DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 79 <-- 79 --> PDF |
vade , šume; 25) Deluvijalni nanosi — rasprostranjenost u brdskom području — voćnjaci i vinogradi; 26) Pjesci — uz Dravu, Dunav i Primorje — pašnjaci, vinogradi, voćnjaci (Subotica) i za pošumljivanje , 27) Šljunak i konglomerat — Makedonija, kraška polja. Ova tla nisu pogodna za uzgoj šume. II. Tla brdskih i planinskih predjela: a) Tla na jedrim tvrđim krečnjacima i dolomitima; 28) Rendzine — plitka planinska tla — planinski travnjaci; 29) Smeđe zemljište na krečnjacima i dolomitima. Stara zemljišta tj. zaostaci od nerastvorivog krečnjaka u višim pojasima. Ona su većinom pod šumom bukve i jele; 30) Rendzine, crvenice, smeđa zemljišta — 1st. Srbija. Rendzine na krečnjaiku imaju prirodnu vegetaciju stepskog karaktera: Festucetum vallesiacae, F. spadiceae, Potentilleto — Caricetum humilis, Humileto R— Stipetum Graphianae i šume Abieto — R— Fagetum. Crvenica obrašćuje biljni po 1 I c-dcuMaene »ife&ti 17. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA dine Zagrebu. Na sjednici je SAVEZA ŠUMARSKIH DRŠTAVA HRVATSKE Sjednica je održana 16. IX 1963. go u razmotrena raspodjela prostorija u zgradi Saveza nakon iseljenja Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija, i pitanje aktivizacije šumarskih društava. U vezi s raspodjelom prostorija zaključeno je da se one koriste za potrebe Saveza i Šumarskog društva Zagreb, a jedna prostorija da se ustupi na korišćenje Društvu lugara Hrvatske. Načelno je usvojen prijedlog Instituta za drvo, da biblioteku Saveza zajednički koriste i oba instituta: Institut za šumarska istraživanja i Institut za drvo s tim da posebna komisija razmotri mogućnost smještaja knjiga. Zaključeno je također da se prostorije i građevna stolarija u njima oliče, izvrše popravci i nabavi potreban intentar. Nadalje je zaključeno da Savez preko svojih predstavnika stalno održava neposredni kontakt sa šumarskim društvima na terenu i tako utječe na povećanje i poboljšanje njihove aktivnosti. Najprije da se takav kontakt ostvari sa nekoliko velikih društava. U vezi s tim zaduženi su inž. Zivković za društvo Zagreb a dr Potočić za društvo Vinkovci. krov: Carpinetum orientalis serbicum, Quercetum — confertae cerris carpinetosum orientalis i pašnjak Myrsineto-Ischaemetum. Smeđa tla obrašćuje Fageto — —i hircano — colurnetum, Carpinetum orientalis, Fageto — Abietum i Quercetum Canfertae — cerris; 31) Rendzine i smeđa zemljišta na jedrim krečnjacima su pod šumom bukve i jele i 32) Goli krš sa pjegama crvenica i rendzina — u litoralnom i kontinentalnom području krša; b) Tla na silikatima: 33) Humusno silikat na tla — smrčine šume i travnjaci Nardetum strictae, 34) Humusno — silikatna, smeđa i parapodzolasta tla na serpentinu — Bosna i 35) Kisela smeđa i parapodzolasta tla — šume, pašnjaci; i 36) Pođzoli i smeđa pođzolasta tla — Smrča i bor. Karta se može naručiti kod Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta Zemun JNA 6 uz prethodnu uplatu Društvu na tekući račun for. 101-15-608-3. Dr. JOSIP KOVACEVIĆ Zaključeno je također da Savez bude inicijator sastanka kod republičkog sekretara za šumarstvo kako bi se solidno razmotrila najaktuelnija pitanja šumarstva i drvne industrije. Kao pomoć nastradalom Skoplju zaključeno je da se pošajlu neki primjerci knjiga za obnovu biblioteke, da se pomogne ikod ozelenjivanja površina u Skoplju učestvovanjem u akcijama i da se dade novčana pomoć od 50.000 din. —Cv.— 18. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE Sjednica je održana 25. XI 1963. god. u Zagrebu. Na sjednici su razmotrene pripreme za V plenum Saveza, prijedlog proračuna prihoda i rashoda Saveza za 1964. i dr. U vezi priprema za V plenum zaključeno je da se osim obrade razvoja šumarstva i industrijske prerade drva obradi i uloga i zadaci šumarskih društava u izvršenju 7-godišnjeg plana 1964-—1970. Usvojen je nacrt prijedloga proračuna za 1964. na 13,480.000 din. prihoda i rashoda uz neke izmjene i dopune u vezi plaća i dodataka službenika Saveza, doprinosa SITŠIDJ, uvođenja novog radnog 491 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 80 <-- 80 --> PDF |
mjesta čistačice i visine pretplate za Šumarski list. Nadalje je zaključeno da Šumarsko društvo Zagreb izradi program rada i prijedlog Savezu u vezi dodjele prostorija za rad i dvorane. Razmotren je i izvještaj komisije koja je imala zadatak da razmotri mogućnost objedinjavanja biblioteka Saveza, Instituta za drvo i Instituta za šumarska istraživanja. Zaključeno je da se još jednom pokuša naći povoljno tehničko rješenje za zajedničku biblioteku sa čitaonicom. —Cv.— 19. sjednica Upravnog odbora Saveza šumarskih društava Hrvatske Sjednica je održana 18. prosinca 1963. u Zagrebu. Na sjednici su usvojeni zapisnici 17. i 18. sjednice Upravnog odbora i izvještaji pripremljeni za V Plenum Saveza. Dogovorena je organizacija i program Plenuma. Predsjednik Komisije za štampu je izvijestio o aktivnosti komisije. Zaključeno je da se troškovi prepisa rukopisa Šafa-, rove knjige nakon izvršene lekture likvidiraju na teret Saveza, zatim da komisija odredi recenzenta za Hermanovu Dendrologiju i da se inženjera Španovića obavijesti da Savez ne može prići štampanju ponuđenih rukopisa o topolama, bagrema i pletarskoj vrbi s obzirom na izdatke oko štampanja Šafarove knjige i recenzije djela inž. Hermana. Općini Centar odobreno je za Fond za unapređenje dječje zaštite 10.000 din. Raspravljena su i neka pitanja službenika Saveza, prostorija za Šumarsko društvo Zagreb, uprave zgrade Saveza i zajedničkih popravka sa strane korisnika zgrade. —Cv,— V. PLENUM SAV. ŠUM. DRUŠTAVA HRVATSKE iPlenum je održan u Zagrebu 19. XII 1963. godine. Pored članova upravnog i nadzornog odbora Saveza, plenumu su prisustvovali delegati šumarskih društava i predstavnici Instituta za šumarska istraživanja i Instituta za drvo. Dnevni red bio je slijedeći: 1. Izvještaj o radu 2. Izvještaj nadzornog odbora 3. Proračun prihoda i rashoda za 1964. godinu 4. Diskusija o izvještaju i predračunu, te odobravanje izvještaja i donošenje proračuna 5. Zaključci i smjernice za rad 6. Biranje predsjednika komisije za ´produktivnost rada 7. Razno 8. Sedmogodišnji plan (1964—1970. g.) šumarstva i industrijske prerade drva i zadaci šumarskih društava u njegovom izvršavanju. Tajnik Saveza Mott inž. Rafael podnio je ovaj izvještaj o radu: Ovaj plenum održava se u vrijeme kada se već razmatraju smjernice prednacrta 7-godi.