DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 75 <-- 75 --> PDF |
se uvede racionalno gospodarenje, da se šume sačuvaju od propasti. Živo zagovara namještenje domaćih sinova u šumarskih službama, a da to bude moguće, razlaže od kolike je potrebe da se u zemlji osnuje šumarsko učilište. Nadalje govori o namještenju šumarskih stručnjaka kod županija. Ova je raspravica malena opsegom ali je vrijedna sadržajem. Sve što je Kos u toj raspravi predlagao, kasnije je zakonima i naredbama provedeno. Za početak šumarske literature važan je »Mesečni list« i »Gospodarski list«, organi »Hrv. — slav. gospodarskog društva. Spomenuti ćemo samo neke raspravice koje su štampane u spomenutim glasilima. God. 1843. štampana je raspravica A. Tomića , nadzornika lugovah c. ikr. narodne regimente br. 3 pod nadpisom »Predlog, kako da se občuvaju šume u potrebitom stalištu i kojih se pri tim pravilan deržati valja«. U istom godištu štampana je raspravica J. Scha pera : »Šumarstvo u šumah prečastnoga kaptola zagrebačkog«. Iste godine štampao je D. Ko s u istom listu članak »Korist dervah i potriboća da se šume u Horvatskoj čuvaju i plode«. God. 1866. prof, križevačkog učilišta Šoštarić , objelodanjuje u istom listu raspravicu »Vriemenoslovne pažnje u Hrvatskoj«. Osim ovih rasprava Gospodarski list je još dugi niz godina — sve do osnutka »Šumarskog lista« — donosio znatan broj članaka naših šumarskih stručnjaka. Prvo naše Šumarsko udruženje izdaje od 1847—1852 god. društveni organ »Trudovi odseka za šumarstvo za Hrvatsku i Slavoniju«. Ovaj organ izlazio je u formi godišnjaka. Osim »Trudova« izdaje društvo i list »Verhandlungen der Forst section «. ´Pedesetih godina, prošloga stoljeća štampao je J. Ettinger knjižicu pod naslovom »Jagdkalender für die Militärgrenze«. Isti stručnjak izdao je 1877. god. u Zemunu knjigu »Životinje, zvieri i ptice. — Poznati književnik i akademik B. Sulek , iako nije bio stručnjak, izdao je 1866. god. knjigu »Korist gajenja šuma«. Za slavonske šumarske prilike od važnosti su raspravice A. Danhelovskog to: »Der Waldstand Slavoniens« (1884), »Fassdaubentafeln« i »Kufoiktafeln«, štampane u Osijeku 1865. god. Šumarski stručnjak V. Rack; izdao je u Sisku 1870. god. knjigu »Sječenje i gajenje šuma«, a god. 1872. »Šumarska lučba«. Za šumarske prilike u Dalmaciji izdao je 1870. god. H. Guttenber g na talijanskom jeziku raspravicu »La selvicoltora con speziale applicazione alia Dalmazia et Istria«. Ovu je raspravicu K. Jovi ć preveo na hrvatski jezik pod naslovom »Gojenje šuma s osobitim obzirom na Dalmaciju i Istru«. God. 1872. napisao je Franjo Cor daš ić i izdao u Zagrebu prvu uputu za lugarsko osoblje pod naslovom »Poučnik za lugarsko osoblje. Od istog pisca imademo udžbenik »Nauka o sadjenju i gojenju šuma«, Zagreb, 1889. Već prije spomenuti šumarski stručnjak Danhelovsky napisao je na njemačkom jeziku djelo »Die Holztechnik Slavoniens«, izdano u Pečuhu 1873. Pisac je potanko obrazložio proizvodnju i unovčenje hrastovog tvorivog i građevnog drveta. Naročito je opisana proizvodnja francuske hrastove dužice. Vj Koros keny izdao je god. 1873. udžbenik »Ofoće šumarstvo« a 1874. god. imademo od istog pisca udžbenik »Geodezija«. God. 1876. štampano je u Zagrebu djelo J. Wessely-a »Das Karstgebiet Militärkroatiens «. Djelo je preveo na hrvatski jezik Ivan T´rnski pod imenom »Kras hrvatske Krajine«. Od god. 1877. izlazi glasilo hrvatskoslavonskog šumarskog društva »´Šumarski list«. Poznati šumarski stručnjak prof. Ke sterčane k izdao je god. 1881. »Dendrometriju «, a naredne godine »Osnovne nauke o računanju vriednosti šuma« i raspravu »Kratka poviest šuma i šumskoga gospodarstva u Hrvatskoj«. God. 1886. pokrenuo je profesorski zbor Gospodarskog šumarskog učilišta izdavanje »Viestnika za gospodarstvo i šumarstvo «. »Viestniku :za gospodarstvo ijumarstvo « bila je prema programu zadaća štampanje: Originalnih radnja iz svih grana kulture tla, poglavito rasprave o važnim dnevnim pitanjima, koja će prosuđivati stepen napretka na polju gospodarstva i šumarstva. Šumarska naučna pitanja tretirali su u ovom »Viestniku« prof. H1 ava, Kružić, Partaš, Straznicky i P e x i d e r, a surađuju i neki šumarski praktičari i to Radošević, S z y gmundovsky i drugi. U »Viestniku« od 1887. god. objelodanjena je rasprava prof. Kiseljaka« »Uzgoj i proređivanje hrastovih šuma«. U prvom dijelu rasprave obrađuje autor pitanje — imadu li se kod nas visoke hrastove šume podići prirodnim ili opet vještačkim (umjetnim) načinom. Ujedno se predočuju prednosti i mane jednog i drugog načina. Opširno se raspravlja predmet sadnje hrastovog žira i metode te sadnje. Dalje prof. Kiselja k raspravlja o proređivanju hrastovih sastojina i zagovara što ranije proređivanje tj. u dvadesetoj godini i kaže, da o samom načinu prorede ovisi uspjeh ili propast mladih hrastovih 487 |