DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Beglika u Zapadnom delu Rodopa) u pvršini od 14.085 ha. U ovoj gospodarskoj
osnovi ustanovljeno je 13 tipova šuma, dok je praktično u elaboratu svedeno na
5 tipova i to:


1. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — srednje-planinska smrča. Obnovno
razdoblje 25—30 godina. Ophodnja 120 godina.
2. Smrčeva gospodarska klasa: tip — smrčeva šuma sa borovnicom i sa primesom
bukve i jele. Obnovno razdoblje 40 godina. Ophodnja 120 godina.
3. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — smrčeva šuma sa brusnicom.
Obnovno razdoblje 25—30 godina. Ophodnja 120 godina.
4. Belo-borova gospodarska klasa: glavni tip — beli bor sa brusnicom i beli
bor sa borovnicom. Ophodnja 100 godina.
5. Smrčeva gospodarska klasa: glavni tip — visokoplaninska smrča i subalpinska
smrča, sa zaštitnim prebornim karakterima i sanitarnim sečama.
Iz razgovora i informacija dobijenih na terenu u upravi gazdinstva, Lesprojektu
i Komitetu za šumarstvo, došlo se do zaključka da su tipološka istraživanja
korisna, kao pomoćno sredstvo pri izradi uređajnih elaborata, ali radi velikog
broja izdvojenih tipova šuma, duge ophodnje, dugog podmladnog razdoblja,
još neispitanih genetsko-tehnoloških osobina glavnih vrsta drveća, ekonomskih
ciljeva i intenziteta gazdovanja u pojedinim reonima neće se moći primeniti
u praksi u onom obimu kako se pretpostavljalo. Oni u tom pravcu vrše dalja
naučna istraživanja preko instituta za šumarstvo. Za praktično uređenje šuma
smatraju da će ići na 5—6 ekonomski važnih tipova šuma i pri izradi novih
uređajnih elaborata, te koristiti i savremenija dostignuća u nauci i praksi (selekcionisane
vrste, unošenje brzorastućih vrsta, agrotehnika i si.).


Gajenje šuma


Uzgajanje šuma, odnosno šumska proizvodnja nosi još obeležnje klasičnog
načina gazdovanja, sa dugim ophodnjama, umerenim sečama i malim učešćem
proreda u ukupnom etatu (cea 18%). Intenzivnije zahvate videli smo samo u bukovim
starijim degradiranim sastojinama (G. S. Ribarica) gde u nešto širim
pojasevima vrše čistu seču, puštajući da se bukov podmladak brzo podigne i
gde istovremeno unese znatan procenat (cea 50%) četinara: beli bor, jelu, smrču,
duglaziju i sudetski ariš. Ovaj rad je svakako napredan, a najlepše rezultate
videli smo sa unošenjem beloga bora i sudetskog ariša u bukovim sastojinama
na silikatnoj podlozi.


Obnova šuma pretežno se vrši oplodnim sečama uz prirodno podmlađivanje.
Nepošumljene progale ili nepomlađene sečine pošumljavaju obično dvogodišnjim
sadnicama. Popunjavanje odnosno posumljavanje semenom ne vrše. Odgajaju
i jelove sadnice u rasadniku.


Nega šuma proređivanjem vrši se u manjem obimu i stiče se utisak da se
sa proredama zakašnjava. Tome je velikim delom uzrok i nedovoljna otvorenost
šuma sa trajnim komunikacijama (putevima). Orijentacija na izvlačenje drveta
iz šume u planinskim predelima (kojih je najviše) žičarama i animalnom vučom
(vlačenjem po zemlji bez izgradnje puteva) otežava izvođenje proređnih i drugih
uzgojnih seča.


* 1 lev = 650 din.