DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 48     <-- 48 -->        PDF

(Rasne teme L pcikaei


ŠUMARSTVO I DRVARSKA INDUSTRIJA NR BUGARSKE


tag. DIMITRIJE BURA


Grupa od 10 jugoslavenskih šumarskih i drvarsko industrijskih stručnjaka
vratila je u vremenu od 20. maja do 2. juna 1963. godine posetu Bugarskoj
šumarskoj delegaciji, koja je posetila Jugoslaviju u 1962. godini. Cilj ovih poseta
bio je uzajamno upoznavanje sa stanjem i metodama rada u šumarstvu i drvarskoj
industriji.


Za vreme boravka u NR Bugarskoj izvršena je poseta svih centralnih šumarskih
organa i organizacija, naučnih institucija, a na studijskom putovanju
(maršruta od cea 3.000 km) obišla glavna šumsko privredna područja: Gorska
stopanstva: Sofija, Samokov, Borovec, Belovo, Beglika, Plovdiv, Kazanlik, Varnu,
Ruse, Svištov, Pleven, Ribaricu, Trnovo, te fakultetsko dobro Jondolu i
Stanicu za topole u Svištovu i drv. industrijski kombinat u Velingradu i Tetevenu.


Delegaciju je u »-Komitetu po gorite i gorskata promišlenost« (Komitet za
šumarstvo i drv. industriju) primio predsjednik Komiteta Prof. Mako Đako v
sa pomoćnicima i načelnicima, i tom prilikom je održan duži konzultativni sastanak.


Kroz dalje izlaganje pokušaće se dati sažet pregled stanja i kretanja u šumskoj
i drv. industrijskoj proizvodnji NR Bugarske.


PRIRODNI USLOVI (ZEMLJIŠTE I KLIMA)


Bugarska se u geološko morfološkom pogledu deli u četiri područja. Na
jugu su Rodopi, građeni od eruptivnog kamenja, sa najvećom planinom Rilom


(2.925 m). Srednju Bugarsku stvara Trakijska dolina sa brojnim manjim kotlinama
koje se pružaju od zapada prema istoku. Severnu Bugarsku zauzima
gorje Stare Planine (Balkan) građeno od paleozojskih i mlađih sedimenata.
Sasvim na severu je Dunavska ploča koja se prostire između planinskog spleta
Balkana i Dunava a nalazi se na praporu.
Klima u višim predelima je planinska. U severo-zapadnom delu Bugarske
ona je srednjeevropska, u dolinama reka egejskog sliva i u crnomorskom području
vlada uticaj mediteranske klime, a na Dunavskoj ploči vlada stepska klima.
Severno i srednje područje Bugarske ima 450—550 m/m padavina, a planinska
područja cea 100 m/m i više.


ŠUMSKI FOND NR BUGARSKE


Od ukupne površine Bugarske 11,100.000 ha pod šumom se nalazi cea
3,600.000 ha ili 32,4%, sa sledećim strukturalnim razvrstavanjem:


Jugoslovensku šumarsku delegaciju sačinjavali su: Ing. Milan Gojmerac — vođa
delegacije, Ing. Jovan Stojanović, Ing. Ante Rosić, Ing. OimitriJe Bura, Ing. Vojin
Vasilić, Ing. Ante Mudrovcić, Ing. Ivan Oštrić, Ing. Janez Trošt, Ing. Ivan Rebac
i Ing Nikola Janev.


460




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 49     <-- 49 -->        PDF

a) Po površini:
četinara 730.000 ha (20%)


Visoke šume:


liščara 2,035.000 „ (56%)


835.000 „ (24%)
Niske šume: —


3,600.000 ha (100%)


Ukupno:


b) Po vlasništvu:
šume u društvenoj svojini (državno) 97%
Sume zadružne (kooperativa) 3´%
100%


c) Glavne vrste drveća (% u odnosu na ukupnu površinu šuma)


U visokim šumama:
Četinari: 2Č%


Od toga:
Beli bor 10%
Crni bor 3%
Smrča 4%
Jela 1%
Molika, munika
i drugi četinari 2%


Liščari: 56%
Od toga:
Bukva 27%
Hrast (bez cera) 17%


Grab 6%
Cer 3%
Topola 1%


Brest, jasen,
lipa, breza,
kesten i drugi
liščari 2%


U niskim šumama 24%


Od toga:
Hrast (bez cera 10%
Cer 6%
Grab 4%
Bukva 2%
Bagrem, jasen,
lipa, vrba i dr. 2%


d) Drvna masa šuma iznosi:
Četinara 67,824.500 m3
Liščara 145,701.500 m3
Niskih šuma 29,721.100


Ukupno: 243,247.100 m3




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Kategorizacija šuma po glavnom cilju gazdovanja:


— Vodozaštitne šume 52,2%
— Proizvodno zaštitne šume 46,6´%
— Državni granični pojasevi 0,5%
— Rekreativne šume i zeleni pojasevi 2,9%
— Rezervati 0,2%
— Bujična područja 3,6%
Ukupno: 100%


f) Srednji godiš, prirast šuma


Pros, po 1 ha
Četinara 1,285.839 m:! 2,86 m3
Lišćara 2,650.055 m:1 1,88 m´3
Niskih šuma 2,503.8 78 m3 1,99 m´3


godišnji etat (1959) iznosio je m3:
Glav. seča Prat. seča Ukupno
-(prorede)
Četinara 849.730 363.080 1,211.810
hrast 414.230 142.750 556.980
Lišćara ostali 2,741.710 669.560 3,411.270
Niskih šuma 1,367.940 59.320 1,427.260
Sveukupno 5,373.610 1,233.710 6,607.320


0


82 18 100%


0


Sada seku (etat) godišnje 6,000.000 m3 od čega 1,700.000 m´3 četinara.


h) Prosečna drvna masa po 1 ha (zrele mase) za glavne vrste drveća:


1. Beli bor 170 ih3 pri ophodnji 100 god.
2. Smrča 258 m3
100
3. Grni bor 192 m3
100
4. Jela 282 m3
100
5. Pinus peuce 226 m´3
140
6. Bukva 260 m3
100
7. Hrast 130 m3
120
8. Cer 120 m3
100
9. Grab 189 m3
100
10.
Niske (izdanačke)
šume 93 m3 50
i) Prosečni godišnji prirast po 1 ha za zrele šume:


1. Beli bor 1.60 m3 pri sred. bonitetu III
2. Smrča 2.20 m3
U/III
3. Crni bor 1.73 m3
III
4. Jela 2.57 m3
III
5. Pinus peuce 1.60 m3
III/IV
6. Bukva 2.27 m3
III/IV


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 59     <-- 59 -->        PDF

(0,5 i 1 ha) i starosti oko 50 godina. Ove stare sastojine su u veoma dobrom
zdravstvenom stanju i u prošeku su dale veću drvnu masu u upoređenju na domaće
četinare adekvatne starosti i na istim staništima.


