DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 77     <-- 77 -->        PDF

naročito u slavonskim hrastovim šumama
a kasnije i u šumama čitave Posavine. U
članku govori o biologiji gubara i ističe
tamanjenje gubarevih jajašca struganjem.
Osim toga spominje i biološki način tamanjenja
(razne cse najeznice itd.). Ukratko
spominje biologiju zlatokraja i žali da nema
uspješnog sredstva za tamanjenje ovog
štetnika.


U istom godištu »Viestnika« nalazi se
rasprava prof. Partaš a slijedećeg naslova:
»Koje su težnje šumskog gospodarstva
i kako je potom uređenje poglavito državnih
šuma srednjo europejskih.« Partaš
raspravlja o gospodarstvenim osnovama za
šume u Njemačkoj, Francuskoj i Rusiji.
Mi ćemo iz ove rasprave pomenuti samo
piščeve podakte za Rusiju. — Petar Veliki
posvećivao je, kako je dobro poznato veliku
pažnju vojnoj mornarici, pa se sve
od njegovih vremena nastoji uživanje i
sječa u državnim šumama tako urediti da
bude u njima uvijek dosta drva za brodogradnju.
Bilo je zabranjeno sjeći građu
potrebnu za brodogradnju tik vodenih puteva
i živo se nastojalo da se hrastove
šume, i to naročito u okolini Petrograda
goje i čuvaju. Katarina II. odredila je
1769. godine izmjenu šuma i nakon toga
izlučenje jedne petine tih šuma za namirenje
ratne mornarice. God. 1837. osnovano
je Ministarstvo državnih dobara, a
malo godina kasnije izdan je naputak za
procjenu šuma. Uglavnom je bilo određeno
da se državne šume imadu razšestariti
na jednake godišnje sječine. Ali, ovaj
se način nije pokazao zgodnim te je 1884.
god. izdan novi naputak za ureenje šuma.


Spomenute rasprave najvažniji su šumarski
radovi Viestnika. Ovaj stručni list
izlazio je samo 4 godine t. j . do godine
1889.


Moramo spomenuti, da su nastavnici
križevačkog šumarskog učilišta neke stručne
i naučne radove objelodanili u godišnjim
školskim izvještajima.


U školskom izvještaju za god. 1881/1882
javlja se prof. Kesterčanek radnjom
»Gospodarska važnost i vrijednost žira«.
U uvodu rasprave spominje slijedće: »A
lijepo veli A. Stojković govoreći o šumarstvu
Srbije: Paša i žirovina u našim okolnostima
preveć je važna, ali nemio je poja
v, da se ova važna korist od šuma iz godine
na godinu sve većma umanjiva. Srbske
šume izranile su posljednjih 30 godina
na milijune svinja i druge stoke, za koju
je Serbija opet miljune dukata dobila«.


(Vidi: A. Stojkovi ć »Proizvođenje
i upotreba šuma«, Beograd, 1872., str. 175).
Ovo nekoliko riječi vrijednog Stojkovića


kaže nam vrlo mnogo, a dobro nam je
poznato i šumsko gospodarstvo našeg Turopolja.
I u ovom kraju bio je svojedobno
jedini prihod žirenje svinja u prostranim
hrastovim šumama.


Nadalje Kesterčanek raspravlja o raznim
odlikama hrasta i spominje da je od
važnosti kod raspoznavanja pojedinih odlika
paziti i na plod t. j . sam žir. Od naših
odlika hrasta navada Kesterčanek po
Ettingeru ove odlike: ražnjak, tonac, končar,
gradun, golubnjak, kestenjar, medunac,
sladun, ljutik, šiljkar, itd. Vrijedno
je spomenuti iz ove rasprave i o dimenzijama
hrasta lužnjaka u našim šumama.
U šumi Bolčarski lug, blizu Bolča posječen
je hrast star 462 god. a sa prsnim
promjerom od 225 cm. Kesterčanek dalje
raspravlja o hranjivosti žira te priopćuje
Czubatove, Wolfove i druge analize hrastovog
žira.


Prof. H 1 a v a u izvještaju od god. 1884.
priopćuje raspravu o »Odgojivanju vrbe«.
Kod sastava ove rasprave služio se je pisac
obilnom literaturom. Radnja razdijeljena
je u nekoliko kratkih poglavlja i to: Pripravljanje
i priređivanje tla. Koje vrste
treba izabrati? Postupak kod sadnje. Kako
se nasadi čuvaju. Rezanje šiba. Gulenje
i porsba kore.


U izvještaju od god. 18801881 napisao
je prof. Straznicky raspravicu: »Nekoji
zadatki iz računa rentah«. U god.
1886´87. priopćuje prof. I. Potočnja k
raspravu: »Drvojedka suzna — Merulius
lacrimans«. Na pisanje ove interesantne
raspravice ponukao je prof. Potočnjaka
nastup ove gljive na drvnoj građi zgrade
učilišta. Rasprava imade nekoliko kratkih
poglavlja i to: Nalazište drvojedke, razvoj
i štetno djelovanje i obrana.


Vrijedno je spomenuti, da je od 1. studenog
1860. god. do kraja školske godine
1862. služio na učilištu prof. Živko V u-
k a s o v i ć. Vukasović napisao je 1863. god.
udžbenik: »Zivotoslovlje bilja sa uvodom
u prirodoslovlje«. Recenziju ovog udžbenika
napisao je u »Književnom časopisu za
jezik, poviest hrvatsku i srbsku i prirodne
znanosti« god. 1865. prof F. E r j a v e c, koji
kaže: » U ostalom spada ova knjiga među
naše najbolje, njom će se moći služiti
ne samo učenici gospodarskog-šumarskog
Zavoda nego također učenici viših gimnazija
i realaka kano pomoćnom knjigom«.


Prvi udžbenik iz geodezije napisao je
prof. Koros kenyi u 1874. godini. Moramo
istaknuti, da je dugogodišnji nastavnik
tehničkih predmeta, prof. M. Kru žić,
napisao: »Njža geodezija« Zagreb,
1911.