DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 79     <-- 79 -->        PDF

vade , šume; 25) Deluvijalni nanosi — rasprostranjenost
u brdskom području —
voćnjaci i vinogradi; 26) Pjesci — uz Dravu,
Dunav i Primorje — pašnjaci, vinogradi,
voćnjaci (Subotica) i za pošumljivanje
, 27) Šljunak i konglomerat — Makedonija,
kraška polja. Ova tla nisu pogodna
za uzgoj šume.


II. Tla brdskih i planinskih
predjela: a) Tla na jedrim tvrđim krečnjacima
i dolomitima; 28) Rendzine — plitka
planinska tla — planinski travnjaci;
29) Smeđe zemljište na krečnjacima i dolomitima.
Stara zemljišta tj. zaostaci od
nerastvorivog krečnjaka u višim pojasima.
Ona su većinom pod šumom bukve i jele;
30) Rendzine, crvenice, smeđa zemljišta —
1st. Srbija. Rendzine na krečnjaiku imaju
prirodnu vegetaciju stepskog karaktera:
Festucetum vallesiacae, F. spadiceae, Potentilleto
— Caricetum humilis, Humileto
R— Stipetum Graphianae i šume Abieto —
R— Fagetum. Crvenica obrašćuje biljni po


1


I


c-dcuMaene »ife&ti


17. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA
dine Zagrebu. Na sjednici je


SAVEZA ŠUMARSKIH DRŠTAVA
HRVATSKE
Sjednica je održana 16. IX 1963. go


u razmotrena
raspodjela prostorija u zgradi Saveza nakon
iseljenja Poslovnog udruženja šumsko
privrednih organizacija, i pitanje aktivizacije
šumarskih društava. U vezi s raspodjelom
prostorija zaključeno je da se
one koriste za potrebe Saveza i Šumarskog
društva Zagreb, a jedna prostorija da
se ustupi na korišćenje Društvu lugara
Hrvatske. Načelno je usvojen prijedlog
Instituta za drvo, da biblioteku Saveza
zajednički koriste i oba instituta: Institut
za šumarska istraživanja i Institut za drvo
s tim da posebna komisija razmotri mogućnost
smještaja knjiga. Zaključeno je
također da se prostorije i građevna stolarija
u njima oliče, izvrše popravci i nabavi
potreban intentar. Nadalje je zaključeno
da Savez preko svojih predstavnika stalno
održava neposredni kontakt sa šumarskim
društvima na terenu i tako utječe na povećanje
i poboljšanje njihove aktivnosti.
Najprije da se takav kontakt ostvari sa
nekoliko velikih društava. U vezi s tim
zaduženi su inž. Zivković za društvo Zagreb
a dr Potočić za društvo Vinkovci.


krov: Carpinetum orientalis serbicum,
Quercetum — confertae cerris carpinetosum
orientalis i pašnjak Myrsineto-Ischaemetum.
Smeđa tla obrašćuje Fageto —
—i hircano — colurnetum, Carpinetum
orientalis, Fageto — Abietum i Quercetum
Canfertae — cerris; 31) Rendzine i smeđa
zemljišta na jedrim krečnjacima su pod
šumom bukve i jele i 32) Goli krš sa pjegama
crvenica i rendzina — u litoralnom
i kontinentalnom području krša; b) Tla
na silikatima: 33) Humusno silikat na tla


— smrčine šume i travnjaci Nardetum
strictae, 34) Humusno — silikatna, smeđa
i parapodzolasta tla na serpentinu — Bosna
i 35) Kisela smeđa i parapodzolasta tla
— šume, pašnjaci; i 36) Pođzoli i smeđa
pođzolasta tla — Smrča i bor.
Karta se može naručiti kod Jugoslavenskog
društva za proučavanje zemljišta Zemun
JNA 6 uz prethodnu uplatu Društvu
na tekući račun for. 101-15-608-3.


Dr. JOSIP
KOVACEVIĆ


Zaključeno je također da Savez bude
inicijator sastanka kod republičkog sekretara
za šumarstvo kako bi se solidno razmotrila
najaktuelnija pitanja šumarstva i
drvne industrije. Kao pomoć nastradalom
Skoplju zaključeno je da se pošajlu neki
primjerci knjiga za obnovu biblioteke, da
se pomogne ikod ozelenjivanja površina u
Skoplju učestvovanjem u akcijama i da se
dade novčana pomoć od 50.000 din.


—Cv.—


18. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA
SAVEZA
ŠUMARSKIH DRUŠTAVA
HRVATSKE


Sjednica je održana 25. XI 1963. god.
u Zagrebu. Na sjednici su razmotrene pripreme
za V plenum Saveza, prijedlog proračuna
prihoda i rashoda Saveza za 1964.
i dr. U vezi priprema za V plenum zaključeno
je da se osim obrade razvoja šumarstva
i industrijske prerade drva obradi
i uloga i zadaci šumarskih društava u izvršenju
7-godišnjeg plana 1964-—1970.


Usvojen je nacrt prijedloga proračuna
za 1964. na 13,480.000 din. prihoda i rashoda
uz neke izmjene i dopune u vezi
plaća i dodataka službenika Saveza, doprinosa
SITŠIDJ, uvođenja novog radnog


491




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 80     <-- 80 -->        PDF

mjesta čistačice i visine pretplate za Šumarski
list.


Nadalje je zaključeno da Šumarsko
društvo Zagreb izradi program rada i prijedlog
Savezu u vezi dodjele prostorija za
rad i dvorane.


Razmotren je i izvještaj komisije koja
je imala zadatak da razmotri mogućnost
objedinjavanja biblioteka Saveza, Instituta
za drvo i Instituta za šumarska istraživanja.
Zaključeno je da se još jednom pokuša
naći povoljno tehničko rješenje za
zajedničku biblioteku sa čitaonicom.


—Cv.—


19.
sjednica Upravnog odbora Saveza šumarskih
društava Hrvatske
Sjednica je održana 18. prosinca 1963. u
Zagrebu.
Na sjednici su usvojeni zapisnici 17. i


18. sjednice Upravnog odbora i izvještaji
pripremljeni za V Plenum Saveza. Dogovorena
je organizacija i program Plenuma.
Predsjednik Komisije za štampu je izvijestio
o aktivnosti komisije. Zaključeno
je da se troškovi prepisa rukopisa Šafa-,
rove knjige nakon izvršene lekture likvidiraju
na teret Saveza, zatim da komisija
odredi recenzenta za Hermanovu Dendrologiju
i da se inženjera Španovića obavijesti
da Savez ne može prići štampanju
ponuđenih rukopisa o topolama, bagrema
i pletarskoj vrbi s obzirom na izdatke oko
štampanja Šafarove knjige i recenzije
djela inž. Hermana.


Općini Centar odobreno je za Fond za
unapređenje dječje zaštite 10.000 din.


Raspravljena su i neka pitanja službenika
Saveza, prostorija za Šumarsko društvo
Zagreb, uprave zgrade Saveza i zajedničkih
popravka sa strane korisnika
zgrade.


—Cv,—


V. PLENUM SAV. ŠUM. DRUŠTAVA
HRVATSKE
iPlenum je održan u Zagrebu 19. XII
1963. godine. Pored članova upravnog i
nadzornog odbora Saveza, plenumu su prisustvovali
delegati šumarskih društava i
predstavnici Instituta za šumarska istraživanja
i Instituta za drvo.