Kod G. S. Ribarica vršeno je uporedno merenje godišnjeg visinskog prirasta
u kulturama pre 5 godina, pa je konstatovano da maksimalni visinski godišnji
prirasti za niže navedene vrste iznose:


— beli bor 70 cm
— zelenu duglaziju 90 cm (provenienca Vašington)
— sudetski ariš 140 cm
Sa ovim vrstama kao i sa borovcem nameravaju ići na mnogo većim površinama.
Problem im je seme sigurne provenijence. Zainteresovani su da od nas
kupe seme borovca (od Mengeša).


Broj sadnica pri pošumljavanju


Karakteristično je za sva pošumljavanja i unošenja četinara u lišćarske šume
da idu sa solidnom pripremom zemljišta na gradone, terase, terasice i si.
i da sade 6.000 — 8.000 sadnica po 1 ha površine. Sva. pošumljavanja se redovno
3 godine okopavaju i sklapanje kultura nastupa veoma brzo. Objašnjenje
za ovaj broj sadnica po 1 ha dat je u prvom redu radi aridnosti klimata i sigurnosti.
Jedan broj sadnica u nepovoljnim godinama strada od suše, a kod
većeg broja sadnica dolazi pre do sklapanja mlade kulture. Uz veći broj
sadnica i dužu ophodnju sa kojom idu postoji mogućnost većeg — masovnog
izbora najotpornijih i najkvalitetnijih stabala koja će ostati u sastojini do kraja
ophodnje. Ovo i iz razloga što selektovancg sortnog semena još nema. Znatan
broj sadnica strada od divljači, a jedan deo iz mladih i gustih kultura koristi
se za »novogodišnje jelke«.


Zaštitna pošumljavanja u slivnim područjima re.ka i veštačkih jezera


Posebnu pažnju zaslužuju u Bugarskoj ogromna pošumljavanja izvršena u
zadnjih 10 godina u slivnim područjima reka i velikih i malih vodenih akumulacija
— veštačkih jezera. Pošumljavanja ove vrste izvode se u godišnjem
prošeku od cea 80.000 ha. Za svako područje izrađene su osnove (elaborati)
po kojima se radovi izvode. Površine su arondirane. Sva pošumljavanja vrše
se konturnom pripremom zemljišta na uske terase — gradone.


Uspeh sadnje se kreće oko 9Ci° ». Paralelno se vrše i potrebni protiverozioni
tehnički radovi (pregrade, pleteri). Za ove radove dobijaju sredstva iz budžeta.
Pošumljene površine iako su primarno zaštitnog karaktera, budući da su
često na dobrim staništima, predstavljaju za Bugarsku veliko povećanje fonda
četinara i već za 15—20 godina postaće novi resursi znatnih masa četinarskog
drveta (iz proreda).


Pošumljavanje u rekreativne svrhe


Znatne površine u blizini gradova i turističkih objekata (Crnomorska obala)
odvajaju se i pošumljavaju u rekreativne — turističke svrhe, što za NR Bugarsku,
obzirem na veoma jak razvoj turizma predstavlja važan privredni
(izvor deviza) zadatak. Imali smo prilike da vidimo takve objekte kod G. S.
Varna i Burgas (Zlatni pesci i Sunčana obala) i G. S. Trnova i dr. I za ova




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 60     <-- 60 -->        PDF

pošumljavanja koja imaju parkovno-pejzažni karakter, daju se šumskim gazdinstvima
sredstva iz budžeta. Pojedini radovi izvode se iz lokalnih izvora
(opštine).


PODIZANJE KULTURA I PLANTAŽA


BRZORASTUCIH VRSTA DRVEĆA
Topole i vrbe


Površine šuma i šumskih kultura topola i vrba u NR Bugarskoj iznose
danas cea 65.000 ha, od čega na jasiku otpada oko 5.000 ha.


Starost kultura topola kreće se od 1—25 godina. Masa po 1 ha u kulturama
starim 20—25 godina kreće se oko 160 m:), a prosečni prirast oko 8 m3/ha
godišnje.


Stare kulture topola podignute su uglavnom na razmaku 1,5 X 1,5 do
2,5 X 2,5 m. Tek zadnjih godina podizali su neke kulture na razmaku od
3—4 m. Sa ovom redom sadnjom i ophodnjom od 12 do 16 godina računaju


Seča na pruge u bukovoj degradiranoj šumi sa unošenjem četinata u krpe na pruzi
(levo: ovogodišnja sečina, desno: prošlogodišnja)
G. S. RIBARICA Foto: Ing. D. Bura




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 61     <-- 61 -->        PDF

da će dobiti veći prirast. Rasadnička proizvodnja odvijala se do sada uz primenu
matičnjaka i proizvodnju sadnica tipa 1/1, sa kojima su vršili pošumljavanje.


Stare kulture su pretežno podignute sa cv. P. marilandica, P. serotina, P.
regenerata a u južnim delovima i P. pyr. thevestina.


Zadnjih par godina uvezli su i nove kultivare i klonove i danas u rasadnicima
imaju pored gornjih topola još:


P. canadensis hybrid B-12, B-6, B-24
P. vernirubens
P. bachelieri (p. robusta)
P. 1-214
P. veltheimeipappel
P. gelrica.
Najbolji se pokazao klon 1-214.
Nakon posete Jugoslaviji 1962. godine grupe bugarskih stručnjaka i posete
Italiji, u ovoj godini se na nekoliko mesta pristupilo osnivanju plantaža topola
sa poljoprivrednim međukulturama na razmaku 6 X 6 m, i osnivanju rasadničke
proizvodnje »metodom ožilište — rastilište« — u cilju proizvodnje sadnica
2/2 i 2/3. Smatraju da je italijanski i naš metod bolji od dosadašnje njihove
prakse.


Prema jednom orijentacionom planu žele do 1980. godine osigurati iz plantaže
topola godišnju proizvodnju od 780.000 m3 bruto mase topola i vrba.


Prirodni uslovi za podizanje novih resursa topola i vrba osobito su povoljni
u slivu Dunava i Marice. Veći deo novih (kao i starih) zasada topola ima i
imaće pretežno zaštitno-proizvodni karakter u obalnom području, a manji
(cea 30´%) činiće plantaže topola sa poljoprivrednim međukulturama.


Što se linijskih zasada tiče tj. sadnje topola i vrba uz prirodne vodotoke
i kanale mogućnosti su znatne u skladu sa dužinama vodotoka i kanala pogodnih
za uspevanje topola, prema nadmorskim visinama i to:


Od 0—200 m nad morem 5.688 km
Od 201—600 m nad morem 4.099 km
Iznad 600 m 1.808 km


Ukupno: 11.590 km


Realizacija programa osnivanja linijskih zasada je već u toku, te se zapaža
masovna sadnja topola uz vodotoke i uz kanale.


