DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Pod jesen 1874. god. do jeseni 1875. god. vršio je dužnost nastavnika na gospodarsko- šumarskom učilištu prof. Mijo K i šp a t i ć. Kišpatić predavao je fiziku, mineralogiju, tloznanstvo, botaniku, zoologiju i ´klimatologiju. Kako se vidi priličan broj predmeta (a prema tome i priličan broj sati na tjedan). — Kišpatić je jedan od prvih koji je uočio, da se samo naukom i znanjem može unaßrijedliti šumarstvo i naše gospodarstvo. I da to postigne naš čovjek, Kišpatić mu daje prvu pedologiju »Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo« Zagreb, 1877. S pravom kaže akademik Tuca n u raspravi posvećenoj Kišpatiću (vidi: Rad jugoslavenske Akademije, knj. 238, Zagreb, 1930): Kamo sreće da smo znali nastaviti Kišpatićev rad na tom polju. Ali, mi se nismo micali i dok je kod drugih naroda, a u tom su na velikom glasu Rusi, pedologiju toliko njegovali, da je postigla značajan razvitak i dala čovječanstvu goleme koristi i duhovne i materijalne, to se kod nas pedološka literatura slabo razvijala. (Moramo spomenuti da je tek sa radovima Prof. Š and or a, Seiwerta i Gračanina pedološka literatura u velike pokročila). Znatan dio Kišpatićevih udžbenika posvećen je samom tlu. On raspravlja o mineralnim i organskim sastojinama tla, o njegovim fizikalnim svojstvima, o njegovoj snazi t. j . onom utjecaju što ga ima tlo na uzgoj i na postanje bilja. Na kraju govori i klasifikaciji tla. Dr A. Kauders Pedološka karta Jugoslavije Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta, Beograd, 1962. Prvu jugoslavensku pedološku kartu Udbinskih pijeska i većeg dijela Like je izradio gospićki učitelj i upravitelj podružnice Hrvatskog Gospodarskog društva Mate Orlić 1892. godine. Za cijelu našu zemlju u omjerima 1 :3,500.000 (1926) i 1 : 1,200.000 (1931) je izradio prof. Stebut. No njegova je karta bila više nego općenita. U stvari pedološka karta, koju je izdalo Jug. društvo za proučavanje zemljišta, je prva naea suvremena pedološka karta, izrađena je u omjeru 1 : 1,000.000. Na ovoj karti su sudjelovali svi naši eminentni pedolozi, a definitivnu redakciju su izvršili Najgebauer V., Pavičević N., Vovk B., Filipovski G., Tanasijević Dj., Ćirić M., Kavić Lj., Koarić M. i Kovačević P. Karta je izrađena u taikvom omjeru da se sa njome mogu služiti planeri u oblasti 490 poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, i organizatori šumskog-poljoprivredne proizvodnje na samom terenu. Autori su tla u ovoj karti podijelili u dvije velike skupine: I. Tla u ravnicama u brežuljkastim terenima (27 tipova) i II. Tla brdskih i planinskih predjela (9 tipova). Ova skupina se dijeli u dvije podskupine: a) Tla na jedrim (tvrdim) krečnjacima i dolomitima (5 tipova) i b) Tla na silikatima (4 tipa). Klasifikacija tala je izvedena na klimatogenom principu, gdje je to moguće. No uzeti su u obzir i ostali faktori, a naročito reljef i geološka podloga. 1. Tla na ravnicama i na brežuljkastim terenima (2,200.000 ha) — prirodna je vegetacija stepska (Festuca sulcata, Koeleria vrste); 2) Livadski i zabareni černozemi; 3) Černozom i livadski černozem; 4) Pjeskoviti černozem; 5) Ogajnjačeni černozem (uz Dunav); 6) Černozem i ogajnjačeni černozem; 7) Slatine i slatinasta tla (solonec, solončak i solodj) — ovčji pašnjaci; 8) Gajnjače — 1st. Jugoslavija-šume Quercetum confertae ceriš, Quercus pubescens — Fraxinus ornus, Querceto — carpinetum serbicum, Querceto — Fraxinetum mixum i lokalno Carpinetum orientalis; 9) Gajnjače, lesivirane gajnjače i smeđa karbonatna tla (Srijem, 1st. Slavonija) — voćarstvo, vinogradarstvo; 10) Gajnjače s pjegama slatine i hidrogenih crnica — ratarske kulture; 11) Crvenice na jedrim krečnjacima (Terra rossa) — Litoral, 1st. Srbija, Makedonija. Sume na bazi Quercus ilex i Fraxinus ornus, a u višem pojasu i Querceto — Carpinetum; 12) Crvenice na tercijarnim stijenama — to su ocrveničene smonice — oranice (duha); 13) Parapođzol i parapodzolasta tla — Sjeverni i Sjeverozapadni dio zemlje. Parapodzolasta tla se koriste u ratarstvu, a parapodzoli (pseudogleji) u ratarstvu i u livadarstvu; 14) Parapodzolasta bujađično — vrištinska, smeđa tla na krečnjacima i crvenice — biljni pokrov vriština; 15) Parapodzolasta i nerazvijena tla na flišu i laporcu — zelena Istra (Ktš); 17) Alohtona, smeđa tla — uz rijeke; 18) Smonice i metamofozirane smonice — 1st. Jugoslavija. Vegetacija: šume, livade, voćnjaci i vinogradi; 19 Smonica, gajnjača i crvenica — Srbija; 20) Hidrogene (ritske) crnice. Močvarna vegetacija (ritski) humus; 21)Hidrogene crnice 1 druga močvarna tla — oko Stare Gradiške i uz Bosut; 22) Livadska i močvarna tla — poplavne šume, livade, oranice; 23) Tresetna i polutresetna tla — Rasprostranjenost ograničena. Močvarna vegetacija; 24) Rentni aluviji — Vrlo rasprostranjena tla (poplave) — oranice, li |