Dnevni red bio je slijedeći:


1.
Izvještaj o radu
2.
Izvještaj nadzornog odbora
3.
Proračun prihoda i rashoda za 1964.
godinu
4.
Diskusija o izvještaju i predračunu,
te odobravanje izvještaja i donošenje
proračuna
5.
Zaključci i smjernice za rad
6.
Biranje predsjednika komisije za
´produktivnost rada
7.
Razno
8.
Sedmogodišnji plan (1964—1970. g.)
šumarstva i industrijske prerade drva
i zadaci šumarskih društava u
njegovom izvršavanju.
Tajnik Saveza Mott inž. Rafael podnio


je
ovaj izvještaj o radu:


Ovaj plenum održava se u vrijeme kada
se već razmatraju smjernice prednacrta
7-godi.Šnjeg društvenog plana 1964-1970.
u čemu treba da učestvuju pored drugih
organa i udruženja kao što je naš Savez.
Upravo zbog toga se na ovom plenumu
nalaze referati Butković ing. Mafije »Razvoj
šumarstva u 7-godišnjem planu od
1964—1970. g.«, Mačešić ing. Božidara
»Drvna industrija u 7-godišnjem planu Socijalističke
Republike Hrvatske« i Potočić
ing. Zvonimira »Uloga naših stručnih organizacija
i naših članova u 7-godišnjem
planu šumarstva i drvne industrije«.


U proteklom periodu od IV plenuma
koji je održan 28. VI o. g. u Zagrebu rad
Saveza odnosio se je na izvršenje zadataka
koji su proizilazili iz zaključaka donesenih
na IV plenumu Saveza ŠDH, na IV plenumu
Saveza ITŠIDJ održanog 9—11. VI i
na proširenom sastanku predsjedništva Saveza
ITH, održanog 26. IX ove godine.


U navedenom razdoblju održane su 4
sjednice Upravnog odbora te sastanci komisija:
za kadrove i školstvo, za naučnoistraživački
rad i za štampu. Osim toga
održana su 2 sastanka redakcionog odbora
Šumarskog lista. O svim zaključcima plenuma
i upravnog odbora upoznata su sva
šumarska društva i sve članstvo putem
pismenih obavještenja odnosno putem Šumarskog
lista.


I.
Izvršenje zaključaka IV plenuma SŠDH
1. Savez je dao primjedbe na nacrt novog
Statuta Saveza IT Jugoslavije s tim,
da se Statut uskladi s načelima novog
Ustava i da organizaciona pitanja budu
rješena na način, koji će omogućavati najširu
aktivnost zajedničkim i stručnim društvima
na području komuna.
2. Po pitanju naučnoistraživačke službe
Savez je aktivno učestvovao u pripremama
za savjetovanje o naučnoistraživačkoj službi
koje je organizirao SIT´ŠTDJ i koje je
održano jesenas. Materijale ovog savjetovanja
razmatrala je stalna komisija Saveza
u proširenom sastavu, pa su na temelju
toga zauzeti slijedeći stavovi:

da su potrebni specijalizirani jugoslavenski
instituti,

da razvojni centri privrednih organizacija
pomažu naučnositraživački rad


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 81     <-- 81 -->        PDF

i primjenu naučnoistraživačkih dostignuća,



da savjetodavni centri budu spona između
naučnoistraživačke službe i operative,

da se dugoročne teme financiraju iz izvora
zajednice (fondovi), a kratkoročni
od strane privrede.
Poslije savjetovanja Savez je organizirao
11. studenog o. g. širi sastanak, na
kome je prodiskutiran nacrt zaključaka i
na isti su stavljene primjedbe.


3. Po pitanju stručnog školstva i izobrazbe
kadrova komisija Saveza za kadrove
i školstvo u proširenom sastavu razmatrala
je stanje i problematiku ovog pitanja
i predložila slijedeće mjere:

treba da se utvrdi određen i trajan sistem
školovanja,

sistem treba da bazira na formiranju
republičkih centara za školovanje, koje
treba opremiti odgovarajućim sredstvima,
radnim površinama i iskusnim nastavnim
kadrom,

financiranje škola osigurati iz sredstva
privrednih organizacija putem kotizacije
na bruto-produkt.
Osim tog komisija je zauzela stanovište
da bi Republički Sekretarijat za šumarstvo
SRH trebao da formira jedno radno tijelo
sa predstavnicima našeg Saveza, Komore,
Poslovnih udruženja i Lugarskog društva
radi svestranog razmatranja i donašanja
rješenja po pitanjima stručnog školstva i
izobrazbe kadrova. O prednjim predloženim
mjerama komisije pismeno je obavješten
navedeni Sekretarijat.


4. Pitanje pripravničkog staža i polaganja
stručnog ispita inžinjera i tehničara
šumarstva zaposlenih kod šumsko-privrednih
i drvno-industrijskih organizacija kao
i pitanje materijalnih primanja i osobnih
dohodaka stručnjaka i radnika, zaposlenih
u šumskoj i drvno-industrijskoj proizvodnji
nije razmotreno od komisije Saveza za
kadrove i školstvo obzirom na relativno
kratko razdoblje u kojem su godišnji odmori
onemogućavali rad kroz ljetne mjesece.
II.
Rad šumarskih društava — saradnja sa
Savezom
Na području SRH postoje 18 šumarskih
društava od kojih je jedno kotarsko
u Karlovcu sa podružnicama Gospić, Karlovac
i Ogulin. U ovim društvima ima


1.212 inženjera i tehničara kao redovnih
članova, zatim 16 vanrednih, 3 počasna i
9 zaslužnih članova. Od ukupnog broja
članstva 705 su inženjeri (5Ö°/o) i 507 tehničari
(42lo/o), a zaposleni su u šumarstvu
856 ili 71% i u drvnoj industriji 356 ili
2g»/o.
Na prošlom plenumu doneseni su zaključci
da općinska odnosno kotarska šumarska
društva treba da nastave sa pojačanim
društvenim radom, da organizaciono
obuhvate sve šumarske inženjere i tehničare
na svom području, da svestrano utvrde
uzroke koji su doveli do zastoja u društvenom
radu, da donesu programe rada, da
poduzimaju što tješnju vezu sa svim organima
i organizacijama koje im mogu
pomoći odnosno s kojima treba sarađivati
na izvršavanju zadataka i da naročito koriste
pomoć koju može da pruži naš Savez.


´Nažalost Savez nije u stanju da detaljnije
izvjesti o radu šumarskih društava, jer
raspolaže sa podacima samo nekih društava
i to:


Šumarsko društvo Bjelovar: Izradilo je
elaborat za kotarsku skupštinu, koji je
obuhvatio razvojne mogućnosti šumarstva
na području kotara, sadašnje stanje šumskih
gospodarstava, izmjenu šfumskoprivrednih
područja, odnos šumarstva i drvne
industrije i prijedlog za integraciju šumskoprivrednih
organizacija. Iako elaborat
obuhvaća probleme kotarskog područja, u
njegovoj izradi nisu učestvovala ostala
društva.


Društvo za intenzivniji rad nema dovoljno
sredstava, kao ranije, kada su šumska
gospodarstva novčanim pomoćima pokazivala
više razumijevanja.


Šumarsko društvo Karlovac: Ovo društvo
kao kotarsko osnovano je 22. VI o. g.
sa podružnicama Gospić, Karlovac i Ogulin.
Društvo je osnovalo 7 grupa za obrađivanje
tema: 1. Organizacija šumarstva
i drvne industrije sa specijalizacijom i integracionim
kretanjima, 2. Razrada 7-godišnjeg
plana, 3. Unapređenje gospodarenja
šumama obzirom na plantažiranje i primjenu
mehanizacije, 4. Unapređenje drvne
industrije i kemijske prerade drveta, 5.
Razvojni put šumarstva i drvne industrije
s posebnim osvrtom na investiciona ulaganja
i lokacije, 6. Unapređenje školstva
i 7. Praćenje djelovanja privrednog mehanizma
u šumarstvu i drvnoj idustriji.
Program rada predviđa stručna predavanja
i ekskurzije te tijesnu saradnju sa općinskim
i kotarskim skupštinama, Privrednom
komorom i DIT-om.