Brzorastući četinari


Beli bor domaće provenijence ima u mnogome karakter brzorastućeg četinara
za odgovarajuća staništa na silikatnoj podlozi i sa njime kao i brezom
u mešovitom rasporedu već masovno rade. Reaguje dobro na obradu zemljišta
(pripremna obrada i okopavanje). Sa stranim četinarima postavljeni su ogledi
1949. godine na manjim površinama i to sa sledećim vrstama:


Duglazija — Pseudotsuga taxifolia v. viridis (Vašington),


Sudetski ariš — Larix europea f. sudetica (ČSSR),


Japanski ariš — Larix leptolepis (Francuska),


Vankuverska jela — Abies grandis (Vašington),


473




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 62     <-- 62 -->        PDF

. ´ :


Konturno-zaštitna pošumljavanja šireg slivnog područja akumulacionog veštačkog
jezera »Georgi Dimitrov«


G. S. KAZANLJK Foto: tog. D. Bura
Zapadno američka tsuga — Tsuga heterofila (Vašington),
Sibirski bor — Pinus sibirica (SSSR),
Borovac — Pinus strobus (Austrija i Italija),
Kedrovi — Cedrus deodara i C. libani (Francuska).
Napomena: u zagradi je provenijenca sjemena.
Za sada najbolje rezultate pokazuje: duglazija i suđetski ariš.


Orahove plantaže


U nekoliko posljednjih godina pristupili su podizanju plantaža oraha za
proizvodnju ploda i drveta.


MEHANIZACIJA ŠUMSKIH RADOVA


Mehanizacija šumsko-uzgojnih radova


Za radove kao što su: priprema zemljišta za rasadnike, pošumljavanja,
podizanje kultura i plantaža topola, krčenje panjeva, ravnanje i terasiranje
zemljišta upotrebljavaju sovjetsku mehanizaciju: DT-20, DT-54, S-80, S-100
»Belorus« i si. Za teže radove najefikasniji je S-100 (novi tip). Za sadnju sadnica
upotrebljavaju pored ručnog (popravljenog tipa) »kolesovog mača« još i
motorno svrdlo adaptirano za »Družbu« (motor motorne pile). Ovo motorno
svrdlo smo videli u radu (G. S. Ribarica) koji nam je demonstrirao pronalazač
priključnog radnog oruđa. Efekat je velik, ah pitanje amortizera nije uspešno
rešeno što je za duži rad jednog radnika nepovoljno.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Ne postoji u potrebnoj meri saradnja instituta i fakulteta na prenošenju
savremenih dostignuća na stručnjake iz prakse i studente. Niti jedan naučni
saradnik iz Instituta nije predavač na fakultetu. Institut je u administrativnoupravnom
pogledu pod Akademijom nauka, te izgleda da je i to dobrim delom
uzrok slabije saradnje.


Izražavaju potrebu da službu prenošenja savremenih dostignuća nauke i
tehnike u praksu čvršće organizuju u samom Komitetu, jačim angažovanjem
stručnjaka Komiteta na ovim zadacima.


ZAKONSKI PROPISI, NORMATIVI, UPUTSTVA, STANDARD


Celokupno stručno poslovanje odvija se kroz uhodan administrativnoupravni
i stručni aparat koji posluje po zakonskim i tehničkim normativima
i propisima.


U Komitetu za šumarstvo izdaje se potrebne zakonske i tehničke propise,
normative i uputstva.


ZAKLJUČAK


1. Studijsko putovanje grupe od 10 šumarskih stručnjaka u NR Bugarskoj
trajalo je 12 dana, pri čemu je pređeno 3.000 km puta uz obilazak svih glavnijih
šumskih kompleksa, razgledavanje dva veća drvno-industrijska preduzeća i
posetu upravnih naučnih i projektnih organizacija šumarstva i drvne industrije.
Ovim je omogućen učesnicima na putovanju gotovo celovit uvid u šumarstvo
i drvnu industriju NR Bugarske, i to kako u sadašnje stanje, tako i u perspektive
za dalji razvoj.
2. Prijem delegacije bio je izvanredno srdačan u toku celog boravka.
Putovanje je bilo veoma dobro organizovano.
3. Na osnovu bugarskih posleratnih radova i stečenih iskustava, interesantno
je podvući, radi eventualnog (parcijalnog) korišćenja rešenja nekih
krupnih problema u vezi sa korišćenjem zemljišta i voda u našim uslovima i to:
a) Arondacija i komasacija zemljišta sa krupnim makro reoniranjem namene
korišćenja istoga za: poljoprivrednu proizvodnju, šumsku proizvodnju
i zaštitne terene uz velike vodene akumulacije — predstavlja odlično rešenje
nacionalno ekonomskih problema prvog reda.


b) Krupna (makro) podela zemljišta na pojaseve uz javne puteve za voćnjake,
vinograde i povrtnjake i time osiguranje voću i povrću da se što kraće
pronosi do kamionskog puta omogućilo je Bugarskoj da osvoji evropsko tržište
kvalitetnom robom i u tom pravcu oni dalje razvijaju svoje potencijalne
mogućnosti.


c) Korišćenje vode kroz izgradnju velikog broja velikih i malih vodenih
akumulacija, počevši od 1200 m nad morem, pa na niže i to u sistemu i prvenstveno
za poljoprivredu, a zatim u hidroelektrane, predstavlja uz pošumljavanje
slivnih područja najefikasniju meru borbe protiv erozije i sigurno povećanje
poljoprivredne proizvodnje. Ovim sistemom treba da bude u*|oku
narednih godina osigurana voda za 80% ovih obradivih poljoprivrednih
površina.


4. U metodama gazdovanja šumama po našoj oceni dobro su rešeni sledeći
problemi:
a) Uređenje šuma, naročito tehnička strana kartiranja i snimanja, prime-
nom aerofotogrametrije;


479




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 68     <-- 68 -->        PDF

b) Semenska služba, izdvajanjem semenskih objekata (što se završava ove
godine) i osnivanjem 3 sezonske stanice;


c) Pošumljavanje velikih površina u zaštitnim područjima reka i velikih
i malih akumulacija realizovano je skoro isključivo konturnom pripremom
zemljišta na terase (gradone), dobrim sadnim materijalom i okopavanjem kroz
3 godine;


d) Naročito dobar uspeh postignut je sa belim borom i brezom, na odgovarajućim
staništima;
e) Od stranih četinara najbolje rezultate do sada su postigli sa duglazijom
i sudetskim arišom;


f) Pošumljavanje u rekreativno turističke svrhe, naročito obalnog crnomorskog
pojasa, izvršeno u znatnim razmerama, predstavlja polaznu baze za
veoma intenzivan razvoj turističke privrede i povećanje deviznog priliva;


g) Čvrsti dugoročni planovi uzgojnih radova i obezbeđeno finansiranje
kroz budžet, uz veliko razumevanje političkih organa za potrebe šumarstva i
šumske privrede omogućilo je izvršenje velikih planova od cea 80.000 ha novih
pošumljavanja svake godine, i to na velikim površinama i uz potpun uspeh.


