavljeni su uređajni elaborati po principu stab limičnog gospodarenja, Jelenje za razdoblje od 1956—1966. godine, a Platak za razdoblje od 1952—1962. godine. Sječive mase određene navedenim načinom gospodarenja daju u 10 go dišnjoj ophodnji slijedeće iznose: Jelenje , bukva 3.407 m3, jela 1.157 m3 = 4.564 m3. Intenzitet sječe, bukva 12%, jela 4% = 16%. Platak , bukva 4.934 m", jela 486 rri3 = 5.420 m3. Intenzitet sječe — bukva 13%, jela 1% == 14%. Predjel Platak, vrlo je slabo pomlađen što je u skladu sa strukturom te šume, a samo pojedini dijelovi znatnije otvoreni daju dobar bukov podmladak. Predjel Jelenje, koji je sječen ranije znatnim intenzitetom dobro je pomlađen obim vrstama. Prije nego li se pristupi bilo kakvom donošenju zaključka, treba ovdje istaći da se oni odnose samo za sastojine gospodarskog značaja, a ne one izrazito zaštitnog karaktera, u kojima se mora i dalje voditi stablimična preborna sječa. Naprijed izneseni numerički podaci i grafički prilozi upućuju nas u predmetu regeneracije bukovih sastojina viših planinskih područja na slijedeće: |