DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 9 <-- 9 --> PDF |
DRVARSKA INDUSTRIJA U SEDMOGODIŠNJEM PLANU SRH* Ing. BOZIDAR MAČEŠIC 1. Dosadašnji razvoj Pretpostavi li se da će predviđeni nivo industrijske proizvodnje ove grane za 1963. g. biti ostvaren, a za to postoje sasvim realni izgledi, onda će to u odnosu na predratni period predstavljati proizvodnju koja je za 3,1 puta veća. Poznato je, da je taj porast posljedica pretežnim dijelom razvoja polufinalne i finalne proizvodnje. To je ujedno i glavna značajka poslijeratnog razvoja drv. industrije. Može se reći da je tek u 1963-oj godini uspostavljen koliko-toliko snošljiv odnos u strukturi ukupne proizvodnje. Razlike su vidljive iz slijedećeg postotnog upoređenja koja su karakteristična za vremenske periode: (ocjena) Djelatnost .939. 1947. 1950. 1955. 1960. 1963. pilanska proizvodnja 63 55 54 41 31 30 proizvodnja ploča i furnira 9 8 5 6 8 12 proizvodnja namještaja 4 11 14 22 25 31 ostala proizvodnja 24 26 27 31 36 27 100 100 100 100 100 100 Dinamika porasta ukupne proizvodnje i pojedinih djelatnosti u ovom razdoblju izgledala je ovako (u indeksnim pokazateljima): (ocjena) Djelatnost 1939. 1947. 1950. 1955. 1960. 1963. Pilanska prerada 100 119 190 125 134 154 furniri i ploče 100 118 130 119 250 455 proizvod, namještaja 100 327 685 829 1438 - 2000 ostala proizvodnja 100 148 242 241 405 438 100 130,3 206,8 163,9 252,0 308,8 Trebalo je razmjerno dugo vremena da polufinalna proizvodnja i u našoj republici krene s mrtve tačke. Sa jačom proizvodnjom počelo se u stvari od 1960. g., najprije podizanjem novih kapaciteta šper-ploča, a zatim i ploča iverica. Povećanje proizvodnje furnira (ljuštenog i rezanog) rezultat je dijelom rekonstrukcija postojećih kapaciteta, dijelom novih postrojenja koja uz šperploče proizvode i Ijušteni furnir kao robnu proizvodnju. (Podignuto je, doduše, i jedno novo postrojenje manjeg kapaciteta za proizvodnju plemenitog furnira). Porast finalne proizvodnje, u kojoj najznačajnije mjesto zauzima grupacija namještaja, uslovili su mahom novi kapaciteti podignuti u poslijeratnom periodu, kao i značajne rekonstrukcije svega nekoliko starih, predratnih »tvorni * Referat održan na Plenumu Saveza šumarskih društava Hrvatske 19. XII 1963. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 10 <-- 10 --> PDF |
ca«, koje u suštini predstavljaju nova postrojenja u odnosu na njihov predratni potencijal. Koliko god taj i takav porast u relativnim odnosima, izgledao zamašan, on nije realna slika naših stvarnih mogućnosti, ni po količini ni po proizvodnim koncepcijama. Razvojne tendencije drv, industrije u spomenutom periodu imale su prvenstveno za cilj podmirivanje vlastitih potreba, a paralelno s tom obavezom i glavni teret u našoj vanjskoj trgovinskoj razmjeni. Svestran privredni razvoj nije omogućavao drvarskoj industriji onakav progres kakav je ona objektivno zaslužila. Podržavanje njene najznačajnije djelatnosti — pilanske prerade — na gotovo istom tehničkom i tehnološkom nivou, zahvaljujući zadovoljavajućim poslovnim rezultatima do unazad nekoliko godina, imalo je kod nas za posljedicu znatno povećanje broja pilanskih postrojenja. Raspoloživa pilanska oblovina postala je daleko premalena za iole normalnu industrijsku proizvodnju postojećih i novonastalih kapaciteta. Došlo je do više nego ozbiljne privredne disproporcije na ovom području, koja je u uslovima novih ekonomskih mjera morala tražiti odgovarajuće olakšice u sistemu. Ni razvoj finalne djelatnosti nije se dovoljno oslanjao na industrijska iskustva savremenih dostignuća u svijetu, ma da su ona bila sasvim dostupna. Domaće potrebe na ovim proizvodima i sve interesantnije izvozne mogućnosti uvjetovale su i na ovom području podizanje brojnih proizvodnih postrojenja. Ovdje se nije u tolikoj mjeri pojavljivao sirovinski problem, koliko poteškoće koje su proizilazile iz zanatskih proizvodnih koncepcija. Zbog toga su postizavani osjetno slabiji rezultati i po količini proizvoda, po širini proizvodnog asortimana, po njihovoj kvaliteti i funkcionalnosti, a — razumljivo — i po rentabilitetu takve proizvodnje. Olakšice u sistemu postale su neophodne i u ovoj djelatnosti. 2. Sadašnje stanje Dijeli nas razmjerno vrlo malo vremena od novog planskog perioda. Od nesumnjivog je interesa znati s kojih osnova i u kojim uslovima starta pojedina djelatnost u iduće plansko razdoblje i sa kakvim šansama. Primarna mehanička prerada je pred novim smanjenjem osnovne sirovine u četinjarima, ako se imaju u vidu narmalne godišnje sječive količine, proizašle iz etatnih mogućnosti .sastojina i dosadašnjih koncepcija gospodarenja. Na raspolaganju je svega oko 800.000 m3 pilanske oblovine, a možda i manje, čija je kvaliteta po postojećem standardu već narušena zbog pomanjkanja dovoljnih količina kvalitetne oblovine za ljuštenje, odnosno proizvodnju šperploča. Na ovu količinu reflektira oko 50 pilana, koje se nalaze u sklopu drvnoindustrijskih poduzeća i cea 400 daljnjih lokalnih pilanskih