Šnjeg društvenog plana 1964-1970. u čemu treba da učestvuju pored drugih organa i udruženja kao što je naš Savez. Upravo zbog toga se na ovom plenumu nalaze referati Butković ing. Mafije »Razvoj šumarstva u 7-godišnjem planu od 1964—1970. g.«, Mačešić ing. Božidara »Drvna industrija u 7-godišnjem planu Socijalističke Republike Hrvatske« i Potočić ing. Zvonimira »Uloga naših stručnih organizacija i naših članova u 7-godišnjem planu šumarstva i drvne industrije«. U proteklom periodu od IV plenuma koji je održan 28. VI o. g. u Zagrebu rad Saveza odnosio se je na izvršenje zadataka koji su proizilazili iz zaključaka donesenih na IV plenumu Saveza ŠDH, na IV plenumu Saveza ITŠIDJ održanog 9—11. VI i na proširenom sastanku predsjedništva Saveza ITH, održanog 26. IX ove godine. U navedenom razdoblju održane su 4 sjednice Upravnog odbora te sastanci komisija: za kadrove i školstvo, za naučnoistraživački rad i za štampu. Osim toga održana su 2 sastanka redakcionog odbora Šumarskog lista. O svim zaključcima plenuma i upravnog odbora upoznata su sva šumarska društva i sve članstvo putem pismenih obavještenja odnosno putem Šumarskog lista. I. Izvršenje zaključaka IV plenuma SŠDH 1. Savez je dao primjedbe na nacrt novog Statuta Saveza IT Jugoslavije s tim, da se Statut uskladi s načelima novog Ustava i da organizaciona pitanja budu rješena na način, koji će omogućavati najširu aktivnost zajedničkim i stručnim društvima na području komuna. 2. Po pitanju naučnoistraživačke službe Savez je aktivno učestvovao u pripremama za savjetovanje o naučnoistraživačkoj službi koje je organizirao SIT´ŠTDJ i koje je održano jesenas. Materijale ovog savjetovanja razmatrala je stalna komisija Saveza u proširenom sastavu, pa su na temelju toga zauzeti slijedeći stavovi: — da su potrebni specijalizirani jugoslavenski instituti, — da razvojni centri privrednih organizacija pomažu naučnositraživački rad |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 81 <-- 81 --> PDF |
i primjenu naučnoistraživačkih dostignuća, — da savjetodavni centri budu spona između naučnoistraživačke službe i operative, — da se dugoročne teme financiraju iz izvora zajednice (fondovi), a kratkoročni od strane privrede. Poslije savjetovanja Savez je organizirao 11. studenog o. g. širi sastanak, na kome je prodiskutiran nacrt zaključaka i na isti su stavljene primjedbe. 3. Po pitanju stručnog školstva i izobrazbe kadrova komisija Saveza za kadrove i školstvo u proširenom sastavu razmatrala je stanje i problematiku ovog pitanja i predložila slijedeće mjere: — treba da se utvrdi određen i trajan sistem školovanja, — sistem treba da bazira na formiranju republičkih centara za školovanje, koje treba opremiti odgovarajućim sredstvima, radnim površinama i iskusnim nastavnim kadrom, — financiranje škola osigurati iz sredstva privrednih organizacija putem kotizacije na bruto-produkt. Osim tog komisija je zauzela stanovište da bi Republički Sekretarijat za šumarstvo SRH trebao da formira jedno radno tijelo sa predstavnicima našeg Saveza, Komore, Poslovnih udruženja i Lugarskog društva radi svestranog razmatranja i donašanja rješenja po pitanjima stručnog školstva i izobrazbe kadrova. O prednjim predloženim mjerama komisije pismeno je obavješten navedeni Sekretarijat. 4. Pitanje pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita inžinjera i tehničara šumarstva zaposlenih kod šumsko-privrednih i drvno-industrijskih organizacija kao i pitanje materijalnih primanja i osobnih dohodaka stručnjaka i radnika, zaposlenih u šumskoj i drvno-industrijskoj proizvodnji nije razmotreno od komisije Saveza za kadrove i školstvo obzirom na relativno kratko razdoblje u kojem su godišnji odmori onemogućavali rad kroz ljetne mjesece. II. Rad šumarskih društava — saradnja sa Savezom Na području SRH postoje 18 šumarskih društava od kojih je jedno kotarsko u Karlovcu sa podružnicama Gospić, Karlovac i Ogulin. U ovim društvima ima 1.212 inženjera i tehničara kao redovnih članova, zatim 16 vanrednih, 3 počasna i 9 zaslužnih članova. Od ukupnog broja članstva 705 su inženjeri (5Ö°/o) i 507 tehničari (42lo/o), a zaposleni su u šumarstvu 856 ili 71% i u drvnoj industriji 356 ili 2g»/o. Na prošlom plenumu doneseni su zaključci da općinska odnosno kotarska šumarska društva treba da nastave sa pojačanim društvenim radom, da organizaciono obuhvate sve šumarske inženjere i tehničare na svom području, da svestrano utvrde uzroke koji su doveli do zastoja u društvenom radu, da donesu programe rada, da poduzimaju što tješnju vezu sa svim organima i organizacijama koje im mogu pomoći odnosno s kojima treba sarađivati na izvršavanju zadataka i da naročito koriste pomoć koju može da pruži naš Savez. ´Nažalost Savez nije u stanju da detaljnije izvjesti o radu šumarskih društava, jer raspolaže sa podacima samo nekih društava i to: Šumarsko društvo Bjelovar: Izradilo je elaborat za kotarsku skupštinu, koji je obuhvatio razvojne mogućnosti šumarstva na području kotara, sadašnje stanje šumskih gospodarstava, izmjenu šfumskoprivrednih područja, odnos šumarstva i drvne industrije i prijedlog za integraciju šumskoprivrednih organizacija. Iako elaborat obuhvaća probleme kotarskog područja, u njegovoj izradi nisu učestvovala ostala društva. Društvo za intenzivniji rad nema dovoljno sredstava, kao ranije, kada su šumska gospodarstva novčanim pomoćima pokazivala više razumijevanja. Šumarsko društvo Karlovac: Ovo društvo kao kotarsko osnovano je 22. VI o. g. sa podružnicama Gospić, Karlovac i Ogulin. Društvo je osnovalo 7 grupa za obrađivanje tema: 1. Organizacija šumarstva i drvne industrije sa specijalizacijom i integracionim kretanjima, 2. Razrada 7-godišnjeg plana, 3. Unapređenje gospodarenja šumama obzirom na plantažiranje i primjenu mehanizacije, 4. Unapređenje drvne industrije i kemijske prerade drveta, 5. Razvojni put šumarstva i drvne industrije s posebnim osvrtom na investiciona ulaganja i lokacije, 6. Unapređenje školstva i 7. Praćenje djelovanja privrednog mehanizma u šumarstvu i drvnoj idustriji. Program rada predviđa stručna predavanja i ekskurzije te tijesnu saradnju sa općinskim i kotarskim skupštinama, Privrednom komorom i DIT-om. Šumarsko društvo