5. Podizanje kultura topola i vrba vršeno je na stari način uz gustu sadnju
i bez veće agrotehnike, uglavnom sa cv. P. serotina, P. marilandica i P. regenerata.
Tek unazad dve godine prelaze na nove klonove (1-214), intenzivniju
agrotehniku i retku sadnju, sa kraćom ophodnjom.
6. Mehanizacija šumskih radova obavlja se uglavnom sa mašinama sovjetske
proizvodnje. U seči se koriste motorne pile »Družba«. Izvoz u brdskim
terenima obavlja se žičnicama i stočnom vučom, a u ravničarskom i prigorskom
terenu pretežno traktorima DT-54, S-80i, S-100 »Zetar«. Transport drveta
na putevima tj. od šum. stovarišta do pilane ili željezničke stanice* obavljaju
transportna preduzeća Ministarstva saobraćaja po utvrđenim tarifama.
7. Korišćenje drveta i industrijska prerada drveta, obzirom na veći postotak
korišćenja tankih sortimenata za izradu ambalaže za voće i povrće i kolja
za povrće i vinograde, bolje je organizovano nego kod nas. Pilane su slične
našima. Pogoni za izradu ploča iverica su moderni. Proizvode vlastita ljepila.
Interesantna je novina izgradnja dveju fabrika za hemijsku preradu drveta
(lišćari) i to za proizvodnju stočne hrane (furaži na bazi hidrolize) i to kapaciteta
oko 150.000 m3.


8. Naučno istraživački rad odvija se kroz:
— Institut za šumarstvo,
— Institut za drvnu industriju i
— Šumarski fakultet.
9.
U pogledu školovanja kadrova imaju:
a) Šumarski fakultet za tri profila stručnjaka:
— opšti — šumarski
— drvno industrijski
— hortikulturni.
b) Srednjih šumarskih škola imaju 5 i to 3 za šumarstvo i 2 za drvnu
industriju.
c) Lugarskih škola ima 2.
d) Radnici se stručno osposobljavaju kroz kurseve.


480




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 69     <-- 69 -->        PDF

10. Saradnja i izmena iskustava bila bi za nas interesantna prvenstveno u
ovim pravcima:
a) Za seme i reprodukcioni materijal (kalemovi i polen) belog bora, breze,
munike i jasena.
b) Izmena iskustava na radovima pošumljavanja i rekonstrukcije degradiranih
šuma i šikara.
c) Izmena iskustava na mehaniziranoj pripremi zemljišta na terasama za
plantažiranje.
d) Izmena iskustava na kompleksnoj zaštiti zemljišta od erozije.
e) Izmena iskustava za hemijsku preradu drveta za stočnu krmu — (hidroliza).


11. Sa strane NR Bugarske stavljen je predlog saradnje po sledećim problemima
:
a) Izmena iskustava i reprodukcionog materijala topola i vrba.
b) Nabavka semena borovca i crnog bora iz semenskih sastojina.
c) Izmena iskustava sa mehanizacijom (lakšom) naše proizvodnje (Ferguson
— ITM).
d) Izmena iskustava u drvnoj industriji (rad na pilanama i fabrikama
nameštaj a).


12. Stavljen je predlog o uzajamnom pozivanju na sva stručna savetovanja
i simpozijume; izmenjivanju literatura i stručne dokumentacije, te o organizovanju
uzajamnih poseta grupa specijalista po određenim užim materjama
(topole, četinari, erozija, mehanizacija, pilane, nameštaj i si.) na principu
reciprociteta.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Hemijska prerada drveta (celuloza i papir) studira se na Tehnološkom
fakultetu.


Upisano je ukupno 800 studenata. Broj studenata je ograničen i upisuje
se konkursom. Studije traju 5 godina. Jedan semestar student radi kao fizički
radnik u šum. gazdinstvu. Nastava i praksa traje 4,5 godine a 6 meseci je
predviđeno za diplomski staž i rad. Posle odbranjenog diplomskog rada, nema
više nikakvih stručnih državnih ispita. Smatraju da ovo nije najbolje rešenje
i sada nameravaju da izvrše reviziju nastavnog plana.


Namera im je da stvaraju šumarskog stručnjaka opšteg tipa, sposobnog
, da obavlja radove uzgoja, eksploatacije, uređenja šuma i zaštitu zemljišta od
erozije i bujica.
Fakultet ima: 2 ogledna dobra i to jedno za četinare (Jundola) i jedno
za lišćare i lov (Vitina); 2 rasadnika i radionicu za izradu nameštaja.
Praktička obuka iz mehanizacije šumskih radova treba da se tek uvede.
Veći broj studenata uživa stipendije.


Srednje stručne škole (šumarske i drv. industrijske)


Imaju 5 srednjih stručnih škola i to 3 za šumarstvo i 2 za drvnu industriju.
U ovim školama većina učenika ima stipendiju. Nastava u srednjim stručnih
školama traje 4 godine.


bugarske škole


Za školovanje lugarskog kadra imaju 2 škole. Školovanje traje 2 godine
i besplatno je. U lugarsku školu dolaze odabrani najbolji šumski radnici sa
odsluženim vojnim rokom.


Osposobljavanje šumskih radnika


Za kvalifikovane radnike kao što su: rukovaoci motornih pila, žičara, traktoristi
i si. održavaju se kursevi od 1 do 6 meseci. Traktoristi se najčešće šalju
u posebne škole za vozače traktora.


Za sticanje kvalifikacije za određene poslove, održavaju se u gazdinstvima
kursevi 10—15 dana (prema potrebi) uz obavezno polaganje ispita.


Saradnja naučnih institucija sa privredom


Objavljivanjem rezultata svojih naučnih radova kroz publikacije Akademije
nauka ili posebne edicije naučno istraživačke institucije (Instituti i fakulteti)
smatraju da su svoj glavni zadatak prenošenja dostignuća u praksu
obavili. Osim toga instituti obavljaju svoje oglede u terenskim stanicama i
odabranim dobrima (gazdinstvima) i to za četinare, lišćare i topole, gde se rezultati
novih radova mogu pratiti. Komitet koristi dostignuća nauke za reviziju
stručnih propisa, normativa i uputstava, kao i angažovanjem naučnih
saradnika prilikom organizovanja stručnih savetovanja.


Još jedan oblik prenosa novih dostignuća u praksu su kursevi za stručno
usavršavanje koji traju 1—2 meseca uz obavezno polaganje ispita. Ovi kursevi
se organizuju za inženjere i tehničare iz prakse, kada treba da obavljaju određene
specijalne stručne poslove (uređenje, zaštita šuma, mehanizacija i si.).
Za predavača na ovim kursevima uzimaju se profesori sa fakulteta, naučni
saradnici iz instituta i istaknuti stručnjaci iz prakse.


478




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 65     <-- 65 -->        PDF

U fabrikama nameštaja nismo bili. Nameštaj koji smo videli u prodavnicama
zaostaje u kvalitetu u odnosu na naš. Nameštaj se u 90% eksportuje
u SSSR.