postrojenja. Kapaciteti onih prvih pilana, sa radom u dvije smjene, iznose oko 1,330.000 m3 oblovine; a ovih drugih — daljnjih 800.000 m3. Potrebe su, prema tome, pokrivene sa svega jednom trećinom. Sirovine ne dostaje ni za rad u jednoj smjeni, ako se imaju u vidu sva spomenuta postrojena. Po jednoj analizi Instituta za drvo sva raspoloživa oblovina u Hrvatskoj može se preraditi na 15 postojećih pilana, uz njihove sadašnje tehničke mogućnosti, koje se kreću od 30.000 m3 oblovine na više. Brojnost pilanskih postrojenja ukazuje sama po sebi da se radi o njihovom vrlo niskom tehničkom i tehnološkom nivou. Produktivnost ovih prerađivačkih pogona je višestruko niža od inostranih dostignuća. Tehničku i tehnološku zaostalnost u stopu prati i proizvodna koncepcija iz davnih predratnih vremena. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ona rezultira i vanredno skupu proizvodnju, ispravnije rečeno — vrlo visoke troškove proizvodnje, koje ne podnosi prosječna prodajna cijena na svjetskom tržištu. Nesagledavanje štetnih posljedica po ekonomičnost i rentabilitet poslovanja brojnih nedovoljno i nesavremeno opremljenih pilana, pruža nerazumljivu podršku u obaveznom alimentiranju upravo takvih postrojenja. To je jedan od osnovnih razloga da se u zadnje vrijeme ni jedno poduzeće nije moglo odlučiti na potpunu rekonstrukciju pilanskih postrojenja u pravcu maksimalne mehanizacije unutarnjeg transporta, na koji otpada cea 75% svih troškova ljudskog rada u pilani i primjenu osnovnih strojeva vrlo visokog radnog učinka. Takva proizvodnja i proizvodna orijentacija zahtijeva razmjerno velika investicijska ulaganja, a ona daju visoko rentabilan rad jedino onda, ako se sredstva za rad maksimalno iskorišćavaju. To, međutim, jedino omogućava neuporedivo veća koncentracija osnovne sirovine, koju treba prerađivati na jednom mjestu. Oslobađanje obaveze plaćanja poreza, na promet za rezanu građu jele, smreke i hrasta olakšat će sadašnji ekonomski položaj ovih preradbenih pogona, te ponovo zatupiti oštricu borbe za rješavanje suštinskih problema i punu konsolidaciju u ovoj djelatnosti. Zadnji je čas da se tome priđe, jer inače od mogućih olakšica ostaje još samo drastično sniženje kamatne stope na poslovni fond. Šansa pilanske prerade u idućem 7-godišnjem planu je jedino u koncentraciji prerade na visoko produktivan i rentabilan način, koji omogućava optimalna mehanizacija svih radova u ovoj djelatnosti, uz primjenu Iprincipa krajnje namjenske proizvodnje. Problemi proizvodnje furnira u sadašnjem momentu ispoljavaju se u sirovinskim poteškoćama. Brojnost proizvodnih postrojenja širom cijele zemlje dovela je i ovdje do znatnog raskoraka. Kvaliteta sirovine je u prosjeku sasvim nezadovoljavajuća. Iz velike potražnje rezultirao je izvanredno velik porast cijena ovoj sirovini, a iz jednog i drugog proizašla je proizvodnja na granici rentabiliteta, a nisu rijetki slučajevi i gubitaka u proizvodnji kod pojedinih vrsta furnira. Unatoč takve situacije ima želja za daljnjim proširenjem postojećih kapaciteta i u našoj Republici i to na bazi domaćih vrsta drveta! Proizvodnja šperploča je još uvijek u nezavidnoj situaciji. Postoje izgledi da dvije od ukupno 4 tvornice završe ovogodišnje poslovanje bez gubitaka. Sa drugim dvjema je mnogo teža situacija iako nije bezizlazna. Postojeće anuitetne obaveze, koje su pred njima, zahtijevaju poduzimanje najenergičnijih mjera da se stanje popravi. Rješenje se sagledava u. što većem prilagođavanju proizvodnje zahtjevima tržišta, većoj proizvodnji, odnosno boljem korištenju proizvodnog kapaciteta i kvalitetnijoj proizvodnji. Proizvodnja klasičnih ploča iverica je otpočela u tri od ukupno četiri tvornice. Poteškoće su u uhedavanju ove proizvodnje, u njenoj kvaliteti o kojoj zasada isključivo ovisi zadovoljavajući plasman. Problem rentabiliteta se kod nekih tvornica već sada nazire! Mogućnost za osjetno jači porast proizvodnje namještaja, kao i drugih još nedovoljno ispitanih područja upotrebe ovog novog proizvoda, potpuno zadovoljavajućeg supstituta za rezanu građu četinjara, te izgledi i za njihov izvoz, moraju stvoriti dovoljnu potrošnju ovog proizvoda i povoljne uslove za daljnje unapređenje ove proizvodnje. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Proizvodnja »okal« ploča ima sve uslove za punu afirmaciju upotrebe u proizvodnji mantažnih kuća i ne bi smjela biti problem u idućem periodu! Štoviše, očekuje se mogućnost za povećanje ove proizvodnje u postojećim tvornicama, a kroz to i njen veći rentabilitet. Finalna proizvodnja je upravo u 1963. g. nagovijestila svoje izvanredne mogućnosti. I "kraj razmjerno visoko planiranog porasta proizvodnje u odnosu na prošlu godinu, svi su izgledi da će on biti premašen. Napomene li se da prava industrijska proizvodna orijentacija još nije na pomolu i da je postignuti nivo rezultat tek prvih priprema ka jednoj sređenijoj proizvodnji, opravdano je očekivati daleko veća dostignuća. 