DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 77 <-- 77 --> PDF |
naročito u slavonskim hrastovim šumama a kasnije i u šumama čitave Posavine. U članku govori o biologiji gubara i ističe tamanjenje gubarevih jajašca struganjem. Osim toga spominje i biološki način tamanjenja (razne cse najeznice itd.). Ukratko spominje biologiju zlatokraja i žali da nema uspješnog sredstva za tamanjenje ovog štetnika. U istom godištu »Viestnika« nalazi se rasprava prof. Partaš a slijedećeg naslova: »Koje su težnje šumskog gospodarstva i kako je potom uređenje poglavito državnih šuma srednjo europejskih.« Partaš raspravlja o gospodarstvenim osnovama za šume u Njemačkoj, Francuskoj i Rusiji. Mi ćemo iz ove rasprave pomenuti samo piščeve podakte za Rusiju. — Petar Veliki posvećivao je, kako je dobro poznato veliku pažnju vojnoj mornarici, pa se sve od njegovih vremena nastoji uživanje i sječa u državnim šumama tako urediti da bude u njima uvijek dosta drva za brodogradnju. Bilo je zabranjeno sjeći građu potrebnu za brodogradnju tik vodenih puteva i živo se nastojalo da se hrastove šume, i to naročito u okolini Petrograda goje i čuvaju. Katarina II. odredila je 1769. godine izmjenu šuma i nakon toga izlučenje jedne petine tih šuma za namirenje ratne mornarice. God. 1837. osnovano je Ministarstvo državnih dobara, a malo godina kasnije izdan je naputak za procjenu šuma. Uglavnom je bilo određeno da se državne šume imadu razšestariti na jednake godišnje sječine. Ali, ovaj se način nije pokazao zgodnim te je 1884. god. izdan novi naputak za ureenje šuma. Spomenute rasprave najvažniji su šumarski radovi Viestnika. Ovaj stručni list izlazio je samo 4 godine t. j . do godine 1889. Moramo spomenuti, da su nastavnici križevačkog šumarskog učilišta neke stručne i naučne radove objelodanili u godišnjim školskim izvještajima. U školskom izvještaju za god. 1881/1882 javlja se prof. Kesterčanek radnjom »Gospodarska važnost i vrijednost žira«. U uvodu rasprave spominje slijedće: »A lijepo veli A. Stojković govoreći o šumarstvu Srbije: Paša i žirovina u našim okolnostima preveć je važna, ali nemio je poja v, da se ova važna korist od šuma iz godine na godinu sve većma umanjiva. Srbske šume izranile su posljednjih 30 godina na milijune svinja i druge stoke, za koju je Serbija opet miljune dukata dobila«. (Vidi: A. Stojkovi ć »Proizvođenje i upotreba šuma«, Beograd, 1872., str. 175). Ovo nekoliko riječi vrijednog Stojkovića kaže nam vrlo mnogo, a dobro nam je poznato i šumsko gospodarstvo našeg Turopolja. I u ovom kraju bio je svojedobno jedini prihod žirenje svinja u prostranim hrastovim šumama. Nadalje Kesterčanek raspravlja o raznim odlikama hrasta i spominje da je od važnosti kod raspoznavanja pojedinih odlika paziti i na plod t. j . sam žir. Od naših odlika hrasta navada Kesterčanek po Ettingeru ove odlike: ražnjak, tonac, končar, gradun, golubnjak, kestenjar, medunac, sladun, ljutik, šiljkar, itd. Vrijedno je spomenuti iz ove rasprave i o dimenzijama hrasta lužnjaka u našim šumama. U šumi Bolčarski lug, blizu Bolča posječen je hrast star 462 god. a sa prsnim promjerom od 225 cm. Kesterčanek dalje raspravlja o hranjivosti žira te priopćuje Czubatove, Wolfove i druge analize hrastovog žira. Prof. H 1 a v a u izvještaju od god. 1884. priopćuje raspravu o »Odgojivanju vrbe«. Kod sastava ove rasprave služio se je pisac obilnom literaturom. Radnja razdijeljena je u nekoliko kratkih poglavlja i to: Pripravljanje i priređivanje tla. Koje vrste treba izabrati? Postupak kod sadnje. Kako se nasadi čuvaju. Rezanje šiba. Gulenje i porsba kore. U izvještaju od god. 18801881 napisao je prof. Straznicky raspravicu: »Nekoji zadatki iz računa rentah«. U god. 1886´87. priopćuje prof. I. Potočnja k raspravu: »Drvojedka suzna — Merulius lacrimans«. Na pisanje ove interesantne raspravice ponukao je prof. Potočnjaka nastup ove gljive na drvnoj građi zgrade učilišta. Rasprava imade nekoliko kratkih poglavlja i to: Nalazište drvojedke, razvoj i štetno djelovanje i obrana. Vrijedno je spomenuti, da je od 1. studenog 1860. god. do kraja školske godine 1862. služio na učilištu prof. Živko V u- k a s o v i ć. Vukasović napisao je 1863. god. udžbenik: »Zivotoslovlje bilja sa uvodom u prirodoslovlje«. Recenziju ovog udžbenika napisao je u »Književnom časopisu za jezik, poviest hrvatsku i srbsku i prirodne znanosti« god. 1865. prof F. E r j a v e c, koji kaže: » U ostalom spada ova knjiga među naše najbolje, njom će se moći služiti ne samo učenici gospodarskog-šumarskog Zavoda nego također učenici viših gimnazija i realaka kano pomoćnom knjigom«. Prvi udžbenik iz geodezije napisao je prof. Koros kenyi u 1874. godini. Moramo istaknuti, da je dugogodišnji nastavnik tehničkih predmeta, prof. M. Kru žić, napisao: »Njža geodezija« Zagreb, 1911. |