Koprivnica: Društvo ima 33 člana i djeluje na području komuna Koprivnica i Đurđevac. Održana su 2 plenarna sastanka skoro svih članova, na kojima su pretresane slijedeće teme: — Organizacija šumartsva i drvne industrije u okviru 7-godišnjeg plana razvoja privrede. Predavači: ing. Kramar, Ivković i Gazdek, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— Sušenje drveta sa referatom ing Stjepana Ivaniša i pregledom sušara DIP-a Koprivnica, — Orah u plantažnoj i klasičnoj proizvodnji, referat ing. Kvaternika. Organizirana je stručna ekskurzija od 4—10. VIII o. g. u Austriju. Društvo je pozvalo članstvo na pomoć postradalima u Skoplj.u, učestvovalo u organizaciji pokreta »Goran« i organizaciji društva IT. Društvo smatra da povezanost sa Savezom odgovara sadašnjoj formi, samo bi Savez trebao imati više učešća u radu društva u vidu stručne pomoći. Rješavanje problema na nivou kotara treba rješavati na zajedničkim sastancima upravnih odbora svih šumarskih društava. Šumarsko društvo Sisak: Društvo je održalo godišnju skupštinu 13. VII o. g. sa savjetovanjem o 7-godišnjem planu šumarstva i drvne industrije za što je bio predavač Butković ing. Matija . Ü studenom održan je .plenum o temi »Perspektivni razvoj drvne industrije kotara Sisak«. Referat je podnio Fašaić ing. Vid. Organiziran je obilazak sastojina četinjara na području Banije kao nastavak teme »Očetinjavanje šuma«. Ostvarena je puna suradnja sa DIT-om u Sisku, a članovi društva ostvarili su punu aktivnost u komisijama DIT-a. Ostvarena je saradnja i u lokalnoj štampi. Društvo ima 75 članova i to 34 inžinjera i 41 tehničara. Šumarsko društvo Varaždin: Već na godišnjoj skupštini održanoj krajem lipnja o. g. konstatirano je da je rad društva znatno opao. Zbog toga je novi upravni odbor donio zjaključak da se početkom svakog mjeseca održavaju širi sastanci u cilju razvijanja društvenog života kao i program rada sa ovim temama: 1. Pitanje organizacije šumarske službe na području kotara, 2. Perspektivni 7-godišnji plan razvoja šumarstva i drvne industrije, 3. Značaj šumarstva i drvne industrije za kotar i 4. Uloga i značaj privatnih šuma i problem piljenja drvnog materijala. Na mjesečnim sastancima pored stručnog i općeg dijela prikazivani su i stručni filmovi. Međutim, kraj svih nastojanja odbora rezultati nisu vidni zbog toga što je aktivnost svedena na manji broj članstva. Odbor smatra da bi radi toga trebalo sazvati plenum. Šumarsko društvo Zagreb: Društvo ima svoje delegate u općinskim narodnim odborima Zelina, Remetinec, Samobor, Velika Gorica, Jastrebarsko i Zagreb, zajim predstavnika koji je ujedno i tajnik DIT-a Zagreb, predstavnike u komisiji za gradsko zelenilo, zatim u komisiji za izradu elaborata za Zagrebačku Goru i u inicijativnom odboru pokreta »Goran« te 2 delegata u školskom odboru Šumarske škole drvne struke u Zagrebu. Društvo je aktivno pomoglo anketu DIT-a Zagreb o prihvatu i zapošljavanju šumarskih tehničara. Predviđena stručna ekskurzija na područje Šumskog gospodarstva Sisak nije ostvarena zbog malog odaziva članstva (svega 12). Dana 25. X o. g. održan je prošireni plenum na Zagrebačkoj Gori koji je vrlo dobro uspio i dao niz prijedloga za program rada u narednom periodu 1963/64. g. i to: 1. Osam stručnih predavanja o utvrđenim temama, 2. Dvije dvodnevne stručne ekskurzije na područje šum. društva Osijek i Rijeka i dvije jednodnevne kao posjet tvornici papira Zagreb i DIP Turopolje, 3. Štampanje jednog »Informators «, 4. Učestvovanje u izradi elaborata »Sljeme«, 5. Prikazivanje stručnih filmova i 6. Otvoriti kurs stranih jezika za članove pomoću magnetofona. Problematika je nedovoljna aktivnost članstva. Prema usmenim informacijama rad društava Kutina i Našice bio je u proteklom razdoblju slab, dok se za ostala društva ne raspolaže sa podacima, i ako ima osnova da njihov rad nije neznačajan. Imajući u vidu da je rad društava manje aktivan nego ranije i da je veza i saradnja Saveza kao koordinacionog tijela sa društvima također manje plodna, zaključeno je da predstavnici Saveza posjete neka društva u cilju aktivizacije rada i saradnje. U prvi plan uzeta su u obzir društva Vinkovci i Zagreb, a kod Zagreba je predstavnik Saveza već obavio zadatak. Društvo Zagreb i ako najbrojnija organizacija nije dolazila do posebnog izražaja u aktivnosti i zbog toga što nije imalo nikakvih prostorija za rad. Savez je to imao u vidu, pa je odlučio da društvu ustupi jednu od onih prostorija koje je dobio iseljenjem Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija. III. Šumarski list, glasilo SŠDH U ovoj godini odštampano je 10 brojeva Šumarskog lista i to u dvobrojima zbog toga, što se ne raspolaže s dovoljno materijala. Ni raspisani natječaj za 7 tema nije dao očekivane rezultate. Primljena su svega tri rada i to 2 po temi »Podizanje odnosno održavanje šumskih površina i turizam « i 1 rad po temi »Iskustva o ekonomskim jedinicama nekog konkretnog šumskog gospodarstva odnosno drvno-industrijskog poduzeća«. Radovi nisu po mišljenju redakcijskog odbora zadovoljili, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 83 <-- 83 --> PDF |
pa su oni po prvo navedenoj temi vraćeni autorima na dotjerivanje, a rad po drugoj temi vraćen je, jer uopće ne odgovara intenciji tematora. Ni ponovljeni apel uredništva na rukovodstva šumarskih društava za propagiranje saradnje i skupljanja rukopisa za Šumarski list dosad nije dao nikakvog rezultata. Isto tako ostao je bez odaziva apel na šum. društva, da prikupljanjem oglasa za Šumarski list pomognu Savezu u financiraju i poboljšanju kvaliteta lista. Broj pretplatnika na Šumarski list iznosi samo 1.222 od čega na ustanove i privredne organizacije otpada 427, na članove 409, na studente i đake 346 i na inostranstvo 40 brojeva. Obzirom na prednje Savez smatra, da bi na ovom plenumu trebalo prodiskutirati kako problem prikupljanja članaka za Šumarski list tako i pitanje oglašavanja i povećanja broja pretplatnika na list u redovima članstva. IV. Ostali rađ Saveza Komisija za štampu obavila je sve potrebne radnje u vezi publikacije djela Šafar ing. Josipa »Biološki i ekonomski temelji uzgoja šuma« i ono se nalazi već u štampanju. Savez je zatražio i dobio od Republičkog sekretarijata za šumarstvo SRH pomoć od 100.000 dinara kao honorar za recenziranje rukopisa Herman ing. J. »Šumarska dendrologija«. Komisija