Šumarsko društvo Koprivnica: Društvo
ima 33 člana i djeluje na području komuna
Koprivnica i Đurđevac. Održana su 2 plenarna
sastanka skoro svih članova, na kojima
su pretresane slijedeće teme:



Organizacija šumartsva i drvne industrije
u okviru 7-godišnjeg plana razvoja
privrede. Predavači: ing. Kramar,
Ivković i Gazdek,


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 82     <-- 82 -->        PDF


Sušenje drveta sa referatom ing Stjepana
Ivaniša i pregledom sušara DIP-a
Koprivnica,

Orah u plantažnoj i klasičnoj proizvodnji,
referat ing. Kvaternika.
Organizirana je stručna ekskurzija od
4—10. VIII o. g. u Austriju. Društvo je
pozvalo članstvo na pomoć postradalima u
Skoplj.u, učestvovalo u organizaciji pokreta
»Goran« i organizaciji društva IT. Društvo
smatra da povezanost sa Savezom odgovara
sadašnjoj formi, samo bi Savez trebao
imati više učešća u radu društva u
vidu stručne pomoći. Rješavanje problema
na nivou kotara treba rješavati na
zajedničkim sastancima upravnih odbora
svih šumarskih društava.


Šumarsko društvo Sisak: Društvo je
održalo godišnju skupštinu 13. VII o. g. sa
savjetovanjem o 7-godišnjem planu šumarstva
i drvne industrije za što je bio predavač
Butković ing. Matija . Ü studenom
održan je .plenum o temi »Perspektivni
razvoj drvne industrije kotara Sisak«. Referat
je podnio Fašaić ing. Vid. Organiziran
je obilazak sastojina četinjara na području
Banije kao nastavak teme »Očetinjavanje
šuma«. Ostvarena je puna suradnja
sa DIT-om u Sisku, a članovi društva ostvarili
su punu aktivnost u komisijama
DIT-a. Ostvarena je saradnja i u lokalnoj
štampi. Društvo ima 75 članova i to 34
inžinjera i 41 tehničara.


Šumarsko društvo Varaždin: Već na
godišnjoj skupštini održanoj krajem lipnja


o. g. konstatirano je da je rad društva
znatno opao. Zbog toga je novi upravni
odbor donio zjaključak da se početkom
svakog mjeseca održavaju širi sastanci u
cilju razvijanja društvenog života kao i
program rada sa ovim temama:
1. Pitanje organizacije šumarske službe
na području kotara,
2. Perspektivni 7-godišnji plan razvoja
šumarstva i drvne industrije,
3. Značaj šumarstva i drvne industrije
za kotar i
4. Uloga i značaj privatnih šuma i problem
piljenja drvnog materijala. Na mjesečnim
sastancima pored stručnog i općeg
dijela prikazivani su i stručni filmovi. Međutim,
kraj svih nastojanja odbora rezultati
nisu vidni zbog toga što je aktivnost
svedena na manji broj članstva. Odbor
smatra da bi radi toga trebalo sazvati plenum.
Šumarsko društvo Zagreb: Društvo ima
svoje delegate u općinskim narodnim odborima
Zelina, Remetinec, Samobor, Velika
Gorica, Jastrebarsko i Zagreb, zajim
predstavnika koji je ujedno i tajnik DIT-a


Zagreb, predstavnike u komisiji za gradsko
zelenilo, zatim u komisiji za izradu
elaborata za Zagrebačku Goru i u inicijativnom
odboru pokreta »Goran« te 2 delegata
u školskom odboru Šumarske škole
drvne struke u Zagrebu. Društvo je aktivno
pomoglo anketu DIT-a Zagreb o prihvatu
i zapošljavanju šumarskih tehničara.
Predviđena stručna ekskurzija na područje
Šumskog gospodarstva Sisak nije ostvarena
zbog malog odaziva članstva (svega
12). Dana 25. X o. g. održan je prošireni
plenum na Zagrebačkoj Gori koji je vrlo
dobro uspio i dao niz prijedloga za program
rada u narednom periodu 1963/64. g.
i to: 1. Osam stručnih predavanja o utvrđenim
temama, 2. Dvije dvodnevne stručne
ekskurzije na područje šum. društva
Osijek i Rijeka i dvije jednodnevne kao
posjet tvornici papira Zagreb i DIP Turopolje,
3. Štampanje jednog »Informators
«, 4. Učestvovanje u izradi elaborata
»Sljeme«, 5. Prikazivanje stručnih filmova
i 6. Otvoriti kurs stranih jezika za članove
pomoću magnetofona. Problematika
je nedovoljna aktivnost članstva.


Prema usmenim informacijama rad
društava Kutina i Našice bio je u proteklom
razdoblju slab, dok se za ostala društva
ne raspolaže sa podacima, i ako ima
osnova da njihov rad nije neznačajan.


Imajući u vidu da je rad društava manje
aktivan nego ranije i da je veza i saradnja
Saveza kao koordinacionog tijela sa
društvima također manje plodna, zaključeno
je da predstavnici Saveza posjete neka
društva u cilju aktivizacije rada i saradnje.
U prvi plan uzeta su u obzir društva
Vinkovci i Zagreb, a kod Zagreba je
predstavnik Saveza već obavio zadatak.
Društvo Zagreb i ako najbrojnija organizacija
nije dolazila do posebnog izražaja u
aktivnosti i zbog toga što nije imalo nikakvih
prostorija za rad. Savez je to imao
u vidu, pa je odlučio da društvu ustupi
jednu od onih prostorija koje je dobio iseljenjem
Poslovnog udruženja šumskoprivrednih
organizacija.


III. Šumarski list, glasilo SŠDH
U ovoj godini odštampano je 10 brojeva
Šumarskog lista i to u dvobrojima zbog
toga, što se ne raspolaže s dovoljno materijala.
Ni raspisani natječaj za 7 tema nije
dao očekivane rezultate. Primljena su
svega tri rada i to 2 po temi »Podizanje
odnosno održavanje šumskih površina i turizam
« i 1 rad po temi »Iskustva o ekonomskim
jedinicama nekog konkretnog
šumskog gospodarstva odnosno drvno-industrijskog
poduzeća«. Radovi nisu po
mišljenju redakcijskog odbora zadovoljili,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 83     <-- 83 -->        PDF

pa su oni po prvo navedenoj temi vraćeni
autorima na dotjerivanje, a rad po drugoj
temi vraćen je, jer uopće ne odgovara intenciji
tematora.


Ni ponovljeni apel uredništva na rukovodstva
šumarskih društava za propagiranje
saradnje i skupljanja rukopisa za Šumarski
list dosad nije dao nikakvog rezultata.
Isto tako ostao je bez odaziva apel
na šum. društva, da prikupljanjem oglasa
za Šumarski list pomognu Savezu u financiraju
i poboljšanju kvaliteta lista.


Broj pretplatnika na Šumarski list iznosi
samo 1.222 od čega na ustanove i privredne
organizacije otpada 427, na članove
409, na studente i đake 346 i na inostranstvo
40 brojeva.


Obzirom na prednje Savez smatra, da
bi na ovom plenumu trebalo prodiskutirati
kako problem prikupljanja članaka za
Šumarski list tako i pitanje oglašavanja i
povećanja broja pretplatnika na list u redovima
članstva.


IV. Ostali rađ Saveza
Komisija za štampu obavila je sve potrebne
radnje u vezi publikacije djela Šafar
ing. Josipa »Biološki i ekonomski temelji
uzgoja šuma« i ono se nalazi već u
štampanju.


Savez je zatražio i dobio od Republičkog
sekretarijata za šumarstvo SRH pomoć
od 100.000 dinara kao honorar za recenziranje
rukopisa Herman ing. J. »Šumarska
dendrologija«. Komisija za štampu
treba sada da nađe rezenzenta.