1962. g. završila je proizvodnja namještaja u SRH sa manjim porastom proizvodnje od presjeka SFRJ (138 : 145). Od interesa je ovdje napomenuti kakav je razvoj ove djelatnosti bio u periodu posljednje dvije godine u SR Srbiji, SR Sloveniji i kod nas. Spomenute tri republike su daleko pretežan nosilac ove proizvodnje u jugoslavenskim razmjerima, kako se to vidi iz slijedećih podataka, koji ujedno pokazuju učešće svake od spomenutih republika u godinama 1960. i 1962.": Index porasta pro izvodnje 19621960. 1960. 1962. SR Srbija 160 28,3V» 31,3»/o SR Hrvatska 138 26,6 25,2 SR Slovenija 115 34,2 27,1 89,1 83,6 Osjetno smanjnje učešća dosadašnjih glavnih proizvođača namještaja je logična posljedica razvoja ove djelatnosti u ostalim republikama. Izvanredno je karakterističan i značajan porast proizvodnje u SR Srbiji, koja je time došla na vodeće mjesto u ovoj industrijskoj djelatnosti. Mi smo u istom periodu u nešto većoj mjeri smanjili zaostajanje prema SR Sloveniji, tako ta ono sada iznosi oko 8% prema skoro 29% u 1960-oj godini. U odnosu na SR Srbiju zaostajemo koncem 1962. g. za cea 24%. Ta je razlika koncem 1960. g. iznosila svega cea 7%. Nema nikakvog opravdanog razloga da spomenute razlike budu toliko nepovoljne po nas. Uslovi za plasman ovih proizvoda su u zadnjih nekoliko godina vanredno povoljni, posebno na domaćem tržištu. Izgleda da je upravo proizvodnja u SRH posvetila najmanje pažnje domaćem tržištu. Naime, naše je učešće u izvozu u tom periodu bilo najveće, ali ono ne predstavlja najznačajniju stavku u izvozu grane u cjelini. U cjelini gledajući, plasman proizvoda iz ove djelatnosti u 1962. g. zaostajao je za proizvodnjom za svega 2,5,0/o. Taj odnos u ovoj godini je još povoljniji, jer je plasman gotovo identičan proizvodnji! U nizu proizvoda je čak i veći od proizvodnje, što uzrokuje osjetno´ smanjenje zaliha ne samo ispod svih očekivanja nego i ispod svih uobičajenih normativa. Spomenuta situacija, koja traje već nekoliko godina i koja se manifestira u sve pozitivnijim tendencijama, neosporno je najuvjerljiviji dokaz za potrebu jačeg porasta ove proizvodnje u idućem planskom periodu. Nema nikakvih poteškoća ni u pogledu osnovnih sirovina. Proizvodnja svih vrsta ploča upravo i računa na mnogo jaču potrošnju. Problema neće biti ni sa plemenitim furnirima, jer će konačno doći i do jačeg uvoza egzota za popunjavanje odgovarajućeg asortimana i na ovom području. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 13 <-- 13 --> PDF |
3. Predviđeni razvoj Polazeći od stvarnih potreba domaćeg tržišta proizlazećih iz rastuće domaće potrošnje, od pozitivnog razvoja izvoza proizvoda ove grane, u. priličnoj mjeri izbalansiranih sirovinskih uslova. predviđaju se dvije, pa i tri varijante razvoja U idućih 7 godina, s obzirom na dostignuća koja se očekuju na koncu ovog perioda. Jedna varijanta predstavlja uglavnom dosadašnji trend porasta proizvodnje U periodu 1952—1960. god., druga, realno mogući porast proizvodnje kakav je bio u godinama 1960—1963., uzimajući u obzir i izvjesne poremećaje u tom periodu. Treća varijanta predstavlja odgovarajuće intenziviranje dosadašnjih prosjeka jačim društvenim investicijama i većom akumulativnom sposobnošću grane koja se s pravom očekuje u idućem periodu, kao rezultat mjera koje se sada poduzimaju i koje će biti poduzimane. Po glavnim grupama proizvodnih djelatnosti, razvoj bi se u poređenju sa 1952., zatim 1962. i planom za 1963. god. kretao ovako: Plan 19 7 0 1952. 1962. 19C3. I II III 1952 = 100 proizvodnja rezane građe finalna mehanička 100 89,0 89,0 90,1 90,1 90,1 prerada finalna kemijska prerada Sveg a 100 100 100 391,9 120,4 172,7 460,8 125,8 19V,6 845,9 141,9 295,6 980,6 158,3 333,0 1180,5 166,0 367,7 1962 = 1O0 1963 = 100 — — 100 — 111,0 100 171,1 154,2 192,8 173,8 219,9 191,9 slijedeće odnose u : strukturi ukupne proizvi drv. industrije: Plan 1 9 7 0. 1952. 1962. 1963. I II III proizvodnja rezane građe 61 34 31 21 19 17 finalna mehanička prerada 20 51 55 68 71 73 finalna kemijska prerada 19 15 14 11 10 10 100 100 100 100 100 100 Ove promjene u strukturi proizvodnje predstavljaju suštinu intencija sedmogodišnjeg plana u odnosu na drvarsku industriju. Finalna mehanička prerada preuzima sasvim dominantan položaj, koji je nekad imala proizvodnja rezane građe. Pilanska prerada u stvari ostaje do daljnjeg na po prilici istom opsolutnom nivou na kome je bila zadnjih deset godina. Predviđa se okakvo kretanje ove proizvodnje po vrstama drveta (u 000 m3): Plan 1970. Rezana građa 1952. 1962. 