za štampu treba sada da nađe rezenzenta. Komisija za štampu zauzela je mišljenje da se odbije prijedlog ing. španović T. za štampanje rukopisa »Savremeno gajenje topola«, »Pletarske vrbe« proizvodnja i prerada vrbovog pruća« i »Bagrem u poljskoj i šumskoj proizvodnji« obzirom na slabu aktuelnost građe kao i na preokupaciju Saveza oko štampanja rukopisa ing. Hermana. Obrazovana je posebna podkomisija za 7-godišnji plan razvoja šumarstva i drvne industrije, a u sklopu komisije SIT Hrvatske, sa zadatkom da se razmotre smjernice plana. Savez je odredio svog predstavnika u republički inicijativni odbor za osnivanje pokreta »Goran«. Savez je povodom tragedije Skoplja zaključio, da se doznači novčana pomoć za postradale i da se Šumarskom fakultetu u Skoplju pruži pomoć u stručnim knjigama. U međunarodnoj stručnoj razmjeni s Poljskom i Mađarskom Savez je u odnosu na Hrvatsku obavio sve pripreme. Ekskur zije u navedene zemlje bit će ostvarene na proljeće 1964. godine. Savez je putem šumarskih društava organizirao anketu o rasporedu i položaju šumarskih i drvno-industrijskih stručnjaka na području SRH. U proteklom periodu Savez je bio u priličnoj mjeri angažiran u vezi prostorija koje je koristilo Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija i prilikom iseljenja početkom rujna o. g. predalo Savezu. S tim u vezi postavila su se pitanja: uređenje prostorija, preseljenje skladišta iz zapadnih u istočne podrumske prostorije što su u vlasništvu Saveza, osnivanje uprave zgrade te razmatranje zajedničkih službi Saveza, Instituta za drvo i Instituta za šumarska istraživanja (zajednička biblioteka, telefonska centrala). Dobivanjem navedenih prostorija Savez će tek sada biti u stanju da radi uz normalne uvjete i da aktivira svoju biblioteku, koja ima danas 2.836 stručnih knjiga ne računajući stručnu periodiku i uvezana godišta Šumarskih listova. Savez je sarađivao sa društvenim organizacijama, sa organima i organizacijama iz oblasti šumarstva i drvne industrije, sa Privrednom komorom Hrvatske i s drugima po pitanjima koja su bila od obostranog interesa. Blagajnik Saveza Živković inž. Vilim podnio je ovaj izvještaj Ovaj izvještaj odnosi se na kratak period od mjeseca VI/1963, kada je održan IV Plenum Saveza, do danas. TJ tom periodu blagajničko poslovanje odvijalo se bez zastoja i naročitih problema u pogledu realizacije prihoda i rashoda Saveza. Kako je u tom periodu došlo do iseljavanja iz dijela zgrade pod vlasništvom Saveza i useljavanje u prostorije to je iziskivalo pojačano trošenje sredstava proračuna predviđenih za adaptaciju odnosno uređenje prostorija. Kako su ti radovi još u toku, to se definitivni izvještaj o utrošku ne može dati, ali se mogu, dati sredstva koja su u tu svrhu angažovana i koja će se za uređenje utrošiti. Da bi se odgovarajući podaci iz financijskog poslovanja Saveza sa prošlog Plenuma mogli upoređiti sa istim podacima za ovaj izvještajni peripd, dajemo ih na osnovu podataka brutto bilance za IV/1963. 1. Žiro račun kod banke — 100 9,033.095 2. Blagajna — 110 1,841.658 3. Kupci — 120 1,180.064—327.696 4. Dobavljači — 220 — 5. Ostale razne obaveze — 270 2,585,280 6. Materijalni rashodi — 20 328.157 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 84 <-- 84 --> PDF |
7. Usluge — 41 1,901.610 Od radova koji su u toku predviđa se 8. Putni trošk. uprave — 430 103.499 trošak pod toč. u iznosu od 700.000 dinara 9. Putni trošk. UO — 431 85.738 i pod toč. 2,179.576 do konca proračunske 10. Autorski honorari Šum. lista 673.137 godine. 11. Zaliha knjiga — 660 . 871.065 Stavke proračuna rashoda za 1963. g. 12. Zaliha tiskanica — 661 " 7,577.277 troše se u okviru odobrenog predračuna 13. Fond osn. sredstava — 900/1 39,890.922 osim stavaka: 14. Fond obrt. sredstava — 900/3 9,000.000 15. Fond za investicije — 900/4 443.870 1. Plaće i dodaci s doprinosima koji 16. Realizacija: su morali biti povećani za 144.000 Pretplata za Sum. list — 750/2 2,402.200 2. Honorari iz dop. rad. odnosa koji Pretplata iz ranijih godina 239.610 se povećavaju za (sa stavke »naOglasi — 751/4 320.000 grade sa doprinosima«) 500.000Knjiga — 760/1 24.320 3. Ogrijev, svjetlo i voda za 120.000Tiskanica — 760/2 3,999.519 4. Ostali razni troškovi za 50.000 17. Ostali prihodi — 780 273.600 5. Putni troškovi uprave za 50.000 18. Izvanredni rashodi — 730 1.680 6. Štampanje Šumarskog lista za 300.000 7. Štampanje tiskanica za 1,000.000Od investicionih rashoda koje je Savez 8. Autor, honorar za Šum. list za 230.000 do sada realizirao a po svom proračunu navodimo: U globalu proračun prihoda i rashoda 1. Adaptacija i uređenje zgrade i realizirati će se u okviru odobrenog proprostorija 315.409 računa, dok će povišenje stavaka 1—8 usli2. Nabava krupnog inventara 60.096 jediti sa stavaka rashoda na kojima je izvršena ušteda. 3. Nabava knjiga za biblioteku 53.498 Nakon izvještaja predsjednika nadzornog odbora blagajnik podnosi prijedlog proračuna prihoda i rashoda Saveza za 1964. godinu i to: PRIJEDLOG PRORAČUNA PRIHODA I RASHODA SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKCE EE ZA 1964. A) Prihodi I Vlastiti prihodi: Planirano Prijedlog plana u 1963. za 1964. 1. Članarina od Šum. društava 50.000 50.000 2. Pretplata na Šum. list za 1964. 2,000.000 2,500.000 3. Pretplata_na Šum. list iz ranijih god. 500.000 500.000 4. Prodaja Šum. listova iz ranijih god. 30.000 -.— 5. Prihodi oglasa 1,500.000 800.000 6. Prihodi od društvene dvorane 500.000 500.000 7. Stručne knjige 100.000 800.000 8. Šumarske tiskanice 4,500.000 5,500.000 9. Ostali prihodi 150.000 300.000 10. Višak prihoda iz prošle godine 2,731.000 2,270.000 Ukupno´ 12,061.000 13,220.000 II. Tuđa sredstva 2,500.000 Ukupno prihodi: 15,720.000 B) Rashodi I. Osobni rashodi: 1. Plaće i dodaci s doprinosima 1,616.000 2,350.000 2. Honorari iz privremenog rad. od. 540.000 550.000 3. Honorari iz dopun. rad. odnosa 200.000 700.000 4. Nagrade s doprinosima 685.000 150.000 Ukupno: 3,041.000 3,750.000 Plan 1963. Plan1964. Ukupni rashodi: 12,061.000 15,720.000 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Investicioni rashodi (na teret fondova) 1. Popravci društvene zgrade 2. Adaptacija i uređenje zgrade i prostorija 3. Nabava krupnog inventara 4. Nabava knjiga za biblioteku Ukupno: II. Materijalni rashodi: 1. Kancelarijski materijal 2. Ogrijev, svjetlo, voda 