Komisija za štampu zauzela je mišljenje
da se odbije prijedlog ing. španović T.
za štampanje rukopisa »Savremeno gajenje
topola«, »Pletarske vrbe« proizvodnja
i prerada vrbovog pruća« i »Bagrem u
poljskoj i šumskoj proizvodnji« obzirom na
slabu aktuelnost građe kao i na preokupaciju
Saveza oko štampanja rukopisa ing.
Hermana.


Obrazovana je posebna podkomisija za
7-godišnji plan razvoja šumarstva i drvne
industrije, a u sklopu komisije SIT Hrvatske,
sa zadatkom da se razmotre smjernice
plana.


Savez je odredio svog predstavnika u
republički inicijativni odbor za osnivanje
pokreta »Goran«.


Savez je povodom tragedije Skoplja zaključio,
da se doznači novčana pomoć za
postradale i da se Šumarskom fakultetu
u Skoplju pruži pomoć u stručnim knjigama.


U međunarodnoj stručnoj razmjeni s
Poljskom i Mađarskom Savez je u odnosu
na Hrvatsku obavio sve pripreme. Ekskur


zije u navedene zemlje bit će ostvarene na
proljeće 1964. godine.


Savez je putem šumarskih društava organizirao
anketu o rasporedu i položaju
šumarskih i drvno-industrijskih stručnjaka
na području SRH.


U proteklom periodu Savez je bio u priličnoj
mjeri angažiran u vezi prostorija koje
je koristilo Poslovno udruženje šumskoprivrednih
organizacija i prilikom iseljenja
početkom rujna o. g. predalo Savezu.
S tim u vezi postavila su se pitanja: uređenje
prostorija, preseljenje skladišta iz
zapadnih u istočne podrumske prostorije
što su u vlasništvu Saveza, osnivanje uprave
zgrade te razmatranje zajedničkih službi
Saveza, Instituta za drvo i Instituta za
šumarska istraživanja (zajednička biblioteka,
telefonska centrala). Dobivanjem navedenih
prostorija Savez će tek sada biti
u stanju da radi uz normalne uvjete i da
aktivira svoju biblioteku, koja ima danas


2.836 stručnih knjiga ne računajući stručnu
periodiku i uvezana godišta Šumarskih
listova.
Savez je sarađivao sa društvenim organizacijama,
sa organima i organizacijama
iz oblasti šumarstva i drvne industrije, sa
Privrednom komorom Hrvatske i s drugima
po pitanjima koja su bila od obostranog
interesa.


Blagajnik Saveza Živković inž. Vilim podnio
je ovaj izvještaj


Ovaj izvještaj odnosi se na kratak period
od mjeseca VI/1963, kada je održan
IV Plenum Saveza, do danas. TJ tom periodu
blagajničko poslovanje odvijalo se
bez zastoja i naročitih problema u pogledu
realizacije prihoda i rashoda Saveza. Kako
je u tom periodu došlo do iseljavanja
iz dijela zgrade pod vlasništvom Saveza i
useljavanje u prostorije to je iziskivalo pojačano
trošenje sredstava proračuna predviđenih
za adaptaciju odnosno uređenje
prostorija. Kako su ti radovi još u toku,
to se definitivni izvještaj o utrošku ne
može dati, ali se mogu, dati sredstva koja
su u tu svrhu angažovana i koja će se za
uređenje utrošiti.


Da bi se odgovarajući podaci iz financijskog
poslovanja Saveza sa prošlog Plenuma
mogli upoređiti sa istim podacima
za ovaj izvještajni peripd, dajemo ih na
osnovu podataka brutto bilance za IV/1963.


1. Žiro račun kod banke — 100 9,033.095
2. Blagajna — 110 1,841.658
3. Kupci — 120 1,180.064—327.696
4. Dobavljači — 220 —
5. Ostale razne obaveze — 270 2,585,280
6. Materijalni rashodi — 20 328.157


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 84     <-- 84 -->        PDF

7.
Usluge — 41 1,901.610 Od radova koji su u toku predviđa se
8. Putni trošk. uprave — 430 103.499 trošak pod toč. u iznosu od 700.000 dinara
9. Putni trošk. UO — 431 85.738 i pod toč. 2,179.576 do konca proračunske
10. Autorski honorari Šum. lista 673.137
godine.
11. Zaliha knjiga — 660 . 871.065 Stavke proračuna rashoda za 1963. g.
12. Zaliha tiskanica — 661 " 7,577.277
troše se u okviru odobrenog predračuna
13. Fond osn. sredstava — 900/1 39,890.922
osim stavaka:
14. Fond obrt. sredstava — 900/3 9,000.000
15. Fond za investicije — 900/4 443.870
1. Plaće i dodaci s doprinosima koji
16. Realizacija:
su morali biti povećani za 144.000
Pretplata za Sum. list — 750/2 2,402.200 2.
Honorari iz dop. rad. odnosa koji


Pretplata iz ranijih godina 239.610
se povećavaju za (sa stavke


»naOglasi
— 751/4 320.000 grade sa doprinosima«) 500.000Knjiga — 760/1 24.320 3. Ogrijev, svjetlo i voda za 120.000Tiskanica — 760/2 3,999.519 4. Ostali razni troškovi za 50.000


17. Ostali prihodi — 780 273.600
5. Putni troškovi uprave za 50.000
18. Izvanredni rashodi — 730 1.680
6. Štampanje Šumarskog lista za 300.000
7. Štampanje tiskanica za 1,000.000Od investicionih rashoda koje je Savez 8. Autor, honorar za Šum. list za 230.000
do sada realizirao a po svom proračunu navodimo:


U globalu proračun prihoda i rashoda


1.
Adaptacija i uređenje zgrade i realizirati će se u okviru odobrenog proprostorija
315.409 računa, dok će povišenje stavaka 1—8 usli2.
Nabava krupnog inventara 60.096 jediti sa stavaka rashoda na kojima je
izvršena ušteda.
3. Nabava knjiga za biblioteku 53.498
Nakon izvještaja predsjednika nadzornog odbora blagajnik podnosi prijedlog proračuna
prihoda i rashoda Saveza za 1964. godinu i to:


PRIJEDLOG PRORAČUNA PRIHODA I RASHODA SAVEZA ŠUMARSKIH
DRUŠTAVA HRVATSKCE
EE ZA 1964.


A) Prihodi


I Vlastiti prihodi:


Planirano Prijedlog plana
u 1963. za 1964.


1. Članarina od Šum. društava
50.000 50.000
2. Pretplata na Šum. list za 1964. 2,000.000 2,500.000
3. Pretplata_na Šum. list iz ranijih god. 500.000 500.000
4. Prodaja Šum. listova iz ranijih god. 30.000 -.—
5. Prihodi oglasa
1,500.000 800.000
6. Prihodi od društvene dvorane 500.000 500.000
7. Stručne knjige
100.000 800.000
8. Šumarske tiskanice
4,500.000 5,500.000
9. Ostali prihodi
150.000 300.000
10. Višak prihoda iz prošle godine 2,731.000 2,270.000
Ukupno´ 12,061.000 13,220.000


II. Tuđa sredstva
2,500.000
Ukupno prihodi: 15,720.000
B) Rashodi


I.
Osobni rashodi:
1. Plaće i dodaci s doprinosima 1,616.000 2,350.000
2. Honorari iz privremenog rad. od. 540.000 550.000
3. Honorari iz dopun. rad. odnosa 200.000 700.000
4. Nagrade s doprinosima
685.000 150.000
Ukupno: 3,041.000 3,750.000


Plan 1963. Plan1964.
Ukupni rashodi: 12,061.000 15,720.000




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Investicioni rashodi (na teret fondova)