1963. I-II-III hrast 100 101 103 97 bukva 100 125 120 113 ostali lišćari 100 140 148 250 pragovi 100 53 55 50 četinjari 100 53 53 41 Svega 100 83 83 82 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Vidljive razlike zamjećuju se kod grupe »ostali lišćari« i kod četinjara. Predviđa se gotovo dvostruki porast proizvodnje rezane građe kod prvih, a osjetno smanjenje proreza kod četinjara, radi njihovog intenzivnijeg korištenja u kemijskoj.preradi drveta (proizvodnja celuloze). Koliko god se ne predviđaju značajnije promjene u količini rezane građe, računa se sa bitnim izmjenama sadašnjeg stanja u ovoj djelatnosti. Poslovni rezultati u ovoj proizvodnji su u potpunoj suprotnosti s interesima zajednice. Nerentabilnu ili nedovoljno rentabilnu pilansku proizvodnju nije više moguće podržavati. Umjesto subvencija ona je u situaciji da daje društvu daleko veće prihode, da bude nosilac najpozitivnijihu. privrednih kretanja u sadašnjoj fazi našeg industrijskog razvoja. Svako zadovoljavanje s polovičnim rješenjima bilo bi čisti privredni gubitak i nema nikakvog objektivnog razloga da ne idemo na optimalna rješenja, koliko god nam to materijalne snage dozvoljavaju. Stanje u našoj pilanskoj proizvodnji je takvo da su neodržive dosadašnje metode koje su omogućavale životarenje iz godine u godinu. Kroz najniže osobne dohotke, koji su upravo u ovoj djelatnosti gotovo dvostruko niži od prosjeka u industriji, kroz oslobađanje bilo kakvih davanja zajednici, potpuno se zamagljuje društvena interesantnost rezane građe kao atraktivnog izvoznog proizvoda. S druge strane on to stvarno može biti. Krajnje je vrijeme da se društvu prezentiraju u punoj realnosti takve analize koje će pokazivati da se po uslovima privređivanja ova djelatnost može potpuno uklopiti u sistem i podržavati ga, da će omogućavati u tolikoj mjeri zadovoljavajuću akumulativnost koja će podmiriti njene osnovne potrebe na proširenoj reprodukciji i održavanju na najvećem tehničkom i tehnološkom nivou. Takav nivo nije moguće postići samo korištenjem unutarnjih rezervi i slabosti sadašnjih kapaciteta, manjim rekonstrukcijama uz zamjenu dotrajalih strojeva. Orijentacija mora biti na takva rješanja, koja će predstavljati objektivno najbolje mogućnosti, od kojih će društvo imati najveću korist. Nema sumnje da će vrlo brzo morati doći do daleko značajnijih koncentracija raspoložive pilan. oblovine i njene prerade na neuporedivo manjem broju proizvodnih kapaciteta i da će samo takvo usmjeravanje omogućiti punu primjenu mehanizacije u ovoj djelatnosti, a kroz to i maksimalnu produktivnost. Samo će tako opremljeni preradbeni kapaciteti biti u stanju da se rentabilitetom svoje proizvodnje suprostavljaju normalnim tendencijama porasta proizvodnih troškova u kojima ni odgovarajuće oscilacije cijena osnovnoj sirovini neće zadavati naročite probleme, a jednako tako ni trendovi ličnih dohodaka. Uz ove promjene neminovne su i one koje se odnose na osnovne tehnološke postavke pilanske prerade i krajnju namjenu ove proizvodnje. Pilanska prerada u sve većoj mjeri postaje proizvodna faza kooperativnog značaja u sistemu odgovarajuće finalizacije. Ona je ustvari industrijska proizvodnja sastavnih elemenata za pojedine finalne proizvode, jer je u stanju da na najrentabilniji način organizira ovu fazu prerade. Sto se prije prijeđe ovakvoj preradbenoj orijentaciji, utoliko će se ranije postići napred spomenuti rezultati. Na pragu smo nekoliko takvih rješenja (Lika, Kordun, područje Vinkovaca, pa i Gorski Kotar). Negdje još uvijek dominiraju dosadašnja poimanja, a negdje se stalo na komprimisu, sve zbog užih, lokalnih interesa. Neophodno je isforsirati samo jedno savremeno pilansko postrojenje, da više nego očigledno dokaže sve prednosti ovakve proizvodne orijentacije. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Finalna mehanička prerada Za ovu proizvodnu grupaciju predviđa se i u idućem 7-godišnjem periodu najznačajniji porast, kako je to vidljivo iz tabele »Predviđeni razvoj«. U toj djelatnosti predviđa se ovakvo kretanje proizvodnje najvažnijih artikala: Plan 1 9 7 0. Proizvod 1962. 1962. 1963. I II III furnir plemeniti i slijepi ploče namještaj savijeni namještaj kuće i barake 100 100 100 100 100 389 333 719 275 250 389 435 814 316 186 541 1185 1419 475 2812 541 1278 1717 543 4375 541 1611 1887 600 5625 građevna stolarija parketi puni i lamel bačve 100 100 100 403 359 152 563 397 159 1250 669 476 1562 669 476 1875 763 794 razni finalni proizvodi 100 371 424 750 875 875 U proizvodnji furnira pretpostavlja se da će plemeniti furniri u 1970-oj god. učestvovati sa oko 6.000 m3. Ostalo će biti slijepi furniri za oblaganje raznih ploča, posebno »okal« ploča. Za ovaj je nivo proizvodnje i plemenitog i slijepog furnira neophodan uvoz egzota. Proizvodnja ploča otkako su izgrađeni novi kapaciteti nije dostigla tehničku mogućnost postrojenja. Najkarakterističnije je to za proizvodnju šperploča. Uglavnom poznati razlozi osjetnom zaostajanju upravo ove proizvodnje morali bi već u jačoj mjeri pripadati prošlosti. Prilagođavanje stvarnosti i intenzivna nastojanja u korištenju unutrarnjih proizvodnih i organizacijskih rezervi trebalo je već pokazivati bolje rezultate. Koliko god postoji odluka da se zajedničkim snagama nađu rješenja za sadašnje nezadovoljavajuće stanje, reagiranja upravo onih tvornica, koje najlošije stoje, nisu razumljiva. Predviđeni porast proizvodnje polazi od spomenutih objektivnih mogućnosti, koje se danas ne koriste u mogućoj mjeri, zatim na neophodnom povećanju