DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 88 <-- 88 --> PDF |
preorijentacija tehnološkog procesa piljenja u smjeru orijentacije na konkretnog potrošača piljene građe piljenjem dimenzija prema dugoročnijim narudžbama: podjela rada u mehaničkoj finalnoj proizvodnji (specijalizacija), dugoročnija poslovna kooperacija i odgovarajuća organizacija trgovačke mreže. Provođenjem ovih mjera, a one su zakonomjernost u ekonomici, postižu se bitni uvjeti za povećanje produktivnosti rada odnosno sniženje cijene koštanja. Rezultat toga je povećanje rentabilnosti proizvodnje, povećanje akumulativnosti privredne organizacije, njene ekonomske snage i — osobnih dohodaka zaposlenog osoblja. Ovo je jedini put napretka. No, takvo kretanje u drvnoj industriji ima povoljan odraz i na šumarstvo. Rentabilni] a poduzeća mogu više platiti sirovinu, a time i šumarstvo dolazi u povoljniji položaj. Posebno težak problem je problem koncentracije pilanske proizvodnje sa oko 50 današnjih industrijskih kapaciteta na znatno manji broj, na oko možda svega 15, i problem daljnjeg postojanja oko 400 malih pilanskih kapaciteta. Neocjenjiva bi bila zasluga naših stručnih organizacija, kada bi pružile punu podršku rješavanju tog problema analizom situacije na svojem području izdignuvši se iznad užih lokalnih interesa i možebitnih ličnih interesa pojedinih naših članova. S koncentracijom pilanske proizvodnje povezana je i koncentracija pilanske oblovine. Ovo istovremeno znači brisanje administrativnih granica komuna i kotareva u pogledu prometa sirovinom. Naravno, nakon izvršenja koncentracije pilanske proizvodnje, ovo više neće predstavljati tako delikatan problem, kao što je on danas. Zadaci koji stoje pred šumarstvom nisu toliko novi, koliko će širinom zahvata biti obimniji. Proširenja plantaža mekih lišćara na oko 50.000 ha i intenzivnih kultura četinara na cea 20.000 ha (do 1980. g.) zahtijevat će vjerovatno i određene organizacione promjene, dijelom radi koncentracije potrebnih vlastitih sredstava, dijelom zbog eventualnog osnivanja novih, specijaliziranih pogona, odnosno specijaliziranih poduzeća. Međutim, bit će nužno pokušati istisnuti i unutrašnje rezerve radi smanjenja troškova eksploatacije šuma, navlastito u fazi privlačenja drvnih masa na pomoćna stovarišta (kirijaški porez, samarice i si.). Potražnja na celuloznom drvetu tvrdih lišćara (bukva, grab, jasen i si.) zahtijevat će za koju godinu maksimalno moguće njegovo izdvajanje iz prostornog drveta. Ovo će pretpostavljati određenu manipulaciju s prostornim drvetom, kako bi se ono sačuvalo posve zdravim, odnosno pretpostavljat će i promjenu tehnološkog procesa u eksploataciji šuma, gdjegod to bude primjenljivo. Društvene potrebe na drvetu zahtijevat će uvođenje proreda na svim područjima prirodnih šuma. Zbog toga se već i sada pokazuje nužnim, da se na mnogim mjestima primijeni, izgradnja kamionskim vlaka i primijene sva odgovarajuća tehnička sredstva koja će omogućiti pozitivnu ekonomsku računicu u tim poslovima. Na području prebornih šuma treba postepeno prelaziti na modernije oblike prebiranja i intenzivnijim zahvatima pomlađivanja. Za šumarske stručnjake nisu ovo neki novi pojmovi. O svim ovim zadacima je do sada bilo dosta diskutirano. No, ono što je nekako ležalo pred nama kao zadatak budućnosti, sada se ispoljava kao neposredan i konkretan zadatak i to zadatak već današnjice, a ne sutrašnjice. Društvo očekuje od naših privrednih organizacija izvršenje planiranih zadataka, a ovi zadaci će u prvom redu pasti na naše stručnjake, inženjere i tehničare. O njihovoj sposobnosti da izvrše pripremne radove i organiziraju njihovo izvršenje, ovisit će i rezultati. Izvršenje ovih mnogostrukih i opsežnih radova pretpostavlja dobro organiziran stalan kadar šumskih radnika. Formiranje tog kadra ne može mimoići najveći angažman naših stručnjaka i po ovom pitanju. v No postavlja se pitanje, u kojoj mjeri su naši stručnjaci na svojim radnim mjestima prihvatili ove koncepcije i usvojili ih kao svoju radnu orijentaciju.. U kojoj su mjeri primijenili ove koncepcije na svojem području, u sastavljanju, plana gospodarenja u svojoj privrednoj organizaciji, barem onoliko, koliko je to zavisilo o njima. Zatim, ukoliko su se sukobili sa nekim, unutarnjim ili vanjskim smetnjama, koliko su pokušavali, da u okviru svojih stručnih organizacija prodiskutiraju probleme, nađu rješenja, ili traže podršku. Sigurno je, da nas sve očekuju prilično mnogostruki i ne laki zadaci, mnogi osim toga i delikatni. Kao pojedinci sigurno nećemo moći mnogo da uradimo, ali kao skup pojedinaca, kao organizacija stručnjaka, sigurno je da možemo mnogo. Uloga inženjera i tehničara na izvršenju plana na svojim radnim mjestima velika je i odgovorna. Još je veća i odgovornija uloga naših stručnih organizacija. Ova uloga može biti vrlo značajna, samo ako smo je pravilno shvatili i koristili. Ovo nekoliko riječi daje se samo kao potsjetnik za diskusiju i kao želja za njeno usmjeravanje. |