1.
Popravci društvene zgrade
2.
Adaptacija i uređenje zgrade i prostorija
3.
Nabava krupnog inventara
4.
Nabava knjiga za biblioteku
Ukupno:


II. Materijalni rashodi:
1.
Kancelarijski materijal
2.
Ogrijev, svjetlo, voda
3.
Službeni listovi, časopisi i si.
4.
Sitni inventar
5.
Materijal za održavanje i čišćenje
6. Ostali materijalni rashodi
7.
Popravci izvršeni od drugih (sitni)
8. Razne usluge (prevozi, povremeni rad)
9. Poštansko i telefon, troškovi
10. Troškovi novčanog i plat. prom, banke
11. Ostale usluge (čistoća, dimnjačarija)
12. Troškovi reprezentacije
13. Premija osiguranja kod DOZ-a
14. Ostali razni troškovi
15. Putni troškovi uprave
16. Izdaci za radna odijela
Ukupno:


III. Funkcionalni rashodi:
1.
Troškovi održavanja sjed. U. o. Plenuma
god. skupština Saveza (putni troškovi
dvorana i si.)
2.
Štampanje Šumarskog lista
3.
Štampanje novih publikacija-knjiga
4.
Štampanje novih tiskanica za šum.
5.
Provizija aktivizera za oglase
6. Autorski honorari za Šum. list
7.
Autorski honorari za knjige
8. Putni troškovi kod Šumarskog lista
9. Putni troškovi kod knjiga
10. Pripomoć stručnim organizacijama
11. Doprinosi i članarine Savezu Beograd
12. Priredbe: predavanja, društvene prired.
13. Televizor i radio
14. Poštanski troškovi Šumarskog lista
15. Poštanski troškovi tiskanica
Ukupno:


Ukupni rashodi


Investicioni rashodi (na teret fondova)


1.
Popravci društvene zgrade
2.
Adaptacija i uređenje zgrade
i prostorija
3.
Nabava krupnog inventara
4.
Nabava knjiga za biblioteku
Ukupno:


500.000
1,000.000
450.000
250.000
2,200.000


Planirano
u 1963.


150.000


200.000


20.00


30.000


10.000


50.000


20.000


200.000


50.000


100.000


80:000
90.000


100.000


100.000


50.000


1,250.000


380.000
1,800.000



1.500.000


300.000


600.000
—.
90.000


130.000


150.000


250.000


100.000


50.000


70.000


150.000


3,570.000


Plan 1963
12,061.000


500.000


1,000.000


450.000


250.000


2,200.000


500.000


200.000


50.000


750.000


Prijedlog plana
za 1964.


150.000


350.000


30.000


30.000


50.000


20.000


100.000


30.000


200.000


70.000


100.000


100.000


100.000


150.000


200.000


20.000


1,700.000


380.000
2,200.000
2,500.000
2,500.00o



900.000


800.000


50.000


30.000


300.000


220.000


100.000


30.000


80.000


180.000


10,270.000


Plan 1964
15,720.000


500.000


200.000


50.000


750.000


ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 86     <-- 86 -->        PDF

U diskusiji po izvještajima učestvovali
su mnogi članovi šumarskih društava.


Lovrić Ante je govorio o radu Komisije
Saveza za naučno-istraživački rad i istakao
da su članovi komisije učestvovali na
Savjetovanju u Beogradu o naučno-istraživačkom
radu. Zatim je govorio o slaboj
saradnji članova u Šumarskom listu, o nedovoljnom
zalaganju u SRH na uzdizanje
stručnih kadrova, o štampanju stručnih
knjiga i aktivnosti šumarskih društava pa
se založio da Savez pomogne šumarskom
društvu Zagreb razvijanje rada dodjelom
odgovarajućih prostorija.


Merlić Z. je govorio o uzdizanju srednjeg
i visokostručnog kadra putem stažiranja
i postdiplomskog studija i predložio
da se društveni rad u 1964. godini usmjeri
prvenstveno na uzdizanje stručnjaka na
seminarima. On je istakao i oskudicu u
stručnim djelima iz drvno prerađivačke
struke.


Špoljarić je govorio o radu Šumarskog
društva SI. Brod, koje karakterizira činjenica
da 2/.3 članova čine drvnoindustrijski
stručnjaci. Navodi da postoje dobri uvjeti
za rad (prostorije, redovno plaćanje članarine,
doprinosi). Održali su stručno predavanje
s diskusijom o temi: Integraciona
kretanja u šumarstvu i drvnoj industriji
Slavonije. Bili su i na stručnoj ekskurziji
u Sloveniji.


Vučetić_ V. je iznio da je u Karlovcu
osnovano Šumarsko društvo za kotar Karlovac
sa podružnicama u Gospiću, Ogulinu
i Karlovcu. Društvo je osnovalo 7 radnih
grupa za obradu aktuelnih tema, kao
što su: Organizacija šumarstva i drvne industrije
sa gledišta integracije, i specijalizacije,
razrada 7-godišnjeg plana, unapređenje
gospodarenja šumama plantažiranjem
i melioracijom, unapredenqe drvne
industrije i kemijske prerade drva i dr.
Podružnice dobro rade na svim problemima
koji nisu šireg značaja.


Škorjanec V. je govorio o radu Šumarskog
društva Koprivnica i naveo da se o
svim većim stručnim radovima koje izvodi
Šumsko poljoprivredni kombinat prethodno
raspravi u društvu. On je i prigovorio
što Šumarsko društvo Bjelovar ne poziva
na saradnju druga društva sa područja
kotara kad rješava krupnije stručne probleme
kotara ili ih bar ne upoznaje s tim
rješenjima.


Zemčak Z. je izvijestio o radu Šumarskog
društva Bjelovar i naveo da se za
rješavanje problema o kojima je govorio
Škorjanec nisu mogla pozvati druga društva
zbog toga što su imali kratko vrijeme
na raspolaganju. Zali se da privredne or


ganizacije slabo financijski pomažu društva
i predlaže uspostavljanja jačeg kontakta
između Saveza i društava.


Parađiković Z. je prikazao rad Šumarskog
društva N. Gradiška i osobito istakao
održavanje uspjelih predavanja o očetinjavanju
i uzgoju topola. Društvo je surađivalo
i na društveno političkom polju u
predizbornoj aktivnosti, razmatranje nacrta
Ustava i izradi statuta radnih organizacija.


Husnjak V. je govorio o radu Šumarskog
društva Varaždin i iznio da se društvo
uglavnom ograničilo na predavanja i
ekskurzije i da se članovi malo interesiraju
za društveni rad, navodno zbog prezaposlenosti.


Dereta B. je naveo da se i Šumarssko
društvo Zagreb bavilo pitanjem aktiviranja
članova. Smatra da se o pitanjima koja
razmatraju komisije Saveza treba tražiti
mišljenje i stavove Šumarskih društava,
čime bi se ona poticala na rad.


Androić M. je govorio o pitanju aktivizacije
i afirmacije društava i preporučio
da se rad društava usmjeri na pitanje povećanja
proizvodnosti, na donošenje statuta
i društvenih planova i druge aktuelne
probleme. Društva treba da se izbore da
se od njih traže prethodna mišljenja o svim
važnijim elaboratima. Upoznao je predstavnike
društva da je Savez ITH zatražio
od SSRiN podršku u aktiviranju i afirmaciji
organizacija inženjera i tehničara. On
je istakao i nedovoljnu brigu o kadrovima
i nužnost da se republički sekretarijati više
bave kadrovskom politikom.


