DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ZAKLJUČKE: 1. Uspješna i trajna regeneracija visokih planinskih bukovih šuma, koje se znatno ne udaljuju od normalne drvne zalihe, može se postići jedino sječama od najmanje 25—30 posto ukupnog šumskog fonda. 2. Navedenim načinom gospodarenja, ukoliko se ne vodi posebna briga o vremenu sječe, a obzirom na urod sjemena bukve i četinjara (jele i smreke) ne postizava se povećanje učešća četinjara u sastojini. To se povećanje postizava samo sječama van vremena uroda bukovog žira. Ovaj kriterij znatno udaljuje gospodarenje tim šumama od ostalih prebornih tipova i treba ga uvažiti kod planiranja sječe. 3. Raspored intenziteta sječe po površini ne mora biti jednosmjeran i treba ga saobraziti specifičnim sastojinskim prilikama pojedinih odjela ili njihovih dijelova. Kod ovog rasporeda osnovni kriterij treba da bude stanje tla i kvaliteta sastojine. 4. Stalno provođenje označenog metoda gospodarenja stvoriti će u perspektivi sastojinu, koja će tražiti znatne radove na njezi šuma. 5. Otvaranje pojedinih većih ili manjih površina sječom u krugove ili pruge neminovno uslovljava riziko boljeg ili slabijeg prirodnog pomlađenja naročito u periodu traženja najbolje metode rada, pa će popunjavanje ili kompletna sadnja biti redovan posao u ovim šumama. Kako u ovim područjima dominira bukva, koja se bolje pomlađuje od jele i smreke, to će trebati sadnicama unositi ova dva četinjara. Prvenstveno će se unositi autohtone vrste, dok se ne ispita pravilnost i uspjeh unosa stranih vrsta. 6. Prigodom prelaza iz ranijeg stablimičnog prebornog gospodarenja u gospodarenje označenog tipa, sječu stabala treba -podvrći kriteriju kvalitete. U svakoj šumi imamo četiri kvalitetne vrste stabala. 1. Stabla u stanju propadanja, 2. Stabla iznad promjera zrelosti, 3. Stabla ispod promjera zrelosti nekvalitetna, 4. Stabla ispod promjera zrelosti kvalitetna. Kod provedbe radova na regeneraciji sastojina primarno se sijeku stabla prve i druge vrste, a tek sekundarno se vodi briga o budućoj strukturi sastojina. Od odnosa i grupacije navedenih vrsta kvaliteta stabala i stanja tla ovisit će jači ili slabiji zahvat na određenoj površini. Tako ćemo u ovoj prvoj fazi prijelaza na nov način gospodarenja imati površina raznih intenziteta sječe, pa i do čistih sječa u manjim površinama. Ovdje treba istaći da je potrebno utvrđivanje promjera zrelosti, za ovaj tip šume, od većeg značaja, nego za ostale tipove šuma u kojima se preborno gospodari, pa je zbog toga taj element naprijed spomenut. 7. Jači intenziteti sječe naročito pogoduju regeneraciji smreke, što nije slučaj kod stablimičnog prebornog gospodarenja. 8. Redovitim sječama jačeg intenziteta u vidu krugova ili ploha, bržim se tempom likvidiraju nekvalitetna stabla i dobiva u najkraćem vremenskom razmaku vrlo kvalitetna sastojina. Ovakav metod rada koristan je u šumama prašumskog tipa sa znatnom drvnom masom iznad normale, jer skraćuje period pretvorbe te šume u uređenu šumu. 9. Konačno treba istaći da ovakvo gospodarenje povlači za sobom čitav niz šumsko uzgojnih radova, počevši od sakupljanja i selekcije šumskog sje |