DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 86 <-- 86 --> PDF |
U diskusiji po izvještajima učestvovali su mnogi članovi šumarskih društava. Lovrić Ante je govorio o radu Komisije Saveza za naučno-istraživački rad i istakao da su članovi komisije učestvovali na Savjetovanju u Beogradu o naučno-istraživačkom radu. Zatim je govorio o slaboj saradnji članova u Šumarskom listu, o nedovoljnom zalaganju u SRH na uzdizanje stručnih kadrova, o štampanju stručnih knjiga i aktivnosti šumarskih društava pa se založio da Savez pomogne šumarskom društvu Zagreb razvijanje rada dodjelom odgovarajućih prostorija. Merlić Z. je govorio o uzdizanju srednjeg i visokostručnog kadra putem stažiranja i postdiplomskog studija i predložio da se društveni rad u 1964. godini usmjeri prvenstveno na uzdizanje stručnjaka na seminarima. On je istakao i oskudicu u stručnim djelima iz drvno prerađivačke struke. Špoljarić je govorio o radu Šumarskog društva SI. Brod, koje karakterizira činjenica da 2/.3 članova čine drvnoindustrijski stručnjaci. Navodi da postoje dobri uvjeti za rad (prostorije, redovno plaćanje članarine, doprinosi). Održali su stručno predavanje s diskusijom o temi: Integraciona kretanja u šumarstvu i drvnoj industriji Slavonije. Bili su i na stručnoj ekskurziji u Sloveniji. Vučetić_ V. je iznio da je u Karlovcu osnovano Šumarsko društvo za kotar Karlovac sa podružnicama u Gospiću, Ogulinu i Karlovcu. Društvo je osnovalo 7 radnih grupa za obradu aktuelnih tema, kao što su: Organizacija šumarstva i drvne industrije sa gledišta integracije, i specijalizacije, razrada 7-godišnjeg plana, unapređenje gospodarenja šumama plantažiranjem i melioracijom, unapredenqe drvne industrije i kemijske prerade drva i dr. Podružnice dobro rade na svim problemima koji nisu šireg značaja. Škorjanec V. je govorio o radu Šumarskog društva Koprivnica i naveo da se o svim većim stručnim radovima koje izvodi Šumsko poljoprivredni kombinat prethodno raspravi u društvu. On je i prigovorio što Šumarsko društvo Bjelovar ne poziva na saradnju druga društva sa područja kotara kad rješava krupnije stručne probleme kotara ili ih bar ne upoznaje s tim rješenjima. Zemčak Z. je izvijestio o radu Šumarskog društva Bjelovar i naveo da se za rješavanje problema o kojima je govorio Škorjanec nisu mogla pozvati druga društva zbog toga što su imali kratko vrijeme na raspolaganju. Zali se da privredne or ganizacije slabo financijski pomažu društva i predlaže uspostavljanja jačeg kontakta između Saveza i društava. Parađiković Z. je prikazao rad Šumarskog društva N. Gradiška i osobito istakao održavanje uspjelih predavanja o očetinjavanju i uzgoju topola. Društvo je surađivalo i na društveno političkom polju u predizbornoj aktivnosti, razmatranje nacrta Ustava i izradi statuta radnih organizacija. Husnjak V. je govorio o radu Šumarskog društva Varaždin i iznio da se društvo uglavnom ograničilo na predavanja i ekskurzije i da se članovi malo interesiraju za društveni rad, navodno zbog prezaposlenosti. Dereta B. je naveo da se i Šumarssko društvo Zagreb bavilo pitanjem aktiviranja članova. Smatra da se o pitanjima koja razmatraju komisije Saveza treba tražiti mišljenje i stavove Šumarskih društava, čime bi se ona poticala na rad. Androić M. je govorio o pitanju aktivizacije i afirmacije društava i preporučio da se rad društava usmjeri na pitanje povećanja proizvodnosti, na donošenje statuta i društvenih planova i druge aktuelne probleme. Društva treba da se izbore da se od njih traže prethodna mišljenja o svim važnijim elaboratima. Upoznao je predstavnike društva da je Savez ITH zatražio od SSRiN podršku u aktiviranju i afirmaciji organizacija inženjera i tehničara. On je istakao i nedovoljnu brigu o kadrovima i nužnost da se republički sekretarijati više bave kadrovskom politikom. Kraljić B. je istakao kao primjer stručne aktivnosti i savjesnosti članove koji su izradili referate o 7-gođišnjem planu za ovaj plenum i ukazao da bi tako i stručnjaci sa terena trebali obrađivati planove komuna. Dalje je govorio o slaboj produktivnosti rada kod nas uglavnom jer se ne izrađuje dokumentacija za pripremu radova. Smatra da je pitanje izobrazbe kadrova i naučnog rada zadatak Saveza. Žunko O. je upoznao prisutne s pokretom »Gorana« i istakao da bi ovaj pokret trebalo proširiti i u Hrvatskoj, jer on šumarstvu pruža velike koristi sudjelujući sa svojim članovima na svim radovima. Brigade Gorana rade na bazi ugovora sa šumskom privrednom organizacijom i time primaju obaveze za izvršenje radova. Gorički D. je iznio mišljenje da za nedovoljnu afirmaciju Šumarskih društava možemo prigovoriti u prvom redu sami sebi, jer ne nastojimo da nametnemo praksu traženja mišljenja od naših stručnih organizacija. |