Kraljić B. je istakao kao primjer stručne
aktivnosti i savjesnosti članove koji su
izradili referate o 7-gođišnjem planu za
ovaj plenum i ukazao da bi tako i stručnjaci
sa terena trebali obrađivati planove
komuna. Dalje je govorio o slaboj produktivnosti
rada kod nas uglavnom jer se
ne izrađuje dokumentacija za pripremu radova.
Smatra da je pitanje izobrazbe kadrova
i naučnog rada zadatak Saveza.


Žunko O. je upoznao prisutne s pokretom
»Gorana« i istakao da bi ovaj pokret
trebalo proširiti i u Hrvatskoj, jer on šumarstvu
pruža velike koristi sudjelujući
sa svojim članovima na svim radovima.
Brigade Gorana rade na bazi ugovora sa
šumskom privrednom organizacijom i time
primaju obaveze za izvršenje radova.


Gorički D. je iznio mišljenje da za nedovoljnu
afirmaciju Šumarskih društava
možemo prigovoriti u prvom redu sami sebi,
jer ne nastojimo da nametnemo praksu
traženja mišljenja od naših stručnih
organizacija.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 87     <-- 87 -->        PDF

/


Sekalec 2. je također govorio o afirmaciji
šumarskih društava i o potrebi da
Savez vodi računa ne samo o izobrazbi inženjera
i tehničara nego i o izobrazbi šumskih
radnika.


Za plenum su sastavljeni referati Butković
inž. Mateja: »Razvoj šumarstva u 7godišnjem
planu od 1964. do 1970. god.«.
Maćešić inž. Božiđara: »Drvna industrija
u 7-godišnjem planu SRH«, koji su odštampani
na prednjim stranicama ovog
broja Šumarskog lista kao i slijedeći referat
Potočić dr Zvonimira:


Uloga naših stručnih organizacija
i naših članova u 7-godišnjem planu
šumarstva i drvne industrije


Naša je stručna javnost već dosta dobro
informirana, da su problemi šumske
i drvne privrede u posljednje vrijeme postali
neposredno aktuelni. O njima se sve
više raspravlja i u dnevnoj štampi manjeviše
u svim našim republikama, izrađuju
se elaborati, pišu se referati, i o njima se
diskutira i u našim privredno-političkim
institucijama i našim predstavničkim tijelima.
Dva su glavna problema posebno pobudila
pažnju našeg privrednog rukovodstva
prvo, privredne teškoće u koje sve
više tone drvna industrija posljednjih godina
i drugo, potreba na drvnoj sirovini,
posebno na celuloznom đrvetu u vezi podizanja
novih kapaciteta i proširenja postojećih
za proizvodnju celuloze i papira.
Nažalost, inženjeri i tehničari nisu učestvovali
u rasvjetljavanju ovih problema putem
svojih stručnih društava u onoj mjeri,
kako bi se to moglo i trebalo očekivati.


Pred ovaj, jesenji Plenum našeg Saveza
postavljen je na dnevni red nacrt 7-godišnjeg
plana šumarstva i drvne industrije
naše republike. Nije naša zadaća, da ovdje
diskutiramo o pojedinim veličinama
našeg 7-godišnjeg plana, nego nam je svrha,
da upoznamo određene koncepcije plana
i da sagledamo ulogu naših članova i
naših stručnih organizacija na provođenju
zacrtanih koncepcija i da u tom pravcu
usmjeravamo najvažniji dio naše stručnodruštvene
aktivnosti u slijedećem planskom
periodu.


Mi, kao stručnjaci šumarstva i drvne
industrije sasvim dobro poznajemo slabe
strane proizvodnje u ovim privrednim granama.
Svaki od nas bi mogao s mnogo
opravdanja nabrojati cijeli niz problema s
kojima se srećemo u izvođenju tehnološkog
procesa i izvršavanju zadataka, koje
društvo očekuje od nas. Još od Ohridskog
kongresa pa na ovamo napisano je mnogo
stranica o tome što mi stručnjaci očekuje


mo od društva u pravcu izgrađivanja
šumske i drvne privrede. Nismo bili mnogo
puta ni zadovoljni općim uvjetima, u
koje je društvo postavilo privredno funkcioniranje
i privređivanje u šumarstvu i
drvnoj industriji. Nismo sasvim zadovoljni
još ni danas, osobito zbog toga, što su
ove dvije privredne grane ispale nekako
kao najmanje rentabilne, i nekako na zadnjem
mjestu po svojoj razvijenosti, po prosječnim
osobnim dohocima, uopće po svojoj
ekonomskoj snazi. Ovo nezadovoljstvo
ima i svoje objektivne razloge, ima i svoje
puno opravdanje, jer postoje neki uvjeti,
koji su nas stavili u takav položaj bez naše
krivnje (cijene, na pr.). No mi se nadamo,
da će u slijedećem periodu biti mnogo
toga ispravljeno, pa će tada mnogo ovisiti
o nama samima, kojim tempom ćemo
dalje ravijati privređivanje u ovoj privrednoj
oblasti.


No ne bi bilo ispravno da opravdavamo
naše probleme, poteškoće i neuspjehe
samo nedovoljnim shvaćanjem naših teškoća
sa strane društva. U mnogočemu smo
i mi sami krivi, ako ne uvijek subjektivno,
a ono ipak objektivno. Cijeli proces rekonstrukcije
i izgrađivanja kapaciteta u
drvnoj industriji, zatim proces manjeg ili
većeg zatvaranja u veoma pomične administrativne
granice, formiranje privrednih
organizacija prema uskim lokalnim interesima
a ne na principima oslobađanja i
jačanja proizvodnih snaga, nije tekao sasvim
mimo nas samih. U veoma mnogo
slučajeva smo i sami davali podršku takvim
kretanjima bilo uslijed linije manjeg
otpora, bilo uslijed određenih ličnih interesa.
Mi smo i svjesni, da su pojedinci bili
preslabi da se odupru takvim kretanjima,
ali nismo mnogo poduzimali da nastupimo
kao cjelina, kao stručno-đruštvena
organizacija, bilo kao lokalno šumarsko
društvo, bilo kao Savez šumarskih društava.
Zbog toga moramo nastojati, da ovo
ispravimo u slijedećem razdoblju, da se
udubimo u sve razloge za i protiv, koji
imaju svoje puno ekonomsko opravdanje,
u prvom redu s gledišta interesa što bržeg
i punijeg razvoja proizvodnih snaga.


Vi ste svi upoznati s osnovnim koncepcijama
7-godišnjeg plana razvoja šumarstva
i- drvoprerađivačke industrije. Osnovni
zadatak nije samo u tome, da se postigne
ovakvo ili onakvo povećanje obima proizvodnje
linearnim povećanjem, odnosno
proširivanjem kapaciteta. Osnovno težište,
barem na području drvne industrije stavljeno
je na povišenje produktivnosti rada,
drugim riječima na sniženje cijene koštanja.
Mjere koje bi trebale da dovedu do
toga su: koncentracija pilanske prerade,


499




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 88     <-- 88 -->        PDF

preorijentacija tehnološkog procesa piljenja
u smjeru orijentacije na konkretnog
potrošača piljene građe piljenjem dimenzija
prema dugoročnijim narudžbama: podjela
rada u mehaničkoj finalnoj proizvodnji
(specijalizacija), dugoročnija poslovna
kooperacija i odgovarajuća organizacija
trgovačke mreže. Provođenjem ovih mjera,
a one su zakonomjernost u ekonomici,
postižu se bitni uvjeti za povećanje produktivnosti
rada odnosno sniženje cijene
koštanja. Rezultat toga je povećanje rentabilnosti
proizvodnje, povećanje akumulativnosti
privredne organizacije, njene
ekonomske snage i — osobnih dohodaka
zaposlenog osoblja. Ovo je jedini put napretka.
No, takvo kretanje u drvnoj industriji
ima povoljan odraz i na šumarstvo.
Rentabilni] a poduzeća mogu više platiti sirovinu,
a time i šumarstvo dolazi u povoljniji
položaj.


