DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Paralelno sa općim privrednim razvojem naglo se povećava i potrošnja kartona i papira za čiju se proizvodnju u prvom redu upotrebljava četinjavo drvo, a i proizvodnja umjetnih ploča iverica i vlaknatica najradije troše tu vrst sirovina zbog relativno male specifične težine. Jednom riječju svestrana upotreba četinjavog drveta normalno je da vrši pritisak na sječu četinjača. Zbog toga je nužno u politici gospodarenja sa četinjačama pronaći odgovarajuća rješenja koja će zadovoljiti ovu disproporciju. Kao najbolja zamjena četinjastog drveta u proizvodnji celuloze i umjetnih ploča jest drvo nekih listača, koje ima po specifičnoj težini i po dužini vlakna najbliže osobine četinjastom drvetu, pa će biti potrebno u tom smislu usmjeravati i potrošnju drveta. Normalno se može očekivati, da će privredni razvoj zemlje i u narednom 7-godišnjem razdoblju najmanje zadržati dosadašnji porast, pa se paralelno s tim mora kao nužno pretpostaviti da će i potrošnja drveta u tom razdoblju iz godine u godinu rasti. Prema tome ne može se ni pretpostaviti, da će se moći proizvodnja u eksploataciji šuma u tom razdoblju zadržati na dosadašnjem nivou. Sume listača po svojoj starosnoj strukturi imaju nepovoljan odnos dobnih razreda, jer osjetno pretežu mlade i srednjodobne sastojine uslijed čega je i proizvodnja trupaca premalena s obzirom kako na potrebe tako i na veličinu šumskih površina. Međutim, sječe putem proreda a naročito čišćenja nisu se dosada mogle provoditi u onom opsegu kako to traže uzgojni momenti dijelom zbog previsokih troškova proizvodnje, a dijelom zbog zaostalosti drvarske industrije koja za drvni materijal dobiven iz proreda i čišćenja nije dosada imala dovoljno postrojenja za preradu. U narednom razdoblju uzgojne sječe putem čišćenja i putem sitnih proreda mogu prema nekim ocjenama biti dopunski izvor sirovina naročito kao industrijsko prostorno drvo za nove tvornice celuloze i umjetnih ploča. b) Uzgoj šuma I u ovoj se djelatnosti šumarstva razdoblje od 1952—1962. g. bitno razlikuje od prethodnih razdoblja karakterističnim po vrlo velikim radovima na pošumljavanju koji su imali više propagandni nego ekonomski karakter što se vidi i po tome jer je uspjeh tih radova bio ispod 50%. Problem visine sječa usko je vezan sa problemima grane uzgoja šuma. Dok se u razdoblju do 1956. g. više ispoljava orijentacija na pošumljavanje i melioraciju degrađiranih šuma krškog područja u drugom je polurazdoblju od 1957. pa dalje ova orijentacija prvenstveno išla u pravcu unapređenja ekonomskih šuma sa ciljem efikasnijeg ulaganja radi što bržeg uklanjanja odnosno ublažavanja debalansa između proizvodnje i potrošnje drveta. Radi toga bila je već u 5-godišnjem planu (1957—1961) predviđena snažna akcija za podizanje brzorastućih šuma listača i četinjača. Ovaj je plan međutim u realizaciji osjetno podbacio, dijelom zbog pomanjkanja sredstava, dijelom zbog organizacijske nesređenosti šumarstva, pomanjkanja mehanizirane opreme i kvalitetnog sadnog materijala. Podbacivanje plana podizanja plantaža i ostalih kultura brzog rasta imalo je svakako bar djelomičnog utjecaja na opreznije zahvate u sječi prirodnih šuma. Znatnija investicijska ulaganja počela su se vršiti tek od 1955.g. nakon osnivanja Fonda za unapređenje šumarstva. Zbog ograničene namjene |