ORGANIZACIJA NAUCNO-ISTRAŽIVACKE SLUŽBE


I STRUČNO ŠKOLSTVO I SARADNJA SA PRIVREDOM


Instituti


Od naučno istraživačkih ustanova u NR Bugarskoj postoje dva instituta
pri Akademiji nauka i to:


1. Institut za šumarstvo i
2. Institut za drvnu industriju i nameštaj.
Posetili smo samo Institut za šumarstvo (Institut za gorata) u Sofiji:
Institutom upravlja naučni savet u kome su pored direktora, sekretara,
rukovodioca 7 sekcija zastupljeni još predstavnici drugih instituta, akademije
predstavnik proizvodnih organizacija i predstavnik sindikata. Naučni savet


— i to iz oblasti: biologije, genetike, pedologije, zatim Komiteta za šumarstvo,
ima 22 člana.
Sekcije instituta pokrivaju pojedine uže oblasti i to:


— šumski uzgoj
— semenarstvo, introdukciju i selekciju
—. šum. pedologiju i pošumljavanje
— uređenje šuma, ekonomiku i organizaciju
— zaštitu i lovnu privredu
— eksploataciju šuma, smolarenje i sporedne šum. proizvode
— mehanizaciju šum. radova.
Institut ima 6 terenskih ispostava i 1 opitnu stanicu za topole. Terenski
punktovi su raspoređeni prema glavnim tipovima šuma i to: 2 za četinarske
šume i po 1 za bukvu, za hrast, za aklimatizaciju južnih vrsta drveća (Q. suber
i si.) i za degradirana zemljišta. Ukupno površina svih terenskih ispostava
iznosi 23.000 ha. s


Kadrove Instituta sačinjavaju:


— 52 naučna i stručna saradnika (33 u Sofiji i 19 u ispostavama),
— 44 tehnička pomoćnika i administrativna službenika (33 u Sofiji i 11
u ispostavama).
Tematski plan Instituta obrađuje nekoliko kompleksnih tema i to:


— tipološka istraživanja,
— rekonstrukcija degradiranih šuma,
— pošumljavanje goleti,
—. prorede,
— problemi krša,
— problemi divljači i lova i* odnosu na intenzitet gazdovanja šumama,
— važnije kalamitete, kao što je na primer problem vetro-izvala i si.
— mehanizaciju radova u šumarstvu.
Šumarski fakultet u Sofiji


Šumarski fakultet ima tri smera:


—´ šumarski


— drvno-industrijski
—. za ozelenjavanje (hortikulturni).


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Od krupne oblovme bukve za ljuštenje otpada 13,5%.
Od oblovine srednjih dimenzija, u rudničko drvo ide 80% kod četinara,
odnosno 67% kod bukve.
Industrijska prerada i potrebe drveta za istu prema predviđanjima u narednom
periodu (do 1980.) treba daše odvija prema sledećoj strukturi:


Naimenovanje Mera 1960. 1965. 1970. 1975. 1980.
g o d i « a
Celuloza:
U tome:
hilj. tona 43,5 139 300 354 414
— uvoz
— od slame
hilj.
hill
tona
tona
17 35
30
55
80
60
80
60
100
Drvenjača: hilj. tona 16,5 33,3 95 115 130
u tome:
— uvoz
Ploče iverice
Ploče vlaknatice
Stočna hrana
(na bazi drveta
— hidroliza)
Šper ploče
Furnir
Daske
Rezane grede
hilj tona
hilj. m3
hilj. tona
hilj. m3
hilj. ni3
hilj. m2
hilj. m3
hili. rri3
63,5
803
1824
228

150
92
11,8
669
2058
660
114
200
92
26,5
407
21112
830
150
300
92
29,5
395
20820
900
150
450
92
33,5
392
197


Na studijskom putovanju pokazana su nam dva drvno industrijska objekta:


1. Drvns industrijsko preduzeće »G. Dimitrov« — Velingrad sa novom pilanom
četinaru, godišnjeg kapaciteta 60.000 m3 sa fabrikom ploča iverica od
25.000 t
i jedncm manjom starom pilanom.
Fabrika ploča iverica koristi prostorno drvo četinara, mekih lišćara i pilanske
otpatke. Moderna je (nemačke mašine) i izrađuje ploče dobrog kvaliteta.
Ljepilo sami proizvode. Automatizovani transport ploča obavlja se postupnim
viljuškastim transporterom.


2. Drvno industrijsko preduzeće »Polfc. Abadžijev« — Teteven. Ovo preduzeće
pretežno prerađuje bukovinu G.S. Ribarica i ima pilanu godišnjeg kapaciteta
50.000 rri3, fabriku šper-ploča kapaciteta 10.000 m3, fabriku ambalaže
proizvodnosti 18.000 m3 i fabriku ploča iverica od 25.000 t. U ovoj pilani iskorišćenje
bukovine kreće se oko 62%, četinara oko 72%, a trupaca za ljuštenje
cea 47%.
U narednom periodu od 3—5 godina predviđa se proširenje ili izgradnja
novih proizvodnih kapaciteta i to:



lesonit ploča 55.000 t (od toga 35.000 t od tvrdih lišćara i 20.000 t
izolacionih ploča),

poluceluloze 100.000 t,

viskoze (bukva) 50.000 t,

stočne hrane na bazi drveta (hidroliza) 150.000 rri3 (do konca 1965.).
Sada proizvode oko 280.000 rri3 sanduka godišnje. U ovu proizvodnju su
uključene radionice (pogoni) zemljoradničkih zadruga koje koriste sitnu oblovinu
(oblice od 8—10 cm promera) za izradu ambalaže za voće i povrće na
tračnim pilama i cirkularima.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 63     <-- 63 -->        PDF

U zaštiti šuma upotrebljavaju zamagljivač RZ-1, sa raznim tipovima
rasprskivača.


Mehanizacija u eksploataciji šuma


Za seču koriste motornu pilu sa benzinskim motorom »Družba«. Raspolažu
sa oko 2.400 ovih pila i seča im je bila mehanizovana na kraju 1962. godine
sa 62%.


Na jednu motornu pilu otpada prosečno godišnje 2.400´ m:i izrađenog
drveta, a amortizacioni rok pile je 3 godine. U pojedinim gazdinstvima, gde
su seče skoncentrisane (G. S. Ribarica) godišnji efekat 1 motorne pile »Družba«
kreće se oko 5.000 m3. Rad sa motornim pilama je organizovan u brigadama.
U pravilu to je kompleksno ugovoren rad cd seče do predaje sortimenata na
stovarištu tj. plaćanje se obavlja prema dovezenom drvetu na stovarište.


Za izvlačenje (dotur) drveta do šumskih stovarišta (kamionskog puta) u
brdskim terenima upotrebljavaju nekoliko tipova žičara i to: »Visen«, »Pirin«
(domaće) i »Valtelina«. Imaju 260 ovakvih žičara. Prosečni godišnji učinak
jedne žičare oko 8000 — 9000 m3. Za blaže nagnute terene upotrebljavaju
traktore: DT-40, DT-54, traktorski točkaš »Zetar« - 25 (CSSR), nemački »Ifa
pionir« a u toku su i probe sa domaćim traktorom »Bolgar-30l«.


Za održavanje mašinskog parka, koji je skoncentrisan u šumskim traktorskim
stanicama, imaju 32 remontne radionice. Na´ svakom većem radilištu
imaju i manje remontne radionice za tekuću popravku i pregled mašina.


U gazdinstvima koja smo obišli znatan deo sortimenata (40—50%) izvlači
se sopstvenim stočnim zapregama, vučom po zemlji, saonicama i samaricama.


