DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 87 <-- 87 --> PDF |
/ Sekalec 2. je također govorio o afirmaciji šumarskih društava i o potrebi da Savez vodi računa ne samo o izobrazbi inženjera i tehničara nego i o izobrazbi šumskih radnika. Za plenum su sastavljeni referati Butković inž. Mateja: »Razvoj šumarstva u 7godišnjem planu od 1964. do 1970. god.«. Maćešić inž. Božiđara: »Drvna industrija u 7-godišnjem planu SRH«, koji su odštampani na prednjim stranicama ovog broja Šumarskog lista kao i slijedeći referat Potočić dr Zvonimira: Uloga naših stručnih organizacija i naših članova u 7-godišnjem planu šumarstva i drvne industrije Naša je stručna javnost već dosta dobro informirana, da su problemi šumske i drvne privrede u posljednje vrijeme postali neposredno aktuelni. O njima se sve više raspravlja i u dnevnoj štampi manjeviše u svim našim republikama, izrađuju se elaborati, pišu se referati, i o njima se diskutira i u našim privredno-političkim institucijama i našim predstavničkim tijelima. Dva su glavna problema posebno pobudila pažnju našeg privrednog rukovodstva prvo, privredne teškoće u koje sve više tone drvna industrija posljednjih godina i drugo, potreba na drvnoj sirovini, posebno na celuloznom đrvetu u vezi podizanja novih kapaciteta i proširenja postojećih za proizvodnju celuloze i papira. Nažalost, inženjeri i tehničari nisu učestvovali u rasvjetljavanju ovih problema putem svojih stručnih društava u onoj mjeri, kako bi se to moglo i trebalo očekivati. Pred ovaj, jesenji Plenum našeg Saveza postavljen je na dnevni red nacrt 7-godišnjeg plana šumarstva i drvne industrije naše republike. Nije naša zadaća, da ovdje diskutiramo o pojedinim veličinama našeg 7-godišnjeg plana, nego nam je svrha, da upoznamo određene koncepcije plana i da sagledamo ulogu naših članova i naših stručnih organizacija na provođenju zacrtanih koncepcija i da u tom pravcu usmjeravamo najvažniji dio naše stručnodruštvene aktivnosti u slijedećem planskom periodu. Mi, kao stručnjaci šumarstva i drvne industrije sasvim dobro poznajemo slabe strane proizvodnje u ovim privrednim granama. Svaki od nas bi mogao s mnogo opravdanja nabrojati cijeli niz problema s kojima se srećemo u izvođenju tehnološkog procesa i izvršavanju zadataka, koje društvo očekuje od nas. Još od Ohridskog kongresa pa na ovamo napisano je mnogo stranica o tome što mi stručnjaci očekuje mo od društva u pravcu izgrađivanja šumske i drvne privrede. Nismo bili mnogo puta ni zadovoljni općim uvjetima, u koje je društvo postavilo privredno funkcioniranje i privređivanje u šumarstvu i drvnoj industriji. Nismo sasvim zadovoljni još ni danas, osobito zbog toga, što su ove dvije privredne grane ispale nekako kao najmanje rentabilne, i nekako na zadnjem mjestu po svojoj razvijenosti, po prosječnim osobnim dohocima, uopće po svojoj ekonomskoj snazi. Ovo nezadovoljstvo ima i svoje objektivne razloge, ima i svoje puno opravdanje, jer postoje neki uvjeti, koji su nas stavili u takav položaj bez naše krivnje (cijene, na pr.). No mi se nadamo, da će u slijedećem periodu biti mnogo toga ispravljeno, pa će tada mnogo ovisiti o nama samima, kojim tempom ćemo dalje ravijati privređivanje u ovoj privrednoj oblasti. No ne bi bilo ispravno da opravdavamo naše probleme, poteškoće i neuspjehe samo nedovoljnim shvaćanjem naših teškoća sa strane društva. U mnogočemu smo i mi sami krivi, ako ne uvijek subjektivno, a ono ipak objektivno. Cijeli proces rekonstrukcije i izgrađivanja kapaciteta u drvnoj industriji, zatim proces manjeg ili većeg zatvaranja u veoma pomične administrativne granice, formiranje privrednih organizacija prema uskim lokalnim interesima a ne na principima oslobađanja i jačanja proizvodnih snaga, nije tekao sasvim mimo nas samih. U veoma mnogo slučajeva smo i sami davali podršku takvim kretanjima bilo uslijed linije manjeg otpora, bilo uslijed određenih ličnih interesa. Mi smo i svjesni, da su pojedinci bili preslabi da se odupru takvim kretanjima, ali nismo mnogo poduzimali da nastupimo kao cjelina, kao stručno-đruštvena organizacija, bilo kao lokalno šumarsko društvo, bilo kao Savez šumarskih društava. Zbog toga moramo nastojati, da ovo ispravimo u slijedećem razdoblju, da se udubimo u sve razloge za i protiv, koji imaju svoje puno ekonomsko opravdanje, u prvom redu s gledišta interesa što bržeg i punijeg razvoja proizvodnih snaga. Vi ste svi upoznati s osnovnim koncepcijama 7-godišnjeg plana razvoja šumarstva i- drvoprerađivačke industrije. Osnovni zadatak nije samo u tome, da se postigne ovakvo ili onakvo povećanje obima proizvodnje linearnim povećanjem, odnosno proširivanjem kapaciteta. Osnovno težište, barem na području drvne industrije stavljeno je na povišenje produktivnosti rada, drugim riječima na sniženje cijene koštanja. Mjere koje bi trebale da dovedu do toga su: koncentracija pilanske prerade, 499 |