3. Službeni listovi, časopisi i si. 4. Sitni inventar 5. Materijal za održavanje i čišćenje 6. Ostali materijalni rashodi 7. Popravci izvršeni od drugih (sitni) 8. Razne usluge (prevozi, povremeni rad) 9. Poštansko i telefon, troškovi 10. Troškovi novčanog i plat. prom, banke 11. Ostale usluge (čistoća, dimnjačarija) 12. Troškovi reprezentacije 13. Premija osiguranja kod DOZ-a 14. Ostali razni troškovi 15. Putni troškovi uprave 16. Izdaci za radna odijela Ukupno: III. Funkcionalni rashodi: 1. Troškovi održavanja sjed. U. o. Plenuma god. skupština Saveza (putni troškovi dvorana i si.) 2. Štampanje Šumarskog lista 3. Štampanje novih publikacija-knjiga 4. Štampanje novih tiskanica za šum. 5. Provizija aktivizera za oglase 6. Autorski honorari za Šum. list 7. Autorski honorari za knjige 8. Putni troškovi kod Šumarskog lista 9. Putni troškovi kod knjiga 10. Pripomoć stručnim organizacijama 11. Doprinosi i članarine Savezu Beograd 12. Priredbe: predavanja, društvene prired. 13. Televizor i radio 14. Poštanski troškovi Šumarskog lista 15. Poštanski troškovi tiskanica Ukupno: Ukupni rashodi Investicioni rashodi (na teret fondova) 1. Popravci društvene zgrade 2. Adaptacija i uređenje zgrade i prostorija 3. Nabava krupnog inventara 4. Nabava knjiga za biblioteku Ukupno: 500.000 1,000.000 450.000 250.000 2,200.000 Planirano u 1963. 150.000 200.000 20.00 30.000 10.000 50.000 20.000 200.000 50.000 100.000 80:000 90.000 100.000 100.000 50.000 1,250.000 380.000 1,800.000 — 1.500.000 300.000 600.000 —. 90.000 130.000 150.000 250.000 100.000 50.000 70.000 150.000 3,570.000 Plan 1963 12,061.000 500.000 1,000.000 450.000 250.000 2,200.000 500.000 200.000 50.000 750.000 Prijedlog plana za 1964. 150.000 350.000 30.000 30.000 50.000 20.000 100.000 30.000 200.000 70.000 100.000 100.000 100.000 150.000 200.000 20.000 1,700.000 380.000 2,200.000 2,500.000 2,500.00o — 900.000 800.000 50.000 30.000 300.000 220.000 100.000 30.000 80.000 180.000 10,270.000 Plan 1964 15,720.000 500.000 200.000 50.000 750.000 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 86 <-- 86 --> PDF |
U diskusiji po izvještajima učestvovali su mnogi članovi šumarskih društava. Lovrić Ante je govorio o radu Komisije Saveza za naučno-istraživački rad i istakao da su članovi komisije učestvovali na Savjetovanju u Beogradu o naučno-istraživačkom radu. Zatim je govorio o slaboj saradnji članova u Šumarskom listu, o nedovoljnom zalaganju u SRH na uzdizanje stručnih kadrova, o štampanju stručnih knjiga i aktivnosti šumarskih društava pa se založio da Savez pomogne šumarskom društvu Zagreb razvijanje rada dodjelom odgovarajućih prostorija. Merlić Z. je govorio o uzdizanju srednjeg i visokostručnog kadra putem stažiranja i postdiplomskog studija i predložio da se društveni rad u 1964. godini usmjeri prvenstveno na uzdizanje stručnjaka na seminarima. On je istakao i oskudicu u stručnim djelima iz drvno prerađivačke struke. Špoljarić je govorio o radu Šumarskog društva SI. Brod, koje karakterizira činjenica da 2/.3 članova čine drvnoindustrijski stručnjaci. Navodi da postoje dobri uvjeti za rad (prostorije, redovno plaćanje članarine, doprinosi). Održali su stručno predavanje s diskusijom o temi: Integraciona kretanja u šumarstvu i drvnoj industriji Slavonije. Bili su i na stručnoj ekskurziji u Sloveniji. Vučetić_ V. je iznio da je u Karlovcu osnovano Šumarsko društvo za kotar Karlovac sa podružnicama u Gospiću, Ogulinu i Karlovcu. Društvo je osnovalo 7 radnih grupa za obradu aktuelnih tema, kao što su: Organizacija šumarstva i drvne industrije sa gledišta integracije, i specijalizacije, razrada 7-godišnjeg plana, unapređenje gospodarenja šumama plantažiranjem i melioracijom, unapredenqe drvne industrije i kemijske prerade drva i dr. Podružnice dobro rade na svim problemima koji nisu šireg značaja. Škorjanec V. je govorio o radu Šumarskog društva Koprivnica i naveo da se o svim većim stručnim radovima koje izvodi Šumsko poljoprivredni kombinat prethodno raspravi u društvu. On je i prigovorio što Šumarsko društvo Bjelovar ne poziva na saradnju druga društva sa područja kotara kad rješava krupnije stručne probleme kotara ili ih bar ne upoznaje s tim rješenjima. Zemčak Z. je izvijestio o radu Šumarskog društva Bjelovar i naveo da se za rješavanje problema o kojima je govorio Škorjanec nisu mogla pozvati druga društva zbog toga što su imali kratko vrijeme na raspolaganju. Zali se da privredne or ganizacije slabo financijski pomažu društva i predlaže uspostavljanja jačeg kontakta između Saveza i društava. Parađiković Z. je prikazao rad Šumarskog društva N. Gradiška i osobito istakao održavanje uspjelih predavanja o očetinjavanju i uzgoju topola. Društvo je surađivalo i na društveno političkom polju u predizbornoj aktivnosti, razmatranje nacrta Ustava i izradi statuta radnih organizacija. Husnjak V. je govorio o radu Šumarskog društva Varaždin i iznio da se društvo uglavnom ograničilo na predavanja i ekskurzije i da se članovi malo interesiraju za društveni rad, navodno zbog prezaposlenosti. Dereta B. je naveo da se i Šumarssko društvo Zagreb bavilo pitanjem aktiviranja članova. Smatra da se o pitanjima koja razmatraju komisije Saveza treba tražiti mišljenje i stavove Šumarskih društava, čime bi se ona poticala na rad. Androić M. je govorio o pitanju aktivizacije i afirmacije društava i preporučio da se rad društava usmjeri na pitanje povećanja proizvodnosti, na donošenje statuta i društvenih planova i druge aktuelne probleme. Društva treba da se izbore da se od njih traže prethodna mišljenja o svim važnijim elaboratima. Upoznao je predstavnike društva da je Savez ITH zatražio od SSRiN podršku u aktiviranju i afirmaciji organizacija inženjera i tehničara. On je istakao i nedovoljnu brigu o kadrovima i nužnost da se republički sekretarijati više bave kadrovskom politikom. Kraljić B. je istakao kao primjer stručne aktivnosti i savjesnosti članove koji su izradili referate o 7-gođišnjem planu za ovaj plenum i ukazao da bi tako i stručnjaci sa terena trebali obrađivati planove komuna. Dalje je govorio o slaboj produktivnosti rada kod nas uglavnom jer se ne izrađuje dokumentacija za pripremu radova. Smatra da je pitanje izobrazbe kadrova i naučnog rada zadatak Saveza. Žunko O. je upoznao prisutne s pokretom »Gorana« i istakao da bi ovaj pokret trebalo proširiti i u Hrvatskoj, jer on šumarstvu pruža velike koristi sudjelujući sa svojim članovima na svim radovima. Brigade Gorana rade na bazi ugovora sa šumskom privrednom organizacijom i time primaju obaveze za izvršenje radova. Gorički D. je iznio mišljenje da za nedovoljnu afirmaciju Šumarskih društava možemo prigovoriti u prvom redu sami sebi, jer ne nastojimo da nametnemo praksu traženja mišljenja od naših stručnih organizacija. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 87 <-- 87 --> PDF |