Posebno težak problem je problem koncentracije
pilanske proizvodnje sa oko 50
današnjih industrijskih kapaciteta na znatno
manji broj, na oko možda svega 15, i
problem daljnjeg postojanja oko 400 malih
pilanskih kapaciteta. Neocjenjiva bi bila
zasluga naših stručnih organizacija, kada
bi pružile punu podršku rješavanju tog
problema analizom situacije na svojem
području izdignuvši se iznad užih lokalnih
interesa i možebitnih ličnih interesa pojedinih
naših članova.


S koncentracijom pilanske proizvodnje
povezana je i koncentracija pilanske oblovine.
Ovo istovremeno znači brisanje administrativnih
granica komuna i kotareva
u pogledu prometa sirovinom. Naravno,
nakon izvršenja koncentracije pilanske
proizvodnje, ovo više neće predstavljati tako
delikatan problem, kao što je on danas.


Zadaci koji stoje pred šumarstvom nisu
toliko novi, koliko će širinom zahvata
biti obimniji. Proširenja plantaža mekih
lišćara na oko 50.000 ha i intenzivnih kultura
četinara na cea 20.000 ha (do 1980. g.)
zahtijevat će vjerovatno i određene organizacione
promjene, dijelom radi koncentracije
potrebnih vlastitih sredstava, dijelom
zbog eventualnog osnivanja novih, specijaliziranih
pogona, odnosno specijaliziranih
poduzeća. Međutim, bit će nužno pokušati
istisnuti i unutrašnje rezerve radi
smanjenja troškova eksploatacije šuma,
navlastito u fazi privlačenja drvnih masa
na pomoćna stovarišta (kirijaški porez, samarice
i si.). Potražnja na celuloznom drvetu
tvrdih lišćara (bukva, grab, jasen i
si.) zahtijevat će za koju godinu maksimalno
moguće njegovo izdvajanje iz prostornog
drveta. Ovo će pretpostavljati određenu
manipulaciju s prostornim drvetom,


kako bi se ono sačuvalo posve zdravim,
odnosno pretpostavljat će i promjenu tehnološkog
procesa u eksploataciji šuma,
gdjegod to bude primjenljivo. Društvene
potrebe na drvetu zahtijevat će uvođenje
proreda na svim područjima prirodnih šuma.
Zbog toga se već i sada pokazuje
nužnim, da se na mnogim mjestima primijeni,
izgradnja kamionskim vlaka i primijene
sva odgovarajuća tehnička sredstva koja
će omogućiti pozitivnu ekonomsku računicu
u tim poslovima. Na području prebornih
šuma treba postepeno prelaziti na
modernije oblike prebiranja i intenzivnijim
zahvatima pomlađivanja.


Za šumarske stručnjake nisu ovo neki
novi pojmovi. O svim ovim zadacima je
do sada bilo dosta diskutirano. No, ono što
je nekako ležalo pred nama kao zadatak
budućnosti, sada se ispoljava kao neposredan
i konkretan zadatak i to zadatak već
današnjice, a ne sutrašnjice. Društvo očekuje
od naših privrednih organizacija izvršenje
planiranih zadataka, a ovi zadaci
će u prvom redu pasti na naše stručnjake,
inženjere i tehničare. O njihovoj sposobnosti
da izvrše pripremne radove i organiziraju
njihovo izvršenje, ovisit će i rezultati.
Izvršenje ovih mnogostrukih i opsežnih
radova pretpostavlja dobro organiziran
stalan kadar šumskih radnika. Formiranje
tog kadra ne može mimoići najveći
angažman naših stručnjaka i po ovom
pitanju. v


No postavlja se pitanje, u kojoj mjeri
su naši stručnjaci na svojim radnim mjestima
prihvatili ove koncepcije i usvojili ih
kao svoju radnu orijentaciju.. U kojoj su
mjeri primijenili ove koncepcije na svojem
području, u sastavljanju, plana gospodarenja
u svojoj privrednoj organizaciji,
barem onoliko, koliko je to zavisilo o njima.
Zatim, ukoliko su se sukobili sa nekim,
unutarnjim ili vanjskim smetnjama, koliko
su pokušavali, da u okviru svojih stručnih
organizacija prodiskutiraju probleme,
nađu rješenja, ili traže podršku.


Sigurno je, da nas sve očekuju prilično
mnogostruki i ne laki zadaci, mnogi osim
toga i delikatni. Kao pojedinci sigurno nećemo
moći mnogo da uradimo, ali kao skup
pojedinaca, kao organizacija stručnjaka,
sigurno je da možemo mnogo. Uloga inženjera
i tehničara na izvršenju plana na
svojim radnim mjestima velika je i odgovorna.
Još je veća i odgovornija uloga naših
stručnih organizacija. Ova uloga može
biti vrlo značajna, samo ako smo je pravilno
shvatili i koristili.


Ovo nekoliko riječi daje se samo kao
potsjetnik za diskusiju i kao želja za njeno
usmjeravanje.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Diskusija


U diskusiji o referatima govorilo se o
potrebi dugoročnog planiranja bioloških
radova i njezi mladih šuma sa strane šumsko-
privrednih organizacija, redovnog praćenja
izvršenja planova i povećanje amortizacije
za regeneraciju šuma a zbog stalnog
povećanja površine mladih šuma (P.
Dragišić i V. Vučetić), zatim o potrebi što
većeg očetinjavanja slavonskih šuma i neophodnosti
poklanjanja mnogo veće pažnje
problemu šteta od divljači (Hanzl). Neki
diskutanti su se zalagali za koncentraciju
sredstava od amortizacije za regeneraciju
šuma u republičkom fondu radi pomaganja
slabih šumskih gospodarstava u podizanju
plantaža (V. Husnjak i Z. Zemčak). Ö pitanju
integracije u šumarstvu i drvnoj industriji
radi postizavanja što većih rezultata
govorili su Z. Merlie, N. Nikolić, V.
Fašaić i M. Butković. Oni su istakli da bi
šumarska društva i Savez trebali pitanje
integracije razmotriti i s obzirom na različita
mišljenja zauzeti određeni stav. Z. Sekalec
je iznio mišljenje da ćemo za kratko
vrijeme imati raskorak između proizvodnje
i potrošnje drva za kemijsku preradu
i drva za ogrjev i da bi to trebalo
uvažiti kod podrobnije rasprave o 7-godišnjem
planu. B. Kraljić je govorio o slabom
interesu šumsko privrednih organizacija
za naučno istraživački rad.


Na osnovu referata i diskusije posebna
komisija izradila je slijedeći prijedlog
zaključaka Plenuma:


ZAKLJUČCI PLENUMA


1. Aktiviranje rađa Saveza i društava
I pored zaključaka IV Plenuma Saveza
da se pojača rad u samom Savezu i Šumarskim
društvima ustanovljeno je da se
aktivnost nije razvila u željenoj mjeri.
Osim toga i veza između Saveza i društava
nije u potpunosti ostvarena radi čega se
ponovo stavlja u zadatak:



da se Savez jače poveže sa organima
društveno-političkih zajednica pri
rješavanju krupnih problema struke
i kod zacrtavanja provođenja šumarske
politike.
Savez i šumarska društva treba da
nastoje da u pojedine društvene organe
upravljanja delegiraju svoje
predstavnike. Na osnovu ovakvog
povezivanja treba da Savez usmjeri
rad šumarskih društava u istom cilju.
Ovakovim djelovanjem afirmirat
će se i Savez i društva i naći bolji
sadržaj rada.

da se ojača veza između Saveza i
šumarskih društava potrebno je da
Savez pruži pomoć društvima u
smislu zaključaka IV Plenuma,

da se šumarska društva angažiraju
u aktiviranju pokreta »Goran« i da
im pruže maksimalnu stručnu pomoć.

da se u šumarskim društvima organiziraju
osim predavanja još i
stručne diskusije po svim najvažnijim
pitanjima šumarstva i drvne industrije
radi zauzimanja jedinstvenih
gledišta. O zaključcima obavezno
obavještavati nadležne organe i
Savez.

da se pruži novčana i materijalna
pomoć od strane šumsko-privrednih
i drvno-industrijskih organizacija
šumarskim društvima radi omogućavanja
aktivnijeg rada društava.
2.
Sedmogodišnji plan razvoja šumarstva
i drvne industrije
Budući da se naša zemlja nalazi pred
velikim i odgovornim zadatkom oko izrade
i provođenja sedmogodišnjeg plana privrednog
razvitka, to se nužno stavlja u zadatak
Savezu i šumarskim društvima da se
najaktivnije angažiraju u izradi i provođenju
tog plana.


