DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 42 <-- 42 --> PDF |
III. KORELACIJA VREMENA PRIVLAČENJA DRVETA I TROŠKOVA PREDNJIM VITLOM TRAKTORA NA DALJINAMA 10—60 M. Vitlom traktora smo također izvlačili trupce na daljinama 10—60 m. Na tom poslu imali smo dvije organizacije rada. Prva organizacija je bila jedan traktorist koji je rukovao strojem i pomoćni radnik koji je izvlačio čelično uže i vezao trupce. Trupce smo vezali sa kliještima ili zamkom. Prvi način je lakši i brži od drugoga. Trupce nije potrebno dizati kao kod zamke, gdje možemo uže oviti oko trupca i zategnuti. Slaba strana kliješta je ta, da njima stisnemo jedan trupac, dok sa zamkom možemo svezati 2—3 komada, ovisno debljini i dužini sortimenata. Slaba strana vezanja uzetom je u tome, što vitlo svezan trupac vuče malo po strani i tako teže prelazi preko prirodnih prepreka na koje zapinje. Uslijed toga dolazi do čestih zastoja., kod kojih mora pomoćni radnik pomagati. Poseban je primjer na teškim terenima, kad svežemo 2—3 trupca u jedan teret. Zato je bolje vezati manje komada, iako moramo napraviti više vlačenja za istu količinu drveta. Najbolje je vući pojedine duge Sortimente, ako je to moguće. U toj organizaciji smo izmjerili 82 privlačenja na daljinama do 60 m. Upotrebili smo isti način računanja kao i kod privlačenja sa konjima. Izradili smo pomoćne tablice elemenata normalnih jednačina za izradu parametara. Dobili smo jednadžbu y = —0,0345 + 0,157 x — 0,001 x2. Na temelju toga smo izračunali vremenske vrijednosti vuče na daljinama od 10—60; m u intervalima po 5 m. Vrijeme izvlačenja traktorskim vitlom i konjima kod 15—20 m je jednako. Na bližem odstojanju od 15 m je vrijeme privlačenja vitlom nešto kraće. Nad 20 m je duže od konjske vuče. To je razumljivo ako uzmemo u obzir, da je konfiguracija terena različita i da su na terenu različite prirodne prepreke na koje zapinju trupci. Posebno je to slučaj kod vuče vitlom u jednom pravcu. Pomoćni radnik mora neprestano intervenirati da trupac savlada zapreku. Konjima vučemo drvo u cik — cak liniji, tako da se izbjegavaju teško prolazna mjesta. Zato je izvlačenje konjima ugodnije nego vitlom (ako se čelo trupca vuče po tlu). Na kratkim distancama (15—20 m) je rad konjima nešto sporiji, jer više vremena otpada na okretanje konja, vezanje trupaca, nego na samu vuču. Na temelju izravnanih vremenskih vrijednosti vuče trupaca vitlom u prvoj organizaciji, smo izračunali i učinke rada traktorskog vitla u jednom pogonskom satu traktora, i na temelju tih podataka, računanjem smo dobili troškove rada. Želimo prikazati troškove rada traktorskog vitla, te usporediti sa troškovima rada konjima. Da bismo to dobili morali bismo imati kalkulaciju za vrijednost jednog pogonskog sata rada traktorskog vitla, a ta je vrijednost različita kod različitih poduzeća, zato smo uzeli u obzir 3 varijante: 1.500 din, 1.900 din i 2.300 din za pogonski sat rada. Te troškove iznosimo u tabelama 2, 3 i 4 u kojima su prikazani troškovi za izvlačenje jednog m3 jelovih trupaca. Kod tabela 1, 2, 3 i 4 smo uzeli u obzir 2 težine drveta: težina svježe posječenog i zračno suhog. To su zapravo krajnje granice među kojima se nalaze sve ostale težine drveta. Drvo je najteže onda, kada ga posiječemo, kasnije izgubi vodu, odnosno osuši se toliko, koliko to dozvoljava šumska klima. Zato su i troškovi privlačenja na različitim daljinama ovisni o težini drveta. |