DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Pod jesen 1874. god. do jeseni 1875. god.
vršio je dužnost nastavnika na gospodarsko-
šumarskom učilištu prof. Mijo K i šp
a t i ć. Kišpatić predavao je fiziku, mineralogiju,
tloznanstvo, botaniku, zoologiju
i ´klimatologiju. Kako se vidi priličan
broj predmeta (a prema tome i priličan
broj sati na tjedan). — Kišpatić je jedan
od prvih koji je uočio, da se samo naukom
i znanjem može unaßrijedliti šumarstvo
i naše gospodarstvo. I da to postigne naš
čovjek, Kišpatić mu daje prvu pedologiju
»Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i
gospodarstvo« Zagreb, 1877. S pravom kaže
akademik Tuca n u raspravi posvećenoj
Kišpatiću (vidi: Rad jugoslavenske Akademije,
knj. 238, Zagreb, 1930): Kamo sreće
da smo znali nastaviti Kišpatićev rad na
tom polju. Ali, mi se nismo micali i dok je
kod drugih naroda, a u tom su na velikom
glasu Rusi, pedologiju toliko njegovali, da
je postigla značajan razvitak i dala čovječanstvu
goleme koristi i duhovne i materijalne,
to se kod nas pedološka literatura
slabo razvijala. (Moramo spomenuti da je
tek sa radovima Prof. Š and or a, Seiwerta
i Gračanina pedološka literatura
u velike pokročila).


Znatan dio Kišpatićevih udžbenika posvećen
je samom tlu. On raspravlja o mineralnim
i organskim sastojinama tla, o
njegovim fizikalnim svojstvima, o njegovoj
snazi t. j . onom utjecaju što ga ima tlo na
uzgoj i na postanje bilja. Na kraju govori
i klasifikaciji tla.


Dr A. Kauders


Pedološka karta Jugoslavije


Jugoslavensko društvo za proučavanje
zemljišta, Beograd, 1962.


Prvu jugoslavensku pedološku kartu
Udbinskih pijeska i većeg dijela Like je
izradio gospićki učitelj i upravitelj podružnice
Hrvatskog Gospodarskog društva
Mate Orlić 1892. godine. Za cijelu našu
zemlju u omjerima 1 :3,500.000 (1926) i


1 : 1,200.000 (1931) je izradio prof. Stebut.
No njegova je karta bila više nego općenita.
U stvari pedološka karta, koju je izdalo
Jug. društvo za proučavanje zemljišta,
je prva naea suvremena pedološka karta,
izrađena je u omjeru 1 : 1,000.000.
Na ovoj karti su sudjelovali svi naši
eminentni pedolozi, a definitivnu redakciju
su izvršili Najgebauer V., Pavičević N.,
Vovk B., Filipovski G., Tanasijević Dj.,
Ćirić M., Kavić Lj., Koarić M. i Kovačević


P.
Karta je izrađena u taikvom omjeru da
se sa njome mogu služiti planeri u oblasti


490


poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,
i organizatori šumskog-poljoprivredne proizvodnje
na samom terenu.


Autori su tla u ovoj karti podijelili u
dvije velike skupine: I. Tla u ravnicama
u brežuljkastim terenima (27 tipova) i II.
Tla brdskih i planinskih predjela (9 tipova).
Ova skupina se dijeli u dvije podskupine:
a) Tla na jedrim (tvrdim) krečnjacima
i dolomitima (5 tipova) i b) Tla na
silikatima (4 tipa).


Klasifikacija tala je izvedena na klimatogenom
principu, gdje je to moguće.
No uzeti su u obzir i ostali faktori, a naročito
reljef i geološka podloga.


1. Tla na ravnicama i na brežuljkastim
terenima (2,200.000 ha) — prirodna je vegetacija
stepska (Festuca sulcata, Koeleria
vrste); 2) Livadski i zabareni černozemi;
3) Černozom i livadski černozem; 4) Pjeskoviti
černozem; 5) Ogajnjačeni černozem
(uz Dunav); 6) Černozem i ogajnjačeni
černozem; 7) Slatine i slatinasta tla (solonec,
solončak i solodj) — ovčji pašnjaci; 8)
Gajnjače — 1st. Jugoslavija-šume Quercetum
confertae ceriš, Quercus pubescens
— Fraxinus ornus, Querceto — carpinetum
serbicum, Querceto — Fraxinetum mixum
i lokalno Carpinetum orientalis; 9) Gajnjače,
lesivirane gajnjače i smeđa karbonatna
tla (Srijem, 1st. Slavonija) — voćarstvo,
vinogradarstvo; 10) Gajnjače s
pjegama slatine i hidrogenih crnica — ratarske
kulture; 11) Crvenice na jedrim
krečnjacima (Terra rossa) — Litoral, 1st.
Srbija, Makedonija. Sume na bazi Quercus
ilex i Fraxinus ornus, a u višem pojasu
i Querceto — Carpinetum; 12) Crvenice
na tercijarnim stijenama — to su ocrveničene
smonice — oranice (duha); 13) Parapođzol
i parapodzolasta tla — Sjeverni
i Sjeverozapadni dio zemlje. Parapodzolasta
tla se koriste u ratarstvu, a parapodzoli
(pseudogleji) u ratarstvu i u livadarstvu;
14) Parapodzolasta bujađično — vrištinska,
smeđa tla na krečnjacima i crvenice
— biljni pokrov vriština; 15) Parapodzolasta
i nerazvijena tla na flišu i laporcu
— zelena Istra (Ktš); 17) Alohtona,
smeđa tla — uz rijeke; 18) Smonice i metamofozirane
smonice — 1st. Jugoslavija.
Vegetacija: šume, livade, voćnjaci i vinogradi;
19 Smonica, gajnjača i crvenica —
Srbija; 20) Hidrogene (ritske) crnice. Močvarna
vegetacija (ritski) humus; 21)Hidrogene
crnice 1 druga močvarna tla — oko
Stare Gradiške i uz Bosut; 22) Livadska i
močvarna tla — poplavne šume, livade,
oranice; 23) Tresetna i polutresetna tla —
Rasprostranjenost ograničena. Močvarna
vegetacija; 24) Rentni aluviji — Vrlo rasprostranjena
tla (poplave) — oranice, li