/ Sekalec 2. je također govorio o afirmaciji šumarskih društava i o potrebi da Savez vodi računa ne samo o izobrazbi inženjera i tehničara nego i o izobrazbi šumskih radnika. Za plenum su sastavljeni referati Butković inž. Mateja: »Razvoj šumarstva u 7godišnjem planu od 1964. do 1970. god.«. Maćešić inž. Božiđara: »Drvna industrija u 7-godišnjem planu SRH«, koji su odštampani na prednjim stranicama ovog broja Šumarskog lista kao i slijedeći referat Potočić dr Zvonimira: Uloga naših stručnih organizacija i naših članova u 7-godišnjem planu šumarstva i drvne industrije Naša je stručna javnost već dosta dobro informirana, da su problemi šumske i drvne privrede u posljednje vrijeme postali neposredno aktuelni. O njima se sve više raspravlja i u dnevnoj štampi manjeviše u svim našim republikama, izrađuju se elaborati, pišu se referati, i o njima se diskutira i u našim privredno-političkim institucijama i našim predstavničkim tijelima. Dva su glavna problema posebno pobudila pažnju našeg privrednog rukovodstva prvo, privredne teškoće u koje sve više tone drvna industrija posljednjih godina i drugo, potreba na drvnoj sirovini, posebno na celuloznom đrvetu u vezi podizanja novih kapaciteta i proširenja postojećih za proizvodnju celuloze i papira. Nažalost, inženjeri i tehničari nisu učestvovali u rasvjetljavanju ovih problema putem svojih stručnih društava u onoj mjeri, kako bi se to moglo i trebalo očekivati. Pred ovaj, jesenji Plenum našeg Saveza postavljen je na dnevni red nacrt 7-godišnjeg plana šumarstva i drvne industrije naše republike. Nije naša zadaća, da ovdje diskutiramo o pojedinim veličinama našeg 7-godišnjeg plana, nego nam je svrha, da upoznamo određene koncepcije plana i da sagledamo ulogu naših članova i naših stručnih organizacija na provođenju zacrtanih koncepcija i da u tom pravcu usmjeravamo najvažniji dio naše stručnodruštvene aktivnosti u slijedećem planskom periodu. Mi, kao stručnjaci šumarstva i drvne industrije sasvim dobro poznajemo slabe strane proizvodnje u ovim privrednim granama. Svaki od nas bi mogao s mnogo opravdanja nabrojati cijeli niz problema s kojima se srećemo u izvođenju tehnološkog procesa i izvršavanju zadataka, koje društvo očekuje od nas. Još od Ohridskog kongresa pa na ovamo napisano je mnogo stranica o tome što mi stručnjaci očekuje mo od društva u pravcu izgrađivanja šumske i drvne privrede. Nismo bili mnogo puta ni zadovoljni općim uvjetima, u koje je društvo postavilo privredno funkcioniranje i privređivanje u šumarstvu i drvnoj industriji. Nismo sasvim zadovoljni još ni danas, osobito zbog toga, što su ove dvije privredne grane ispale nekako kao najmanje rentabilne, i nekako na zadnjem mjestu po svojoj razvijenosti, po prosječnim osobnim dohocima, uopće po svojoj ekonomskoj snazi. Ovo nezadovoljstvo ima i svoje objektivne razloge, ima i svoje puno opravdanje, jer postoje neki uvjeti, koji su nas stavili u takav položaj bez naše krivnje (cijene, na pr.). No mi se nadamo, da će u slijedećem periodu biti mnogo toga ispravljeno, pa će tada mnogo ovisiti o nama samima, kojim tempom ćemo dalje ravijati privređivanje u ovoj privrednoj oblasti. No ne bi bilo ispravno da opravdavamo naše probleme, poteškoće i neuspjehe samo nedovoljnim shvaćanjem naših teškoća sa strane društva. U mnogočemu smo i mi sami krivi, ako ne uvijek subjektivno, a ono ipak objektivno. Cijeli proces rekonstrukcije i izgrađivanja kapaciteta u drvnoj industriji, zatim proces manjeg ili većeg zatvaranja u veoma pomične administrativne granice, formiranje privrednih organizacija prema uskim lokalnim interesima a ne na principima oslobađanja i jačanja proizvodnih snaga, nije tekao sasvim mimo nas samih. U veoma mnogo slučajeva smo i sami davali podršku takvim kretanjima bilo uslijed linije manjeg otpora, bilo uslijed određenih ličnih interesa. Mi smo i svjesni, da su pojedinci bili preslabi da se odupru takvim kretanjima, ali nismo mnogo poduzimali da nastupimo kao cjelina, kao stručno-đruštvena organizacija, bilo kao lokalno šumarsko društvo, bilo kao Savez šumarskih društava. Zbog toga moramo nastojati, da ovo ispravimo u slijedećem razdoblju, da se udubimo u sve razloge za i protiv, koji imaju svoje puno ekonomsko opravdanje, u prvom redu s gledišta interesa što bržeg i punijeg razvoja proizvodnih snaga. Vi ste svi upoznati s osnovnim koncepcijama 7-godišnjeg plana razvoja šumarstva i- drvoprerađivačke industrije. Osnovni zadatak nije samo u tome, da se postigne ovakvo ili onakvo povećanje obima proizvodnje linearnim povećanjem, odnosno proširivanjem kapaciteta. Osnovno težište, barem na području drvne industrije stavljeno je na povišenje produktivnosti rada, drugim riječima na sniženje cijene koštanja. Mjere koje bi trebale da dovedu do toga su: koncentracija pilanske prerade, 499 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 88 <-- 88 --> PDF |