Ovaj plan dati će osnovne koncepcije
i smjernice razvitka šumarstva i drvne industrije.
Provođenje plana nametnuće i
pitanje organizacije kako u šumarstvu tako
i u drvnoj industriji. Zbog toga je potrebno
da Savez i društva prodiskutiraju
problem organizacije i integracije radi povećanja
proizvodnje i produktivnosti rada.


3. Naučno istraživački rad
Naše šumarske i drvno-industrijske
privredne organizacije treba da se što bolje
povezu sa naučnim ustanovama radi rješavanja
postojećih problema u proizvodnji
tako da naučnoistraživačka djelatnost i dobiveni
rezultati budu svuda provovremeno
primjenjeni.


U tu svrhu šumsko privredne i drvno
industrijske organizacije treba materijalno
i novčano pomagati rad naučnih organizacija
i sudjelovati kod sastava planova rada
i izbora tematike.


4. Kadrovi i školstvo
Provođenje sedmogodišnjeg plana stavlja
pred stručne kadrove veće i odgovornije
zadatke nego što je bilo do sada. Iz
tih razloga potrebno je osposobiti što veći
broj stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj
industriji.


Ovo treba da se postigne utvrđivanjem
sistema školovanja, usklađivanjem nastavnih
planova postojećih škola i fakulteta
i prilagođavanjem programa potrebama
prakse.


501




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Savez i šumarska društva treba da se
i dalje jače zalažu kod šumskoprivrednih
i drvnoindustrijskih poduzeća u cilju omogućavanja
specijalizacije i postdiplomskog
studija visokokvalificiranih stručnjaka i
školovanja i specijalizacije tehničkog kadra.


Obzirom na uzdizanje mlađih stručnih
kadrova Savez treba da poduzme akciju
za uvođenje pripravničkog staža kako bi se
ovi kadrovi što brže i lakše uključili u probleme.
Na kraju staža uvesti polaganje
stručnog ispita.


5. Stručna štampa i propaganda
Plenum konstatira da na teritoriju SR
Hrvatske ima više listova i stručnih časo


ve/nadi dtcucni caSapiSi


ŠUMARSTVO — Beograd


6/9 — 1963. Mutibarić J.: Prilog
poznavanju promene zapreminske težine
drveta u deblu bele vrbe. — Pejović D.:
Istraživanja debljinskog prirasta bukve,
smrče i jele u čistim i mešovitim sastojinama
na Goliji. — Luti ć R.: Strukturna
stabilnost nekih zemljišta u SR Srbiji u
vezi sa pojavom erozije. — Nikolić S.
M.: Racionalizacije kod izrade blokova za
obućarske kalupe. — P e h o M. i Š m i t
S.: Razarači drveta na »Purisol« pločama.
— Rado van o vi ć Z.: Kadrovi
u šumarstvu BiH sa aspekta ekonomike
i proizvodnosti rada. — Vrcelj — Kitić
D.: Nalazište virginijanske kleke u Vojvodini
i mogućnosti za njen širi uzgoj. —
Petrovi ć M.: Analiza hidroloških efe<
kata kod primjene konturnog rova. — M ehić
M.: Principijelna razmatranja o projektovanju
šumarskoprivređne osnove za
preborno- gazdovanje.
LES — Ljubljana


7/8 — 1963. Zum er I.,.: Traženje ravnoteže
između mehaničke i kemijske prerade
drveta. — Nova k Z.: Ploče iverice
u proizvodnji pokućstva. — Rebol j V.:
Transportne naprave i oprema strojeva u
savremenim pilanama. — Erma n F.: O
prvom anonimnom natječaju idejnih skica
za razne vrste pokućstva. — Značajke
strojeva za preradu drveta u Zapadnoj
Njemačkoj. — Werne r H.: Strojevi za
obradu drva na lajpciškom proljetnom velesajmu
1963. g. — Kobe — Arzenšek
K.: Prerada drveta i drvarsko-industrijska
poduzeća u Kranjskoj u drugoj polovini


19.
stoljeća.
9/10 — 1963. Gol ob J.: Sadržaj i važnost
označivanja kvaliteta proizvoda. —
Kral j N.: Povodom izložbe savremenog
pokućstva. — Murk o L.: O iskorišćava


pisa koji tretiraju problematiku šumarstva


i drvne industrije.


Da se omogući što većem broju članova
učestvovanje i praćenje stručnih, naučnih,
društvenih i drugih zbivanja u šumarstvu
i drvnoj industriji preporuča se da se ovaj
problem razmotri i po mogućnosti broj časopisa
i listova svede na manji broj sa
proširenim sadržajem.


Isto tako Savez i šumarska društva treba
da nastoje da dnevna štampa donosi
više objektivnih prikaza o stanju i razvoju
šumarstva i drvne industrije i na taj način
doprinosi propagiranju ovih grana.


s -Cv._


nju sirovina u drvarskoj industriji. — Rebol
j V.: Najmoderniji puni gater. —
Pristave c P.: Obljepljivanje drveta*
papirom. — Automatizirana pilana. —
Werne r H.: Borba protiv buke strojeva
za preradu drva. — Austrijski drv. velesajam.
— Zume r L.: Prilog istraživanja
međunarodnog drvarskog tržišta.


GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana


9/10 — 1963. Jenk o V.: Dosadašnji
rezultati uzgajanja topola u Vrbini kod
Brezica. — B e 11 r a m V.: Njega šuma kao
osnovni faktor proizvodnje šuma" i kao hitan
privredni zadatak. — Presečnik
M.: Problem povećanja proizvodnosti pri
sječi i izradi drvnih sortimenata. — P aherni
k F.: Splavarenje na Dravi. —
Brina r M.: Marginalije za građu šumarskog
stručnog rječnika.
DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb


7/8 — 1963. Kovač ević M.: Mogućnost
smanjenja bubrenja u debljinu kod
iverica iz kudeljnog pozdera. — Br e žnja
k M.: Piljenje pragova i veličina neprave
srži bukove pragovske oblovine. —
Ettinge r Z.: Tipizacija i standardizacija
u industriji namještaja. — Cop B.:
Promjena načina piljenja put ka modernizaciji
prerade lišćara. — Lawnicza k


M. i R a c z k o w s k i : Ploče iz lanenog
i konopljenog pozdera. — Rači ć M.:
Problemi furniranja. — B ađ u n S.: Drve-,
ne bačve kao ambalaža. — Razvoj tehnike
konzerviranja drva.
ŠUMAR — Beograd


1/2 — 1963. Milić M.: Može li se zaustaviti
sušenje bukovih šuma južnog Kučaja?
— Janković B.: Makljanje celuloznog
dr\*eta. — Golubova — Ratkni
ć R.: Ogledna polja, njihova svrhapotreba brižljivog čuvanja. — Bašovi ć


D.
Neka iskustva u proređivanju četinar