Usled velikog broja žičara i orijentacije na ovo sredstvo — momentano
jeftinog izvoza drveta iz šume, zaostaje izgradnja šum. puteva i trajno otvaranje
šuma, a u vezi s tim umanjena je mogućnost intenzivnijeg gazdovanja. To se
najbolje uočava u strukturi seča. Glavnim sečama ubira se preko 80% etata,
dok na proredne (i druge uzgojne) seče otpada svega 15—20% od ukupno
posečene drvne mase.


INDUSTRIJSKA PRERADA DRVETA


Stepen korišćenja posečene drvne mase može se sagledati iz sledećih poizvora:


dataka koje smo dobili iz zvai


Četinari Lišćari bez hrasta


1.
Tehničko drvo 72,1´% 45,6%
Od toga:
— debela oblovina 53,8´%
32,8%
— srednja oblovina 12,6%
8,5%
— tanka oblovina 5,7%
4,3%,
2.
Prostorno drvo 7,4% 43,4%
3.
Ukupno korisnog drveta 79,5% 89,0%
4.
Otpadak 10,5% 11,0%
Od ukupno korisnog drveta (tehničko i prostorno) u industrijske svrhe
koristi se kod četinara 96,4%, kod bukve 69,8%. Ostalo ide u ogrev.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 58     <-- 58 -->        PDF

kompletiranjem — sejanjem žira hrasta dobre provenijence. Zavisno od početka
plodonošenja stabala u niskim šumama, na određenim terenima u ove niske
šume unose se i odgovarajući četinari.


Mlada ´kultura belog bora i breze na silikatnoj podlozi u petoj godini


G. S. SAMOKOV Foto: Ing. D. Bura
UNOŠENJE (INTRODUKCIJA) ČETINARA U LlSCARSKE SASTOJINE


Osnovna tendencija u ovom pravcu ide za tim da se u sadašnjim lišćarskim
šumama dobije odnos četinarskih prema lišćarskim vrstama cea 50 : 50l%. Unošenje
se vrši isključivo sadnjom sadnica na krpe ili pruge.


Nega (okopavanje) vrši se obavezno prve tri godine, najviše se unosi beli
bor, crni bor i smrča. Od egzota duglazija i ariš. Pri otvaranju sastojina za introdukciju,
širina pruga odnosno krugova kreću se od 1/2 do 1 ćele visine stabala.


Strane vrste četinara (egzota)


Obimnije radove sa egzotama započeli su tek pre kraćeg vremena. Starijih
sastojina duglazije i strobusa imaju na nekoliko mesta u manjim površinama




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 57     <-- 57 -->        PDF

radi toga je slabo mehaniziran, izuzev kod proizvodnje sadnica topola, gde imaju
velike rasadnike.


Organizacija zaštite šuma. Osnovna jedinica za zaštitu šuma je lugarski
(čuvarski) rejon, veličine l.OOOi—2.000 ha. Više lugarskih reona (4—5) čine jednu
sekciju, čija površina iznosi od 5.000—10.000 ha. Lugarsko osoblje i osoblje sekcije
stara se o svim zaštitnim merama.


U šumskom gazdinstvu nema poseban stručnjak za zaštitu šuma, već taj
posao spada u odeljenje za gajenje šuma.
U okružnoj upravi za šumarstvo postoji po jedan šumarski stručnjak — zaštitar
koji koordinira radove i vodi inspekciju iz oblasti zaštite šuma.


Pre dve godine osnovane su 3 šumsko-zaštitne stanice sa po 2 inženjeraspecijaliste
za zaštitu šuma. Zadatak stanica kao organa Komiteta za šumarstvo
je, da prati dinamike razvoja bolesti i insekata, da vrše dijagnostičku i prognoznu
službu i da daju uputstva za mere zaštite. Preko zime u ovim stanicama održavaju
se kursevi za inženjere i tehničko osoblje iz oblasti zaštite šuma.


Zaštita šuma od požara također spada u dornen ove službe. Glavne mere
preventive su vatrobrani pojasevi, a uz to na svim kompleksima šuma podignut
je dovoljan broj osmatračnica u cilju blagovremenog otkrivanja požara i hitne
intervencije na lokalizovanju vatre.


U Institutu za šumarstvo na problemima zaštite šuma rade 3 naučna saradnika
(2 entomologa i 1 fitopatolog). Na Šumarskom fakultetu rade na zaštiti 1
docent i 2 asistenta koji sarađuju u naučno-istraživačkim radovima Instituta.


Kao opšte mere preventive zaštite šuma provode sledeće mere:


— redovne sanitarne seče (oko 300.000 m3 drvne mase godišnje);
— četinarsko drvo od 8 cm na više, kora se u šumi, na sečinama ili drvetu
koje ostaje u šumi i to u vremenu od 1 aprila do 30 septembra;
— sa sečišta se sav materijal sposoban za ogrev izvozi u što kraćem roku.
Ostali otpadak se sabira u hrpe 1—1,50 m visine i nakon toga spaljuje.
REKONSTRUKCIJA DEGRADIRANIH SUMA I ŠIKARA I KONVERZIJA
HRASTOVIH NISKIH ŠUMA


Rekonstrukcija degradiranih šuma i šikira — vrši se pretežno sečom istih
na uže ili šire pojaseve i pošumljavanjem u prvom redu sa četinarima: beli bor,
crni bor, smrča, munika te breza i topola (u nižim predelima, uz potoke i vodotoke).
Veoma uspela kombinacija je sa belim borom i brezom. Breza brže raste
i računaju da je mogu u 15—20 godina poseći i dobiti vredan materijal za drvne
ploče i celulozu (GS Samokov i Borovec). Rekonstrukcija ih košta oko 25
leva/ha. Od 835.000 ha niskih i degradiranih šuma i šikara želi se za narednih
10 godina rekonstruirati u visoke šume cea 50% i to prvenstveno one na boljim
staništima.


Konverzija hrastovih niskih šuma u visoke


Pokazan nam je jedan objekat (G. S. Varna, šuma zv. »Primorska«) niske
šume hrasta kitnjaka u konverziji. Masa po 1 ha kreće se sada od 80—1201 m3/ha,
prirast od 2,5—5,5 m´Vha. Turnus je 55 godina. Konverzaciju izvode po metodi
Prof. Đakova u 3 etape i to: prva obuhvata tretman u 20 godina starosti, druga
od 20 do 40 godina i treća od 40 do 50 god., s tim da se završna seča obavlja u


55. godini. Cilj ovakve konverzacije je da se proizvede što više rudnog drveta.
Obnova nove visoke šume vrši se iz prirodno naplođenog semena i veštačkim


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Semenarstvo


U toku zadnje dve godine pristupilo se izdvajanju semenskih baza glavnih


vrsta šumskog drveća.
Do početka 1963. izdvojeno je semenskih objekata: Četinara 431 i lišćara 121.
U toku je revizija izdvojenih baza i izbor »plus stabala« za osnivanje se


menskih plantaža.
Sa osnivanjem semenskih plantaža tek počinju.
Za nas je od posebnog interesa zbog veoma dobrog kvaliteta: beli bor na


silikatnoj podlozi,´molika (Pinus peuce), breza i jasen, koje su na izvesnim nalazištima
u Bugarskoj, odličnih tehnoloških osobina i brzog porasta.