preorijentacija tehnološkog procesa piljenja u smjeru orijentacije na konkretnog potrošača piljene građe piljenjem dimenzija prema dugoročnijim narudžbama: podjela rada u mehaničkoj finalnoj proizvodnji (specijalizacija), dugoročnija poslovna kooperacija i odgovarajuća organizacija trgovačke mreže. Provođenjem ovih mjera, a one su zakonomjernost u ekonomici, postižu se bitni uvjeti za povećanje produktivnosti rada odnosno sniženje cijene koštanja. Rezultat toga je povećanje rentabilnosti proizvodnje, povećanje akumulativnosti privredne organizacije, njene ekonomske snage i — osobnih dohodaka zaposlenog osoblja. Ovo je jedini put napretka. No, takvo kretanje u drvnoj industriji ima povoljan odraz i na šumarstvo. Rentabilni] a poduzeća mogu više platiti sirovinu, a time i šumarstvo dolazi u povoljniji položaj. Posebno težak problem je problem koncentracije pilanske proizvodnje sa oko 50 današnjih industrijskih kapaciteta na znatno manji broj, na oko možda svega 15, i problem daljnjeg postojanja oko 400 malih pilanskih kapaciteta. Neocjenjiva bi bila zasluga naših stručnih organizacija, kada bi pružile punu podršku rješavanju tog problema analizom situacije na svojem području izdignuvši se iznad užih lokalnih interesa i možebitnih ličnih interesa pojedinih naših članova. S koncentracijom pilanske proizvodnje povezana je i koncentracija pilanske oblovine. Ovo istovremeno znači brisanje administrativnih granica komuna i kotareva u pogledu prometa sirovinom. Naravno, nakon izvršenja koncentracije pilanske proizvodnje, ovo više neće predstavljati tako delikatan problem, kao što je on danas. Zadaci koji stoje pred šumarstvom nisu toliko novi, koliko će širinom zahvata biti obimniji. Proširenja plantaža mekih lišćara na oko 50.000 ha i intenzivnih kultura četinara na cea 20.000 ha (do 1980. g.) zahtijevat će vjerovatno i određene organizacione promjene, dijelom radi koncentracije potrebnih vlastitih sredstava, dijelom zbog eventualnog osnivanja novih, specijaliziranih pogona, odnosno specijaliziranih poduzeća. Međutim, bit će nužno pokušati istisnuti i unutrašnje rezerve radi smanjenja troškova eksploatacije šuma, navlastito u fazi privlačenja drvnih masa na pomoćna stovarišta (kirijaški porez, samarice i si.). Potražnja na celuloznom drvetu tvrdih lišćara (bukva, grab, jasen i si.) zahtijevat će za koju godinu maksimalno moguće njegovo izdvajanje iz prostornog drveta. Ovo će pretpostavljati određenu manipulaciju s prostornim drvetom, kako bi se ono sačuvalo posve zdravim, odnosno pretpostavljat će i promjenu tehnološkog procesa u eksploataciji šuma, gdjegod to bude primjenljivo. Društvene potrebe na drvetu zahtijevat će uvođenje proreda na svim područjima prirodnih šuma. Zbog toga se već i sada pokazuje nužnim, da se na mnogim mjestima primijeni, izgradnja kamionskim vlaka i primijene sva odgovarajuća tehnička sredstva koja će omogućiti pozitivnu ekonomsku računicu u tim poslovima. Na području prebornih šuma treba postepeno prelaziti na modernije oblike prebiranja i intenzivnijim zahvatima pomlađivanja. Za šumarske stručnjake nisu ovo neki novi pojmovi. O svim ovim zadacima je do sada bilo dosta diskutirano. No, ono što je nekako ležalo pred nama kao zadatak budućnosti, sada se ispoljava kao neposredan i konkretan zadatak i to zadatak već današnjice, a ne sutrašnjice. Društvo očekuje od naših privrednih organizacija izvršenje planiranih zadataka, a ovi zadaci će u prvom redu pasti na naše stručnjake, inženjere i tehničare. O njihovoj sposobnosti da izvrše pripremne radove i organiziraju njihovo izvršenje, ovisit će i rezultati. Izvršenje ovih mnogostrukih i opsežnih radova pretpostavlja dobro organiziran stalan kadar šumskih radnika. Formiranje tog kadra ne može mimoići najveći angažman naših stručnjaka i po ovom pitanju. v No postavlja se pitanje, u kojoj mjeri su naši stručnjaci na svojim radnim mjestima prihvatili ove koncepcije i usvojili ih kao svoju radnu orijentaciju.. U kojoj su mjeri primijenili ove koncepcije na svojem području, u sastavljanju, plana gospodarenja u svojoj privrednoj organizaciji, barem onoliko, koliko je to zavisilo o njima. Zatim, ukoliko su se sukobili sa nekim, unutarnjim ili vanjskim smetnjama, koliko su pokušavali, da u okviru svojih stručnih organizacija prodiskutiraju probleme, nađu rješenja, ili traže podršku. Sigurno je, da nas sve očekuju prilično mnogostruki i ne laki zadaci, mnogi osim toga i delikatni. Kao pojedinci sigurno nećemo moći mnogo da uradimo, ali kao skup pojedinaca, kao organizacija stručnjaka, sigurno je da možemo mnogo. Uloga inženjera i tehničara na izvršenju plana na svojim radnim mjestima velika je i odgovorna. Još je veća i odgovornija uloga naših stručnih organizacija. Ova uloga može biti vrlo značajna, samo ako smo je pravilno shvatili i koristili. Ovo nekoliko riječi daje se samo kao potsjetnik za diskusiju i kao želja za njeno usmjeravanje. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Diskusija U diskusiji o referatima govorilo se o potrebi dugoročnog planiranja bioloških radova i njezi mladih šuma sa strane šumsko- privrednih organizacija, redovnog praćenja izvršenja planova i povećanje amortizacije za regeneraciju šuma a zbog stalnog povećanja površine mladih šuma (P. Dragišić i V. Vučetić), zatim o potrebi što većeg očetinjavanja slavonskih šuma i neophodnosti poklanjanja mnogo veće pažnje problemu šteta od divljači (Hanzl). Neki diskutanti su se zalagali za koncentraciju sredstava od amortizacije za regeneraciju šuma u republičkom fondu radi pomaganja slabih šumskih gospodarstava u podizanju plantaža (V. Husnjak i Z. Zemčak). Ö pitanju integracije u šumarstvu i drvnoj industriji radi postizavanja što većih rezultata govorili su Z. Merlie, N. Nikolić, V. Fašaić i M. Butković. Oni su istakli da bi šumarska društva i Savez trebali pitanje integracije razmotriti i s obzirom na različita mišljenja zauzeti određeni stav. Z. Sekalec je iznio mišljenje da ćemo za kratko vrijeme imati raskorak između proizvodnje i potrošnje drva za kemijsku preradu i drva za ogrjev i da bi to trebalo uvažiti kod podrobnije rasprave o 7-godišnjem planu. B. Kraljić je govorio o slabom interesu šumsko privrednih organizacija za naučno istraživački rad. Na osnovu referata i diskusije posebna komisija izradila je slijedeći prijedlog zaključaka Plenuma: ZAKLJUČCI PLENUMA 1. Aktiviranje rađa Saveza i društava I pored zaključaka IV Plenuma Saveza da se pojača rad u samom Savezu i Šumarskim društvima ustanovljeno je da se aktivnost nije razvila u željenoj mjeri. Osim toga i veza između Saveza i društava nije u potpunosti ostvarena radi čega se ponovo stavlja u zadatak: — da se Savez jače poveže sa organima društveno-političkih zajednica pri rješavanju krupnih problema struke i kod zacrtavanja provođenja šumarske politike. Savez i šumarska društva treba da nastoje da u pojedine društvene organe upravljanja delegiraju svoje predstavnike. Na osnovu ovakvog povezivanja treba da Savez usmjeri rad šumarskih društava u istom cilju. Ovakovim djelovanjem afirmirat će se i Savez i društva i naći bolji sadržaj rada. — da se ojača veza između Saveza i šumarskih društava potrebno je da Savez pruži pomoć društvima u smislu zaključaka IV Plenuma, — da se šumarska društva angažiraju u aktiviranju pokreta »Goran« i da im pruže maksimalnu stručnu pomoć. — da se u šumarskim društvima organiziraju osim predavanja još i stručne diskusije po svim najvažnijim pitanjima šumarstva i drvne industrije radi zauzimanja jedinstvenih gledišta. O zaključcima obavezno obavještavati nadležne organe i Savez. — da se pruži novčana i materijalna pomoć od strane šumsko-privrednih i drvno-industrijskih organizacija šumarskim društvima radi omogućavanja aktivnijeg rada društava. 