DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 74 <-- 74 --> PDF |
m8 drvne mase i od njih izrađeno oko 1.000 prm. celuloznog drveta koje i danas u složajevima trune u šumi. Direktnim mjerenjem izvršenim po Nacionalnom parku »Sutjeska« juna o. g. ustanovljeno je da na području Perućice, odnosno na području efektivne površine od 1011 ha momentano propada u obliku izvala, preloma, sušika, natrulih i hrapavih stabala cea 81.500 m3 drvne mase, čija se vrijednost cijeni na oko 720,000.000 din., a od toga 111,000.000 dinara amortizacije II, koja bi se, ako bi se ovo ubrala, vratila u Perućicu. Ovo su pozamašne brojke pa i za one nacije koje su, sticajem sretnijih historijskih okolnosti, danas bogatije od nas, a napose od odnosne komune. Uzgred rečeno kapaciteti za preradu drveta na područje focanske komune su već danas daleko veći nego što su im drvne zalihe na alimentacionom području, ako se ispusti iz vida Nacionalni park »Sutjeska« i njegov rezervat Perućica. Ovi su kapaciteti, zapravo, i projektirani sa računicom na izdvojenu sirovinsku bazu, a ona je, kako je vidljivo, od općeg interesa za društvo pa bi u principu komuna za ovo morala dobiti kompenzaciju, koja bi se manifestirala, ako ni u čemu drugom, a ono u društvenim instrumentima. Prašuma ili bolje rečeno, kako je iz ovog vidljivo, zapuštena šuma Perućica je »zasjedena« sa svih strana. U izgradnji se nalazi put Dragoš Sedlo preko Mrkalj-Klada do Lokva-Drenečišta u dužini od 5,5 km i dalje Lokva — Drenečište — Poljana domaća &tcucna lltecatuta NEKOLIKO RIJECI O NAŠOJ STARIJOJ ŠUMARSKOJ LITERATURI Vremensko razdoblje od 100 i više godina našega šumarstva dostajalo bi da historijskim okom zagledamo u prošlost naše nauke i literature i da razmotrimo naučne i ine stručne radove ovog razdoblja. Mi ćemo u ovom kratkom sastavu blijedim crtama dati približnu sliku razvoja naše šumarske literature od sredine pa do kraja prošloga vijeka. Hrvatski narodni preporod u prvoj polovini prošlog vijeka oživio je na svim područjima narodni život. Tako u to doba pada i djelatnost prvih naših šumara Šporera, Kosa, Tomića i mnogih — Hadžića Ravan — Ždrijelo opet u dužini 5,5 km, te poseban odvojak za Suhu Goru u dužini od 2 km. U projektu za izgradnju su putevi (za neke je već kroz šumu trasa prosječena) i to: Mrkalj — Klade — Prijevor 5,5 km i Prijevor — Trnovačko jezero u dužini od 6 km. Sve u svemu kroz Perućicu i oko Perućice će se izgraditi, ili se nalazi u gradnji cea 42 km kolskog puta koji će za vrijeme sezone, pretpostavlja se, biti vrlo frekventivni turistima, izletnicima, lovcima, ribolovcima, stručnim, naučnim i đačkim ekskurzijama. Na osnovu ovog može se zaključiti, da se ovdje više ne radi o prašumi (nijednog oblika) nego jednim dijelom o šumi najbližoj prašumskem tipu, a drugim zapuštenoj, primitivno gospodarenoj i »željnoj« hitne intervencije šumi, koja bi jedino u tretmanu i pod režimom nacionalnog parka sačuvala svoje ljepote. Nužno je napomenuti da je već danas vidljiva skora prirodna konverzija vrsta bukve i jele i da će, ne u tako dalekoj budućnosti, bukva potpuno potisnuti vrednije vrste (jelu i smreku) i na taj način, bez intervencije i pomaganja čovjeka, još više deklasirati ovu, inače načetu, šumu. Vještačkim držanjem ove šume za rezervat samo se prolongiraju realni planovi njenog uređenja i ometa pristup našim i stranim ljudima do spomenika naše Revolucije — kompletnog Nacionalnog parka »Sutjeska«. Uroš Golubović, dipl. inž. šumarstva drugih. Spo r er izdaje u tri knjige djelo: »Das Forstwesen oder vollständiges Försterlehrbuch«, Zagreb 1841. To je prvo naše šumarsko djelo i za ono vrijeme veliki priručnik, koji obrađuje čitavo šumarstvo. U to vrijeme nastalo je naše najstarije šumarsko društvo (1846—1856) i to kao posebni »Šumarski odsjek« Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. U tom se je društvu okupio lijep broj naših šumara. Važna po uređenju šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji je raspravica šumarnika D. Kosa: »D a s Forstwesen in Kroatien« Zagreb, 1847. Pisac opisuje žalosno stanje šumarstva kod nas i daje upute, što bi vlasti, korporacije i privatnici morali učiniti, da |