Semenska služba se odvija kroz 3 semenske stanice. Konstatovali .su da će
morati izvršiti reviziju semenskih objekata, jer ih ima mnogo, a nisu svi najkvalitetniji.
Nakon toga će odrediti semenske reone.


Rasadnička proizvodnja organizovana je u svakom gazdinstvu na principu
manjih lokainih rasadnika u blizini mesta definitivne sadnje. Rad u rasadnicima


P-: %%-L:\´Q:i-i .


m&


!


mm


%f«


^^tŠM**-:*^


Grupa sudetskog ariša na posečenoj pruzi ,u bukovoj degradirano] šumi, odličnog
visinskog prirasta


G. S. RIBARICA Foto: fog. D. Bura


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Beglika u Zapadnom delu Rodopa) u pvršini od 14.085 ha. U ovoj gospodarskoj
osnovi ustanovljeno je 13 tipova šuma, dok je praktično u elaboratu svedeno na
5 tipova i to:


1. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — srednje-planinska smrča. Obnovno
razdoblje 25—30 godina. Ophodnja 120 godina.
2. Smrčeva gospodarska klasa: tip — smrčeva šuma sa borovnicom i sa primesom
bukve i jele. Obnovno razdoblje 40 godina. Ophodnja 120 godina.
3. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — smrčeva šuma sa brusnicom.
Obnovno razdoblje 25—30 godina. Ophodnja 120 godina.
4. Belo-borova gospodarska klasa: glavni tip — beli bor sa brusnicom i beli
bor sa borovnicom. Ophodnja 100 godina.
5. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — visokoplaninska smrča i subalpinska
smrča, sa zaštitnim prebornim karakterima i sanitarnim sečama.
Iz razgovora i informacija dobijenih na terenu u upravi gazdinstva, Lesprojektu
i Komitetu za šumarstvo, došlo se do zaključka da su tipološka istraživanja
korisna, kao pomoćno sredstvo pri izradi uređajnih elaborata, ali radi velikog
broja izdvojenih tipova šuma, duge ophodnje, dugog podmladnog razdoblja,
još neispitanih genetsko-tehnoloških osobina glavnih vrsta drveća, ekonomskih
ciljeva i intenziteta gazdovanja u pojedinim reonima neće se moći primeniti
u praksi u onom obimu kako se pretpostavljalo. Oni u tom pravcu vrše dalja
naučna istraživanja preko instituta za šumarstvo. Za praktično uređenje šuma
smatraju da će ići na 5—6 ekonomski važnih tipova šuma i pri izradi novih
uređajnih elaborata, te koristiti i savremenija dostignuća u nauci i praksi (selekcionisane
vrste, unošenje brzorastućih vrsta, agrotehnika i si.).


Gajenje šuma


Uzgajanje šuma, odnosno šumska proizvodnja nosi još obeležnje klasičnog
načina gazdovanja, sa dugim ophodnjama, umerenim sečama i malim učešćem
proreda u ukupnom etatu (cea 18%). Intenzivnije zahvate videli smo samo u bukovim
starijim degradiranim sastojinama (G. S. Ribarica) gde u nešto širim
pojasevima vrše čistu seču, puštajući da se bukov podmladak brzo podigne i
gde istovremeno unese znatan procenat (cea 50%) četinara: beli bor, jelu, smrču,
duglaziju i sudetski ariš. Ovaj rad je svakako napredan, a najlepše rezultate
videli smo sa unošenjem beloga bora i sudetskog ariša u bukovim sastojinama
na silikatnoj podlozi.


Obnova šuma pretežno se vrši oplodnim sečama uz prirodno podmlađivanje.
Nepošumljene progale ili nepomlađene sečine pošumljavaju obično dvogodišnjim
sadnicama. Popunjavanje odnosno posumljavanje semenom ne vrše. Odgajaju
i jelove sadnice u rasadniku.


Nega šuma proređivanjem vrši se u manjem obimu i stiče se utisak da se
sa proredama zakašnjava. Tome je velikim delom uzrok i nedovoljna otvorenost
šuma sa trajnim komunikacijama (putevima). Orijentacija na izvlačenje drveta
iz šume u planinskim predelima (kojih je najviše) žičarama i animalnom vučom
(vlačenjem po zemlji bez izgradnje puteva) otežava izvođenje proređnih i drugih
uzgojnih seča.


* 1 lev = 650 din.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 54     <-- 54 -->        PDF

(snimanjima). Gospodarske karte se izrađuju u merilu 1 : 10.000, a novije (aerofotogrametrijske)
1 :5.000. Imaju vlastitu pedološku laboratoriju. Na 100 ha
analiziraju 3—4 profila.


v i


Odličan visinski prirast belog bora na silikatnoj podlozi kroz četiri godine nakon
sadnje


G. S. SAMOKOV Foto: Ing. D. Bura
Obračun taksacionih podataka vrše običnim računskim mašinama. Pripremaju
se za prelazak na mehanografsko obračunavanje. Obračun za stastojine
obrasta 0,1—0,5 vrše klupiranjem svih stabala, a za obrast od 0,6 na više, pokusnim
plohama koje iznose 10—20% od ukupne površine objekata koji uređuju.


Izrada uređajnih elaborata na tipološkoj osnovi


Godine 1957. pokušali su sa grupom sovjetskih i svojih stručnjaka da postave
principe uređenja šuma na tipološkoj osnovi. Izdvojeno je 120 tipova šuma od
kojih 20—30 dominantnih. Pokazana nam je jedna šuma za koju je pripremljen
elaborat na tipološkoj osnovi na terenu (Gorsko stopanstvo, »Vasil Kolarov« —




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 53     <-- 53 -->        PDF

zemljišta, što omogućava izvođenje jedinstvenih agro i hidro-meliorativnih radova
na velikim površinama uz primenu i koncentraciju krupne mehanizacije.
Putevi (glavni i sporedni) su gotovo svi asfaltirani, pokockani i dobro se održavaju.
Nisu široki ali su sposobni na dobar prevoz. Površine desno i levo uz puteve
namenjene su u prvom redu za povrtlarsku i voćarsku proizvodnju. Na taj
način je branje, dotur i transport voća i povrća lak, siguran i jeftin i proizvodi
sposobni da osvoje strano tržište. Površine dalje od puteva namenjene su za žitarice
i si. jer transport ovih proizvoda nije toliko osetljiv.


Bugarska je u posleratnom periodu izgradila veliki broj većih i manjih
hidro-akumulacija (veštačkih jezera) i na taj način osigurala vodom (sistem kišenja)
preko 1,200.000 ha poljoprivrednih površina.


Slivna područja ovih akumulacija data su na upravljanje šumarskim organizacijama
koja su ih pošumila i na taj način zaštitila od zamuljivanja i zatrpavanja.


Na ovaj način stvorene su velike — suvisle poljoprivredne i šumske površine
u kojima je moguće mnogo bolje i lakše organizovati krupnu proizvodnju.


Poljoprivreda je zadržala ravničarska i bolje prigorske položaje a šumarstvo
deo prigorsko brdskih terena i terene oko brojnih hidro-akumulacija, te niže
terene (periodično plavljene) oko vodotoka (Dunav, Marica i si.) za plantaže
topola.