2. Sedmogodišnji plan razvoja šumarstva i drvne industrije Budući da se naša zemlja nalazi pred velikim i odgovornim zadatkom oko izrade i provođenja sedmogodišnjeg plana privrednog razvitka, to se nužno stavlja u zadatak Savezu i šumarskim društvima da se najaktivnije angažiraju u izradi i provođenju tog plana. Ovaj plan dati će osnovne koncepcije i smjernice razvitka šumarstva i drvne industrije. Provođenje plana nametnuće i pitanje organizacije kako u šumarstvu tako i u drvnoj industriji. Zbog toga je potrebno da Savez i društva prodiskutiraju problem organizacije i integracije radi povećanja proizvodnje i produktivnosti rada. 3. Naučno istraživački rad Naše šumarske i drvno-industrijske privredne organizacije treba da se što bolje povezu sa naučnim ustanovama radi rješavanja postojećih problema u proizvodnji tako da naučnoistraživačka djelatnost i dobiveni rezultati budu svuda provovremeno primjenjeni. U tu svrhu šumsko privredne i drvno industrijske organizacije treba materijalno i novčano pomagati rad naučnih organizacija i sudjelovati kod sastava planova rada i izbora tematike. 4. Kadrovi i školstvo Provođenje sedmogodišnjeg plana stavlja pred stručne kadrove veće i odgovornije zadatke nego što je bilo do sada. Iz tih razloga potrebno je osposobiti što veći broj stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji. Ovo treba da se postigne utvrđivanjem sistema školovanja, usklađivanjem nastavnih planova postojećih škola i fakulteta i prilagođavanjem programa potrebama prakse. 501 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Savez i šumarska društva treba da se i dalje jače zalažu kod šumskoprivrednih i drvnoindustrijskih poduzeća u cilju omogućavanja specijalizacije i postdiplomskog studija visokokvalificiranih stručnjaka i školovanja i specijalizacije tehničkog kadra. Obzirom na uzdizanje mlađih stručnih kadrova Savez treba da poduzme akciju za uvođenje pripravničkog staža kako bi se ovi kadrovi što brže i lakše uključili u probleme. Na kraju staža uvesti polaganje stručnog ispita. 5. Stručna štampa i propaganda Plenum konstatira da na teritoriju SR Hrvatske ima više listova i stručnih časo ve/nadi dtcucni caSapiSi ŠUMARSTVO — Beograd 6/9 — 1963. Mutibarić J.: Prilog poznavanju promene zapreminske težine drveta u deblu bele vrbe. — Pejović D.: Istraživanja debljinskog prirasta bukve, smrče i jele u čistim i mešovitim sastojinama na Goliji. — Luti ć R.: Strukturna stabilnost nekih zemljišta u SR Srbiji u vezi sa pojavom erozije. — Nikolić S. M.: Racionalizacije kod izrade blokova za obućarske kalupe. — P e h o M. i Š m i t S.: Razarači drveta na »Purisol« pločama. — Rado van o vi ć Z.: Kadrovi u šumarstvu BiH sa aspekta ekonomike i proizvodnosti rada. — Vrcelj — Kitić D.: Nalazište virginijanske kleke u Vojvodini i mogućnosti za njen širi uzgoj. — Petrovi ć M.: Analiza hidroloških efe< kata kod primjene konturnog rova. — M ehić M.: Principijelna razmatranja o projektovanju šumarskoprivređne osnove za preborno- gazdovanje. LES — Ljubljana 7/8 — 1963. Zum er I.,.: Traženje ravnoteže između mehaničke i kemijske prerade drveta. — Nova k Z.: Ploče iverice u proizvodnji pokućstva. — Rebol j V.: Transportne naprave i oprema strojeva u savremenim pilanama. — Erma n F.: O prvom anonimnom natječaju idejnih skica za razne vrste pokućstva. — Značajke strojeva za preradu drveta u Zapadnoj Njemačkoj. — Werne r H.: Strojevi za obradu drva na lajpciškom proljetnom velesajmu 1963. g. — Kobe — Arzenšek K.: Prerada drveta i drvarsko-industrijska poduzeća u Kranjskoj u drugoj polovini 19. stoljeća. 9/10 — 1963. Gol ob J.: Sadržaj i važnost označivanja kvaliteta proizvoda. — Kral j N.: Povodom izložbe savremenog pokućstva. — Murk o L.: O iskorišćava pisa koji tretiraju problematiku šumarstva i drvne industrije. Da se omogući što većem broju članova učestvovanje i praćenje stručnih, naučnih, društvenih i drugih zbivanja u šumarstvu i drvnoj industriji preporuča se da se ovaj problem razmotri i po mogućnosti broj časopisa i listova svede na manji broj sa proširenim sadržajem. Isto tako Savez i šumarska društva treba da nastoje da dnevna štampa donosi više objektivnih prikaza o stanju i razvoju šumarstva i drvne industrije i na taj način doprinosi propagiranju ovih grana. s -Cv._ nju sirovina u drvarskoj industriji. — Rebol j V.: Najmoderniji puni gater. — Pristave c P.: Obljepljivanje drveta* papirom. — Automatizirana pilana. — Werne r H.: Borba protiv buke strojeva za preradu drva. — Austrijski drv. velesajam. — Zume r L.: Prilog istraživanja međunarodnog drvarskog tržišta. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 9/10 — 1963. Jenk o V.: Dosadašnji rezultati uzgajanja topola u Vrbini kod Brezica. — B e 11 r a m V.: Njega šuma kao osnovni faktor proizvodnje šuma" i kao hitan privredni zadatak. — Presečnik M.: Problem povećanja proizvodnosti pri sječi i izradi drvnih sortimenata. — P aherni k F.: Splavarenje na Dravi. — Brina r M.: Marginalije za građu šumarskog stručnog rječnika. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 7/8 — 1963. Kovač ević M.: Mogućnost smanjenja bubrenja u debljinu kod iverica iz kudeljnog pozdera. — Br e žnja k M.: Piljenje pragova i veličina neprave srži bukove pragovske oblovine. — Ettinge r Z.: Tipizacija i standardizacija u industriji namještaja. — Cop B.: Promjena načina piljenja put ka modernizaciji prerade lišćara. — Lawnicza k M. i R a c z k o w s k i : Ploče iz lanenog i konopljenog pozdera. — Rači ć M.: Problemi furniranja. — B ađ u n S.: Drve-, ne bačve kao ambalaža. — Razvoj tehnike konzerviranja drva. ŠUMAR — Beograd 1/2 — 1963. Milić M.: Može li se zaustaviti sušenje bukovih šuma južnog Kučaja? — Janković B.: Makljanje celuloznog dr\*eta. — Golubova — Ratkni ć R.: Ogledna polja, njihova svrhapotreba brižljivog čuvanja. — Bašovi ć D. Neka iskustva u proređivanju četinar |