DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 79     <-- 79 -->        PDF

vade , šume; 25) Deluvijalni nanosi — rasprostranjenost
u brdskom području —
voćnjaci i vinogradi; 26) Pjesci — uz Dravu,
Dunav i Primorje — pašnjaci, vinogradi,
voćnjaci (Subotica) i za pošumljivanje
, 27) Šljunak i konglomerat — Makedonija,
kraška polja. Ova tla nisu pogodna
za uzgoj šume.


II. Tla brdskih i planinskih
predjela: a) Tla na jedrim tvrđim krečnjacima
i dolomitima; 28) Rendzine — plitka
planinska tla — planinski travnjaci;
29) Smeđe zemljište na krečnjacima i dolomitima.
Stara zemljišta tj. zaostaci od
nerastvorivog krečnjaka u višim pojasima.
Ona su većinom pod šumom bukve i jele;
30) Rendzine, crvenice, smeđa zemljišta —
1st. Srbija. Rendzine na krečnjaiku imaju
prirodnu vegetaciju stepskog karaktera:
Festucetum vallesiacae, F. spadiceae, Potentilleto
— Caricetum humilis, Humileto
R— Stipetum Graphianae i šume Abieto —
R— Fagetum. Crvenica obrašćuje biljni po


1


I


c-dcuMaene »ife&ti


17. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA
dine Zagrebu. Na sjednici je


SAVEZA ŠUMARSKIH DRŠTAVA
HRVATSKE
Sjednica je održana 16. IX 1963. go


u razmotrena
raspodjela prostorija u zgradi Saveza nakon
iseljenja Poslovnog udruženja šumsko
privrednih organizacija, i pitanje aktivizacije
šumarskih društava. U vezi s raspodjelom
prostorija zaključeno je da se
one koriste za potrebe Saveza i Šumarskog
društva Zagreb, a jedna prostorija da
se ustupi na korišćenje Društvu lugara
Hrvatske. Načelno je usvojen prijedlog
Instituta za drvo, da biblioteku Saveza
zajednički koriste i oba instituta: Institut
za šumarska istraživanja i Institut za drvo
s tim da posebna komisija razmotri mogućnost
smještaja knjiga. Zaključeno je
također da se prostorije i građevna stolarija
u njima oliče, izvrše popravci i nabavi
potreban intentar. Nadalje je zaključeno
da Savez preko svojih predstavnika stalno
održava neposredni kontakt sa šumarskim
društvima na terenu i tako utječe na povećanje
i poboljšanje njihove aktivnosti.
Najprije da se takav kontakt ostvari sa
nekoliko velikih društava. U vezi s tim
zaduženi su inž. Zivković za društvo Zagreb
a dr Potočić za društvo Vinkovci.


krov: Carpinetum orientalis serbicum,
Quercetum — confertae cerris carpinetosum
orientalis i pašnjak Myrsineto-Ischaemetum.
Smeđa tla obrašćuje Fageto —
—i hircano — colurnetum, Carpinetum
orientalis, Fageto — Abietum i Quercetum
Canfertae — cerris; 31) Rendzine i smeđa
zemljišta na jedrim krečnjacima su pod
šumom bukve i jele i 32) Goli krš sa pjegama
crvenica i rendzina — u litoralnom
i kontinentalnom području krša; b) Tla
na silikatima: 33) Humusno silikat na tla


— smrčine šume i travnjaci Nardetum
strictae, 34) Humusno — silikatna, smeđa
i parapodzolasta tla na serpentinu — Bosna
i 35) Kisela smeđa i parapodzolasta tla
— šume, pašnjaci; i 36) Pođzoli i smeđa
pođzolasta tla — Smrča i bor.
Karta se može naručiti kod Jugoslavenskog
društva za proučavanje zemljišta Zemun
JNA 6 uz prethodnu uplatu Društvu
na tekući račun for. 101-15-608-3.


Dr. JOSIP
KOVACEVIĆ


Zaključeno je također da Savez bude
inicijator sastanka kod republičkog sekretara
za šumarstvo kako bi se solidno razmotrila
najaktuelnija pitanja šumarstva i
drvne industrije. Kao pomoć nastradalom
Skoplju zaključeno je da se pošajlu neki
primjerci knjiga za obnovu biblioteke, da
se pomogne ikod ozelenjivanja površina u
Skoplju učestvovanjem u akcijama i da se
dade novčana pomoć od 50.000 din.


—Cv.—


18. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA
SAVEZA
ŠUMARSKIH DRUŠTAVA
HRVATSKE


Sjednica je održana 25. XI 1963. god.
u Zagrebu. Na sjednici su razmotrene pripreme
za V plenum Saveza, prijedlog proračuna
prihoda i rashoda Saveza za 1964.
i dr. U vezi priprema za V plenum zaključeno
je da se osim obrade razvoja šumarstva
i industrijske prerade drva obradi
i uloga i zadaci šumarskih društava u izvršenju
7-godišnjeg plana 1964-—1970.


Usvojen je nacrt prijedloga proračuna
za 1964. na 13,480.000 din. prihoda i rashoda
uz neke izmjene i dopune u vezi
plaća i dodataka službenika Saveza, doprinosa
SITŠIDJ, uvođenja novog radnog


491