Šumarstvo planski snabdeva sve polj. zadruge potrebnim tehničkim i ogrevnim
drvetom. Iznimno manje šumice (bagremi) su u sklopu poljoprivrednih
zadruga i imanja data na upravljanje, uz stručni nadzor šumarske službe (inspekcije).
Planinski pašnjaci su pod upravom šumarske službe.


METODA GAZDOVANJA SA SUMAMA


U prvom redu treba naglasiti da su takoreći sve šume (97%) državne i pod
upravom napred pomenutog Komiteta i da su za sve šume izrađene gospodarske
osnove, od kojih već mnogo dolaze na redovnu (10-godišnju) reviziju.
Uređajni elaborati — Agrolesprojekt


Uređenje šuma je centralizovano u Agroles-projektu sa sedištem u Sofiji.
Ova institucija je preduzeće koje vrši izradu elaborata. Ima 360 službenika i
oko 150 radnika za terenski rad. Od ovog broja 180 su inženjeri a 80 tehničari
i geometri. Rukovodstvo čine: direktor, glavni inženjer i šefovi odeljenja. Postoje
odeljenja za: uređenje šuma, uređenje parkova i predela (ozelenjavanje),
uređenje bujica i zaštitu zemljišta od erozije, uređenje planinskih pašnjaka,
projektovanje puteva, projektovanje drv. industrijskih preduzeća i drugih tehničkih
objekata u šumarstvu. Godišnje se uređuje oko 220.000 ha šuma, 20.000
ha erodiranih terena, 901000 ha pašnjaka i projektuju oko 2—3.000 ha šuma.
Uređenje 1 ha šuma košta 2,70 Leva, dok uređenje 1 ha erodiranog zemljišta
košta 5 leva.*


Glavni šumski putevi se izrađuju u širini 5 m, sa tvrdim šoseom od 3,5 m
i kanalima 40 cm. Nastoji se da usponi ne prelaze 6% ukoliko je to moguće,
dok se kao maksimalni uspon smatra 9%.


Uređajni elaborati su tehnički veoma dobro obrađeni. Kartografska služba
je u Agrolesprojektu. Karte se izrađuju u boji foto-litografskim putem. Uveli
su aero-fotogrametrijsko kartiranje, koje se dopunjava terenskim korekturama




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Transport drveta od pomoćnog stovarišta do drv. industrijskog preduzeća
vrše posebne organizacije Ministarstva saobraćaja (transportna auto-preduzeća)
uz određene ugovorene tarife.


Za lokalne potrebe stanovništva: ogrev i sitna građa, izdaju se isključivo
preko zadruga. Znatne količine sitne oblovine (oblice od 8—10 cm promera) predaju
se zadrugama, koje ih prerađuju u svojim pogonima (cirkulari i male tračne
pile) u prvom redu za izradu ambalaže za voće i povrće. Zadruge preuzimaju
i veliku količinu sitnog i krupnog kolja za paradajz, vinograde i si. Standard je
u tom pogledu mnogo liberalniji od našeg.


ODNOS ŠUMARSTVA I POLJOPRIVREDE


Veoma značajna činjenica u pogledu gazdovanja i korišćenja zemljišta u
šumskoj i poljoprivrednoj proizvodnji je ta, da su gotovo sva (preko 90%)
šumska i poljoprivredna zemljišta u društvenoj svojini. Poljoprivredna proizvodnja
je organizovana kroz polj. dobra i zadruge. Samo male okućnice su ostavljene
seljacima, a i one su arondirane i zajednički se obrađuju traktorima
zadruge. Izvršena je arondacija svih zemljišta i krupna — makro reonizacija


Mikro-akumulacija vode za poljoprivredu sa zemljanom branom


G. S. SOFIJA Foto: Ing. D. Bura


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 51     <-- 51 -->        PDF

7.
Hrast 1.10 m3 IV
8. Cer 1.10 m3 III/IV
ü. Grab 1.75 m3
0.
Niske izdan.
šume 1.70 m3
ni


ORGANIZACIJA ŠUMARSKE SLUŽBE


Gospodarenje šumama je centralističko i provodi se putem planiranja {Planska
komisija) kroz Komitet za šumarstvo i drv. industriju (Komitet po gorite
i gorskata promišlenost) u kome je objedinjeno šumarstvo, primarna i finalna
prerada drveta, osim hemijske prerade (celuloza i papir). Obavešteni smo
da se vrše pripreme da se u narednoj godini u ovaj Komitet uključi i hemijska
prerada drveta. Komitet je samostalno telo pri Ministarskom savetu.


Komitet ima: predsednika i 2 podpredsednika (za šumarstvo i za drv. industriju)
i 3 glavna inženjera sa 3 glavna odeljenja za: biološke radove, eksploataciju
i industriju. Komitet ima kolegijum od 7 članova.


Šume i drv. industrijska preduzeća su u organizacijsko gospodarskom pogledu
podeljena prema upravnoj podeli zemlje na 27 okružnih šumskih uprava.


Okružne uprave za šumarstvo su podeljene (bez obzira na dalju nižu upravnu
podelu) na ukupno 170 šumskih gozdinstava. Industrijska preduzeća (pilane
i drv. industrijski kombinati) su samostalna preduzeća u istom rangu kao šumska
gazdinstva.


Osim toga kao samostalne uprave — gazdinstva postoje još 3 semensko
kontrolne stanice, 3 stanice za zaštitu šuma i jedno ugledno topolarsko dobro.
Okružnom upravom za šumarstvo rukovodi: načelnik, glavni inženjer i potreban
broj stručnjaka (referenata) za glavne vrste radova.


Gazdinstvom rukovodi: direktor, glavni inženjer i 2—3 šumarska inženjera
i tehničara. Gazdinstva se dele na šumske sekcije čija veličina zavisi od intenziteta
gazdovanja i reljefa terena. Sekcijom rukovodi šumarski inženjer ili tehničar.


Rukovodeći kadar čine šumarski inženjeri i tehničari. Prošle godine je donesen
zakonski propis, da u aparatu za upravljanje i gazdovanje šumama mogu
biti samo stručnjaci.


ODNOS ŠUMARSTVA I DRV. INDUSTRIJE


Potrebe drv. industrije, kao i industrije za hemijsku preradu drveta se planiraju
u Planskoj komisiji uz saradnju Komiteta za šumarstvo. U stvari plan
potreba dogovorno se usklađuje sa planom seča.


Usvojeni planovi se nakon toga striktno izvršavaju Sredstva za izvršenje
plana obezbeđuju se budžetom, te se problemi finansiranja rešavaju kroz budžet
komiteta.


Šumarstvo je kao privredna grana u celini aktivno, mada ima i pasivnih
gazdinstava, koja za planske radove dobijaju finansijska sredstva iz budžeta.


Svako gazdinstvo zaduženo je planom koje Sortimente, u kojoj količini i kome
drvo industrijskom preduzeću, zadruzi ili trgovačkom preduzeću treba da
isporuči.


Gazdinstvo je dužno da šumske Sortimente izradi i izvuče na pomoćna stovarišta
(kamionski put).