DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 88     <-- 88 -->        PDF

preorijentacija tehnološkog procesa piljenja
u smjeru orijentacije na konkretnog
potrošača piljene građe piljenjem dimenzija
prema dugoročnijim narudžbama: podjela
rada u mehaničkoj finalnoj proizvodnji
(specijalizacija), dugoročnija poslovna
kooperacija i odgovarajuća organizacija
trgovačke mreže. Provođenjem ovih mjera,
a one su zakonomjernost u ekonomici,
postižu se bitni uvjeti za povećanje produktivnosti
rada odnosno sniženje cijene
koštanja. Rezultat toga je povećanje rentabilnosti
proizvodnje, povećanje akumulativnosti
privredne organizacije, njene
ekonomske snage i — osobnih dohodaka
zaposlenog osoblja. Ovo je jedini put napretka.
No, takvo kretanje u drvnoj industriji
ima povoljan odraz i na šumarstvo.
Rentabilni] a poduzeća mogu više platiti sirovinu,
a time i šumarstvo dolazi u povoljniji
položaj.


Posebno težak problem je problem koncentracije
pilanske proizvodnje sa oko 50
današnjih industrijskih kapaciteta na znatno
manji broj, na oko možda svega 15, i
problem daljnjeg postojanja oko 400 malih
pilanskih kapaciteta. Neocjenjiva bi bila
zasluga naših stručnih organizacija, kada
bi pružile punu podršku rješavanju tog
problema analizom situacije na svojem
području izdignuvši se iznad užih lokalnih
interesa i možebitnih ličnih interesa pojedinih
naših članova.


S koncentracijom pilanske proizvodnje
povezana je i koncentracija pilanske oblovine.
Ovo istovremeno znači brisanje administrativnih
granica komuna i kotareva
u pogledu prometa sirovinom. Naravno,
nakon izvršenja koncentracije pilanske
proizvodnje, ovo više neće predstavljati tako
delikatan problem, kao što je on danas.


Zadaci koji stoje pred šumarstvom nisu
toliko novi, koliko će širinom zahvata
biti obimniji. Proširenja plantaža mekih
lišćara na oko 50.000 ha i intenzivnih kultura
četinara na cea 20.000 ha (do 1980. g.)
zahtijevat će vjerovatno i određene organizacione
promjene, dijelom radi koncentracije
potrebnih vlastitih sredstava, dijelom
zbog eventualnog osnivanja novih, specijaliziranih
pogona, odnosno specijaliziranih
poduzeća. Međutim, bit će nužno pokušati
istisnuti i unutrašnje rezerve radi
smanjenja troškova eksploatacije šuma,
navlastito u fazi privlačenja drvnih masa
na pomoćna stovarišta (kirijaški porez, samarice
i si.). Potražnja na celuloznom drvetu
tvrdih lišćara (bukva, grab, jasen i
si.) zahtijevat će za koju godinu maksimalno
moguće njegovo izdvajanje iz prostornog
drveta. Ovo će pretpostavljati određenu
manipulaciju s prostornim drvetom,


kako bi se ono sačuvalo posve zdravim,
odnosno pretpostavljat će i promjenu tehnološkog
procesa u eksploataciji šuma,
gdjegod to bude primjenljivo. Društvene
potrebe na drvetu zahtijevat će uvođenje
proreda na svim područjima prirodnih šuma.
Zbog toga se već i sada pokazuje
nužnim, da se na mnogim mjestima primijeni,
izgradnja kamionskim vlaka i primijene
sva odgovarajuća tehnička sredstva koja
će omogućiti pozitivnu ekonomsku računicu
u tim poslovima. Na području prebornih
šuma treba postepeno prelaziti na
modernije oblike prebiranja i intenzivnijim
zahvatima pomlađivanja.


Za šumarske stručnjake nisu ovo neki
novi pojmovi. O svim ovim zadacima je
do sada bilo dosta diskutirano. No, ono što
je nekako ležalo pred nama kao zadatak
budućnosti, sada se ispoljava kao neposredan
i konkretan zadatak i to zadatak već
današnjice, a ne sutrašnjice. Društvo očekuje
od naših privrednih organizacija izvršenje
planiranih zadataka, a ovi zadaci
će u prvom redu pasti na naše stručnjake,
inženjere i tehničare. O njihovoj sposobnosti
da izvrše pripremne radove i organiziraju
njihovo izvršenje, ovisit će i rezultati.
Izvršenje ovih mnogostrukih i opsežnih
radova pretpostavlja dobro organiziran
stalan kadar šumskih radnika. Formiranje
tog kadra ne može mimoići najveći
angažman naših stručnjaka i po ovom
pitanju. v


No postavlja se pitanje, u kojoj mjeri
su naši stručnjaci na svojim radnim mjestima
prihvatili ove koncepcije i usvojili ih
kao svoju radnu orijentaciju.. U kojoj su
mjeri primijenili ove koncepcije na svojem
području, u sastavljanju, plana gospodarenja
u svojoj privrednoj organizaciji,
barem onoliko, koliko je to zavisilo o njima.
Zatim, ukoliko su se sukobili sa nekim,
unutarnjim ili vanjskim smetnjama, koliko
su pokušavali, da u okviru svojih stručnih
organizacija prodiskutiraju probleme,
nađu rješenja, ili traže podršku.


Sigurno je, da nas sve očekuju prilično
mnogostruki i ne laki zadaci, mnogi osim
toga i delikatni. Kao pojedinci sigurno nećemo
moći mnogo da uradimo, ali kao skup
pojedinaca, kao organizacija stručnjaka,
sigurno je da možemo mnogo. Uloga inženjera
i tehničara na izvršenju plana na
svojim radnim mjestima velika je i odgovorna.
Još je veća i odgovornija uloga naših
stručnih organizacija. Ova uloga može
biti vrlo značajna, samo ako smo je pravilno
shvatili i koristili.


Ovo nekoliko riječi daje se samo kao
potsjetnik za diskusiju i kao želja za njeno
usmjeravanje.