DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ne može se pretpostaviti da će i potrebe rezane građe opadati što bi se moglo zaključiti iz ovdje predviđenog opadanja proizvodnje pilanskih trupaca. Kretanja proizvodnje rezane građe u svijetu, a i kod nas, iako nemaju neki nagli porast, nemaju ni tendenciju opadanja, jer i potrošnja rezane građe ima tendenciju laganog uspona. Ovdje predviđeno opadanje proizvodnje četinjavih trupaca na današnjem nivou, unatoč što se u 1970. g. predviđa povećanje sječa četinjača za oko 33´% od godišnjeg prosjeka izvršenih sječa u razdoblju od 1958—1962. godine. Na ovakav nivo proizvodnje trupaca za rezanje moglo se ići zbog toga, što se pretpostavlja, da bi se eventualno već u 1970. godini išlo na sječu jednog dijela plantaža topola ukoliko bi predviđena tvornica celuloze na bazi mekih listača išla u pogon već u 1969. ili 1970. godini. Ukoliko se.ne bi išlo u sječu plantaža moralo bi se u tom slučaju kroz par godina ići na jači prethvat sječa u postojećim šumama mekih listača. U jednom i drugom slučaju bi se iz tih sječa dobila znatna količina pilanskih trupaca, tako, da ustvari niti u 1970. god. praktički ne bi došlo do opadanja proizvodnje rezane građe. Kako se vidi iz gornjeg tabelarnog prikaza, najveća se pažnja usmjerila na proizvodnju prostornog drveta (kako iz redovnih sječa, tako i iz čišćenja i proreda), za proizvodnju celuloze i umjetnih ploča. Na veću proizvodnju industrijskog prostornog drveta nije se moglo ići radi toga, jer se ne može pretpostaviti da će do 1970. god. doći do jačeg opadanja potrošnje ogrjevnog drveta na bazi dosadašnjeg kretanja te potrošnje. Predvidljivo bi se iza 1970. god. moglo ići na veliko povećanje trupaca za ljuštenje čim stignu sječe u plantažnim šumama. Privredni razvoj zemlje će i iza 1970. g. tražiti još daljnja povećanja šum. proizvodnje, koje je povećanje vezano i ograničeno kapacitetom šumskog fonda. Paralelno sa povećanom sječom treba u ovom 7-godišnjem razdoblju u postojećem šumskom fondu vršiti vrlo intenzivna ulaganja u njegu šuma, melioraciju i zaštitu šuma u cilju podizanja proizvodnog kapaciteta kao i u cilju poboljšanja kvalitete šuma. Poznato je, da sve te mjere, koje su se poduzimale ili će se poduzeti u sadašnjem šumskom fondu, ne mogu u kraćem roku dati takve efekte u sječivom prinosu, koji bi mogli osigurati predvidljiva povećanja potrošnje drveta. Pretpostavlja se, da će već i za ovako predviđeni nivo sječa trebati pristupiti ispitivanju i eventualnoj korekciji kriterija za način gospodarenja, da bi se prvenstveno uskladili stavovi u šumsko-prerađivačkom kompleksu radi zacrtavanja jedne dugoročnije politike u ovoj privrednoj oblasti. Kako je već istaknuto efekti predviđenih uzgojnih mjera reflektirat će se i u daljnjoj budućnosti. Međutim, da bi se za predviđeni razvojni put prerade drveta, u kojem se predviđa već u ovom 7-godišnjem razdoblju proširenje postojećih i podizanje novih preradbenih kapaciteta, osigurala dovoljna količina sirovina, nužno je da se ostvari minimalno zacrtani opseg i dinamika podizanja plantaža listača i četinjača kaopodizanje intenzivnih kultura sa vrstama drveća brzoga rasta. |