proizvodnih kapaciteta iznad onih koji su bili predviđeni investicijskim programima, jer to zahtijeva sadašnji nedovoljan rentabilitet proizvodnje. I ovo povećanje proizvodnje treba da bude omogućeno uvozom egzota, dok plantazna proizvodnja brzorastućih vrsta ne uvjetuje sasvim druge, povoljnije sirovinske odnose. Koncem 7-godišnjeg perioda, proizvodnja šperploča trebala bi se udvostručiti ! Proizvodnja iverica u četiri nove tvornice još nije u punom toku. Vjerojatno te neće biti ni u toku iduće, prve godine 7-godišnjeg plana. Zasada se, uz dovršenje izgradnje postrojenja za proizvodnju »okal« ploča u Novom, ne predviđa u ovom planskom periodu daljnje proširenje kapaciteta u ivericama, jer predviđena proizvodnja zadovoljava potrebe reprodukcije. Računa se, nadalje, sa eventualnom izgradnjom jednog novog kapaciteta ploča vlaknatica. Do povećanja proizvodnje panel ploča vjerojatno neće doći- Jedno zbog neekonomičnosti ove proizvodnje, drugo radi problematičnosti plasmana većih količina ovih ploča, čiju potrošnju otežava i njihova visoka prodajna cijena. Iverice su potpuno uspješna zamjena u svakom pogledu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Namještaj je i nadalje zadržao najznačajniju ulogu u ovoj grupaciji. Predviđeni porast je i nadalje najveći upravo kod njega i tek će proizvodnja, koja se očekuje na kraju idućeg planskog perioda, predstavljati normalne proizvodne odnose ovih i ostalih proizvoda. Taj nivo bi trebao biti rezultat proizvodne i organizacijske preorijentacije u pravcu suvremenih industrijskih koncepcija, koje karakterizira krajnja podjela rada, kroz nju međusobni kooperativni odnosi na raznim nivoima, visoka produktivnost i odgovarajući rentabilitet, koji omogućava i daljnji razvoj na ovim principima. Koliko god pričamo o specijalizaciji, još uvijek^ ona nema očiglednog primjera primjene. Ne bi trebalo da sasvim nezadovoljavajući rezultati poslovanja budu jedini razlozi za njenu primjenu, kako se to već nazire. Taj put je uvijek vezan sa nizom nepotrebnih poremećaja raznog karaktera, a zahtijeva sabran, studiozan rad na razmjerno širokom području tehnologije, ekonomike i drugih disciplina. Za realizaciju ovog programa neophodne su znatne rekonstrukcije. Naši su sadašnji pogoni puni tehnički i tehnološki neodgovarajuće opreme, koju će dobrim dijelom trebati mijenjati. Sasvim novi kapaciteti vjerovatrio neće biti potrebni i ako nisu isključeni, pa se i računa sa eventualnošću podizanja jednog kapaciteta od cea 20.000 garnitura. Namještaj od savijenog drveta Naziv ne odgovara za grupu proizvoda koju u stvari predstavlja. Vjerovatno već ni sada broj proizvoda iz savijenog drveta ne predstavlja većinu u ovoj grupnoj djelatnosti. Radi se zapravo uglavnom o svim vrstama stolica, uračunavajući tu i razne fotelje i polufotelje. Predviđeni porast se daleko pretežnim dijelom odnosi na stolice koje se proizvode iz nesavijenog drveta ili tek njegovom djelomičnom primjenom. Tu količinu neće biti problem postići ukoliko se energičnije priđe većoj međusobnoj specijalizaciji i podjeli asortimana. Time bi se postigla i veća produktivnost i veća inventivnost u oblikovanju brojnih varijanti pojedinih osnovnih tipova. U trajnom pružanju neophodnih noviteta u ovom interesantnom području plasmana jako zaostajemo. Kad bismo tim problemima posvetili intenzivnu brigu, sasvim bi realno bilo dostignuće predviđeno u III varijanti plana za 1970. godinu. Proizvodnja kuća i baraka nije do sada imala onaj značaj koji je bio realno moguć i za koji su postojali mnogi uslovi. Ako to iz niza okolnosti nije bio traženi proizvod na domaćem tržištu, trebalo je više pažnje obratiti inozemnim zbivanjima i u međuvremenu izvršiti dalekosežnije pripreme za odgovarajuće intenziviranje proizvodnje u zemlji. Proizvodnja kuća iz elemenata koji se u pretežnom dijelu sastoje iz drveta u raznim vidovima je vrlo složen proces i zahtijeva široku kooperaciju za nizom drugih industrija i njihovim kvalitetnim proizvodima. Osnovni problem u sadašnjem momentu je pomanjkanje iskustva u ovoj proizvodnji, podrazumijevajući tu opet iskustvo na principima industrijske proizvodnje, koje kod nas danas još nema u ovom užem području djelovanja. U toliko i proučavanje inozemnih dostignuća mora biti i temeljitije i vremenski intenzivnije. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Razvoj turizma i široke mogućnosti uklapanja upravo ove djelatnosti naše grane u sve veće potrebe turističkih aktivnosti na otvaranju mnogih dosada širem turizmu nepristupačnih krajeva i njihovih vanrednih prirodnih ljepota, više su nego dovoljan razlog za krajnje aktiviranje ove proizvodnje. U tim uslovima čak ni III varijanta ne predstavlja nivo u kog bi trebalo ma i malo sumnjati. To je u isto vrijeme vanredno široko područje upotrebe u prvom redu raznih vještačkih ploča, čija bi proizvodnja time došla u sasvim druge uslove daljnjeg razvoja. Građevne stolarija je također područje gdje su i potrebe i proizvodne mogućnosti izvanredne i gdje do danas nismo- iskoristili ni dio pruženih šansi. Iako je porast proizvodnje u periodu 1956/60. bio relativno visok (indeks 403), predviđa se gotovo indentična stopa rasta i u idućem planskom periodu — u prosjeku cea 15"%. Stambena djelatnost će sasvim sigurno biti i u idućem periodu intenzivirana. No to ni u kom slučaju ne bi trebalo otupiti oštricu nastojanja na što bržoj primjeni savremenih proizvodnih metoda i u ovoj djelatnosti. U Republici još uvijek ne raspolažemo sa potpuno mehaniziranom, da ne kažemo automatiziranom proizvodnjom ovih proizvoda, a po tome ni sa u toliko jeftinom proizvodnjom. Nije daleko vrijeme kada će tržište upravo ovih proizvoda pripasti onome čija proizvodnja bude svrsishodnija i jeftinija. Bude li naš odnos spram ovih proizvoda na nivou dosadašnjeg, onda to sigurno neće biti drvo ili će u najboljem slučaju igrati perifernu ulogu. Predviđena stopa porasta odgovara povećanju proizvodnje čiji se indeks kreće oko 270! Parket Predviđeno povećanje proizvodnje se uglavnom odnosi na lamel parket, kao neposrednoj posljedici s jedne strane štednje drveta, a s druge strane njegovom favoriziranju u sistemu građevinske djelatnosti, u kom predstavlja neospornu prednost. Sirovinskih problema u ovom razvoju vjerovatno neće biti, tim prije što ni postojeće mogućnosti nisu ni iz daleka iskorištene. Proizvodnja bačava imat će dva razvojna puta, jedan — dosadašnji — u masivnom drvetu, prvenstveno za podmirivanje potreba rastuće poljoprivredne proizvodnje u oblasti voćarstva (pulpne bačve), drugi — u proizvodnji ambalažnih bačava iz lijepljenog drveta, pretežno za odgovarajuće potrebe kemijske industrije. Ovaj posljednji vid proizvodnje kod nas Još uopće nije uveden iako su s njom u inostranstvu postignuti zaista interesantni rezultati. To je jedan od vidova finalizacije u proizvodnji ljuštenih furnira, čime se u znatnoj mjeri može podići vrijednost proizvodnje u nekoj od naših tvornica šperploča. Ovu proizvodnju moguće je kao novu uvesti i tamo negdje gdje je potreba na takvoj ambalaži velika, a pogodno leži u odnosu na sirovinske izvore. Postrojenja nisu skupa, a proizvodnja je u punom smislu industrijska. Razni finalni proizvodi nisu u dovoljnoj mjeri dosada proizvodno obrađeni ni obuhvaćeni. Široke mogućnosti neosporno postoje, sasvim sigurno i preko predviđenog nivoa. One se jednako odnose na domaće potrebe i na izvozne mogućnosti. 4?9 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Finalna kemijska prerada drveta Njen se razvoj predviđa u mnogo manjim razmjerima od finalne mehaničke prerade. S obzirom na djelatnosti koje ovamo spadaju takav je trend i razumljiv. Razvoj ove prerade prikazan je u slijedećoj tabeli: Jed. Plan 1 9 7 0. mjere 1952. 1962. 1963. 1 II III štavila 000 Ft 1O0 79 75 78 78 78 impregnacija suha destilacija šibice 0O0 ms 000 t 000 sand. 100 100´ 100 193 137 123 193 137 149 227 138 170 273 138 190 273 277 190 Prve dvije djelatnosti ovise, koko je poznato, o našim sirovinskim mogućnostima. U kojoj će mjeri doći do veće potrebe na impregnranju drveta ovisi o proširenju područja njene primjene, a ona stvarno postoji i za naše prilike nije neznatna. Zbog toga je predviđeni porast svakako donja granica mogućnosti. Potreba na povećanju obima suhe destilacije još se sasvim jasno ne sagledava. Ukoliko se tokom realizacije 7-godišnjeg plana ukaže ta mogućnost, sirovin^ kih problema vjerojatne, neće biti. U proizvodnji šibica se računa sa daljnjim povećanjem uglavnom na bazi šibica iz kartona. Iz ovog najkraćeg obrazloženja kretanja proizvodnje, kako pojedinih osnovnih grupacija, tako i njihovih najglavnijih djelatnosti, vidljivo je, da predviđeni porast treba biti rezultat prvenstveno veće produktivnosti rada. Nju će omogućavati s jedne strane odgovarajuće rekonstrukcije tehnoloških postrojenja na nivou najnovijih dostignuća, a s druge strane adekvatna organizacija te proizvodnje u svim njenim vidovima i pojedinostima. Tu se posebno misli na visok stepen podjele rada u određenoj proizvodnoj orijentaciji i odgovarajuću kooperaciju. Zbog toga se i predviđa mnogo blaži porast zaposlenosti u drvarskoj industriji, koji daje slijedeći porast produktivnosti: Plan 19 7 0. 1963. I II III indeks proizvodnje 100 154,2 173,8 191,9 indeks zaposlenosti 100 109,4 123,3 136,1 indeks produktivnosti 100 141,0 141,0 141,0 Takvi odnosi su više nego realni, a time i ostvarivi. Oni će uz druge uvjete nesumnjivo doprinijeti zadovoljavajućem porastu ličnih primanja, koji će — nadajmo se — biti u logičnim relacijama sa prosjecima ostalih grana. Taj će momenat sigurno djelovati i u pravcu stabilizacije radne snage u ovoj industrijskoj grani, odgovarajućoj kvalitetnoj selekciji, a kroz to i u pravcu još veće produktivnosti. 4. Izvozne mogućnosti U cijelom poslijeratnom periodu izvoz je bio naročito važan za drvarsku industriju. Kroz njega je ona rješavala većinu plasmana svojih proizvoda. Porast domaćih potreba u idućem periodu neće u znatnoj mjeri poremetiti dosadašnje proporcije, premda se u sedmogodišnjem planu računa sa nešto blažim tempom porasta u izvozu od onoga koji se predviđa za proizvodnju. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Dinamiku tog porasta i međusobne odnose sa proizvodnim očekivanjima pokazuje slijedeća tabela: Plan 19 7 0. 1956 1962. 1963. II III r rezana građa 100 131 139 121 121 121 ploče i furniri 100 253 342 474 538 635 namještaj i galanterija 100 272 367 734 807 965 pletarstvo 100 277 346 415 415 415 parket 100 58 94 145 145 145 ostali proizvodi 100 105 80 256 308 359 Ukupno 100 153 175 251 271 304 Dinamika izvoza ako je 1962 = 100 100 114 164 177 199 Dinamika proizvodnje 100 111 171 193 220 Učešće vrijednosti rezane građe, te namještaja i galanterije u ukupnom izvozu proizvoda drvarske industrije u istom periodu izgleda ovako: Plan 19 7 0. 1956 1962. 1963. I ´ II III namještaj i galanterija 13,5 23,9 28,2 39,4 43,5 42,7 rezana građa u »/o 57,9 49,7 46,3 27,9 26,0 23,0 Sasvim je sigurno da će vrijednost izvoza namještaja i galanterije već u ovoj godini biti veća od planirane, pa će međusobni odnosi biti povoljniji u korist spomenute finalne grupacije u grani. To je i posve razumljivo. Sirovinske mogućnosti za proizvodnju rezane građe su razmjerno ograničene. Osim toga, sve su veće vlastite reprodukcijske potrebe na ovom proizvodu. Da li će u toj situaciji biti moguće podržavati nivo vrijednosti rezane građe namijenjene izvozu, uz sve pozitivne tendencije na mijenjanju njene osnovne strukture u izvozu raznih većim ili manjim dijelom obrađenih elemenata, veliko je pitanje, makar se na taj način postizava i razmjerno veća vrijednost. U svakom slučaju morali bismo na drugoj strani imati povoljniju kompenzaciju u finalizaciji proizvodnje. Zbog toga se, naravno, na ovom području, posebno u raznim vrstama namještaja, i predviđa najveća stopa porasta. Presudnu ulogu u ovim nastojanjima odigrat će naprijed spomenuta nastojanja na području produktivnosti rada. Koliko god rentabilitet ove proizvodnje bude u povoljnijim odnosima sa svjetskim cijenama tih proizvoda, utoliko će nam vrata inozemnog tržišta biti jače otvorena. Neosporno je da se naša finalna proizvodnja nalazi u izuzetno delikatnom položaju i da je odgovarajuća preorijentacija u tehnološkom i organizacijskom pogledu neobično hitne naravi upravo zbog povoljnih tržnih momenata, koje ne bi smjeli propustiti. Situacija traži svestrane napore poduzeća, ali i društva u pogledu neophodnih sredstava, bez kojih je stvarno nemoguće postići inače sasvim realne rezultate. Zbog stanja u kom se nalazi drvarska industrija u pogledu vlastitih sredstava, društvo će morati učiniti odgovarajuće ustupke grani, jer ih ona pod sadašnjim uslovima kreditiranja jedva može prihvatiti. 5. Mjere za realizaciju predviđenog razvoja Kod obrazlaganja osnovnih problema i postojećih poteškoća uz predviđeni porast proizvodnje u ovoj industrijskoj grani, većinom su napomenute mogućnosti i uslovi pod kojima su ostvarive postavke 7-godišnjeg plana. Radi veće |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^ preglednosti i boljeg uočavanja ne samo spomenutih mjera već i onih o kojima u prednjim izlaganjima nije direktno bilo riječi, daju se one izdvojeno u naj sažetijoj formi. Posebno mjesto među njima zauzimaju: — unapređenje proizvodnje i podizanje produktivnosti rada, te — ekonomika privređivanja. S obzirom da se na izgradnju novih proizvodnih kapaciteta računa tek u izuzetnim slučajevima, osnovni uslov za ostvarenje predviđenog razvoja grane je svestrano unapređenje proizvodnje i podizanje produktivnosti rada. Uz ta nastojanja nemoguće je odvajati jednako važne tendencije usmjerene na ekonomiku privređivanja. Cilj će u cijelosti biti postignut tek onda, ako povećana proizvodnja rezultira i takav poslovni uspjeh koji će obezbjeđivati normalne uslove za predviđeni stupanj razvoja. Dosada drvarska industrija nije davala takve poslovne rezultate, a oni nisu mogli stvoriti ni potrebne uslove za njen objektivno mogući razvoj. Naravski, ovim osnovnim mjerama prethode i slijedi ih mnoštvo ostalih, po svom konačnom zadatku ne manje značajnih mjera. Neke treba naročito istaći. To su: Na području primarne prerade: — nastojanja ka punoj sinhronizaciji proizvodnje u eksploataciji šuma i prerađivačkih postrojenja. Vrijeme i njegove značajke ne bi smjele dovoditi u pitanje ravnomjernost industrijske proizvodnje u bilo kojoj njenoj djelatnosti, kao što je to dosada bio slučaj, — uočavanje neminovnosti koncentracije u primarnoj mehaničkoj preradi, a po tome i odgovarajućeg usmjeravanja raspoložive sirovine na prethodno utvrđena mjesta najrentabilnije prerade, primjena najnovije tehnološke- opreme i proizvodne organizacije u tako pripremljenim optimalnim uslovima prerade, proizvodnja rezane građe u formi koja najbolje odgovara krajnjim korisnicima. Već sada su to zahtjevi koji se svode na određene mjere i kvalitetu ili čak u većoj ili manjoj mjeri obrađene sastavne elemente raznih finalnih proizvoda. Kroz ovaj vid proizvodnje pilanska prerada ulazi u trajnije kooperativne odnose, koji su i za nas i za korisnika daleko interesantniji. U polufinalnoj proizvodnji: — ekonomičnije korištenje plemenitih furnira kroz uže kooperativne odnose sa proizvođačima furniranog namještaja i drugih sličnih korisnika, za koje bi proizvađači furnira isporučivali sastavljene plohe po unaprijed utvrđenim specifikacijama. Time bi i rentabilitet obostrane proizvodnje bio veći, — prilagođavanje i proizvodnje raznih ploča potrebama daljnje reprodukcije, kroz to i odgovarajući vidovi njihove finalizacije putem oblaganja sa traženim materjalima (furniri i razni sintetski materijali), — proširenje područja upotrebe raznih ploča. U tome naročito upotreba šper i drugih ploča u građevinarstvu (oplata, izolacioni materijal, građevni elementi u proizvodnji manjih montažnih objekata i dr.), u saobraćaju i si., |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— optimalno korištenje postojećih proizvodnih kapaciteta i iznalaženje mogućnosti za njihovo najsvrsishodnije proširenje, koje bi rezultiralo rentabilniju proizvodnju od sadašnje, — orijentacija na veće korištenje mekih lišćara i egzotičnog drveta u pro*izvodnji šperploča i ljuštenog furnira, čime će se također podići rentabilitet proizvodnje. U finalnoj proizvodnji: — orijentacija na specijalizaciju proizvodnje koja omogućava velikoserijsku proizvodnju bilo elemenata, bilo sklopova, bilo kompletnih pojedinih finalnih proizvoda, već prema veličini i opremljenosti pojedinog proizvodnog kapaciteta, , — neophodna podjela rada proizvodnih kapaciteta finalnog karaktera, radi međusobnog popunjavanja asortimana, koji na tržište izlazi kao odgovarajuća uporabna cjelina (koprodukcija), — stvaranje kooperacionih odnosa trajnog karaktera, kojima se može dati sasvim zvaničan karakter međusobnih dugoročnih obaveza u podjeli rada manjeg ili većeg broja postojećih poduzeća. Ovakav vid poslovne saradnje ne bi smio biti problem u postojećim grupacijama poslovnih udruženja, — intenzivna nastojanja na širenju trgovačke mreže, kako bi finalni proizvodi drvarske industrije, namijenjeni širokoj potrošnji, na što neposredniji način bih dostupni potrošaču, — svestranije izučavanje stanja na tržištu, kako domaćih razmjera, tako i inozemnih uslova. Ova nastojanja moraju rezultirati što prije identičan proizvodni asortiman po funkciji i kvaliteti za domaće i vanjsko tržište. To će omogućiti punu normalizaciju u udovoljavanju rokovima isporuka na vanjska tržišta, a time i našu daljnju afirmaciju u međunarodnoj trgovini, — povećanje proizvodnog asortimana kao neposredne posljedice orijentacije na specijaliziranu proizvodnju. Mnogo je lakše razvijati potrebnu raznolikost kod jednog ili manjeg broja osnovnih tipova, pri čemu se ne remeti velikoserijska proizvodnja, — naše proizvodne mogućnosti zahtijevaju vanredno intenzivan, ali u isto vrijeme do kraja studiozan rad na njegovanju kulture oblikovanja na ovom osjetljivom području industrijske proizvodnje. U užim, republičkim, razmjerima u priličnoj mjeri zaostaju ova nastojanja i utoliko je teže očekivati pojavu, a potom i trajan slijed u formiranju domaćeg i za vanjsko tržište interesantnog obilježja u oblikovanju. Među zajedničke mjere spada: — sasvim liberalni tretman uvoza rezervnih dijelova za tehnološku opremu u okviru raspoloživih deviznih sredstava privrednih organizacija u grani, — prelaz na elastičniji sistem u politici cijena, pa i na slobodne cijene kod niza proizvoda drv. industrije. Dosadašnji je postupak oko kontrole cijena ovih proizvoda dobio potpuno formalan karakter, — posebnu brigu zaslužuje razvoj prateće industrije, o kojoj u velikoj mjeri ovisi pravi značaj našeg izvoza, odnosno objektivna vrijednost naše finalne proizvodnje i na domaćem tržištu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1963 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Zbog pomanjkanja ili nedovoljne kvalitete čitavog niza raznih, za finalnu proizvodnju drv. industrije, pomoćnih materijala, uslovno se uvoze znatne njihove količine, čime se nepotrebno smanjuje vrijednost izvoznih proizvoda. Želimo li i domaćem kupcu omogućiti snabdijevanje identičnim proizvodima, moramo uvoziti te pomoćne materijale, iako većinu njih nije problem kvalitetno proizvesti u zemlji. Koliko god su ti materijali dobro došli drv. industriji, neki od njih i drugim prerađivačkim granama, veći interes za njihovu proizvodnju morao bi nastajati i u odnosnim poduzećima matičnih grana. U svakom slučaju problem je znatan i zaslužuje svestranu akciju. Provedu li se što prije samo ove mjere, biće stvorena zaista solidna baza za potpunu realizaciju razvojnih tendencija drvarske industrije u 7-godišnjem planu, te potpuna konsolidacija u sistemu privređivanja i grane u cjelini i njenih pojedinih djelatnosti. Time bi i drvarska industrija bila u mogućnosti da u svom daljnjem razvojnom putu ide ukorak s ostalim industrijskim granama i daje neuporedivo veći doprinos općem razvoju naše privrede. |