DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 12     <-- 12 -->        PDF

PREDISPOZICIJA JASENOVIH STABALA
ZA NAPADAJ MALOG JAS. POTKORNJAKA


Hylesinus fraxini Panz


Dr IVAN SPAIĆ


Uvod


U šumarskoj je entomologiji uobičajeno da insekte, koji oštećuju šumsko
drveće, dijelimo na primarne i sekundarne štetnike. To posebno vrijedi za insekte,
koji se hrane drvenastim dijelovima stabla. Nazivi primarni i sekundarni
štetnik nalaze se u svim udžbenicima šumarske entomologije i zaštite šuma.
Ovakva podjela ima, doduše, određenu praktičnu vrijednost, ali je njena naučna
vrijednost zasada malena. Pojam primarni odnosno sekundarni štetnik
vezan je, naime, uz zdravstveno stanje stabla. Kako je poznato, sekundarnim
štetnicima nazivamo one insekte, koji oštećuju slaba, bolesna stabla tj. ona,
kod kojih je došlo do poremećaja u fiziološkim procesima. No određivanje
zdravstvenog stanja u tom smislu prepušteno je subjektivnoj ocjeni svakog pojedinca.
Zbog toga je termin sekundarni štetnik u najmanju ruku veoma neprecizan.


Bilo je pokušaja da se odnos insekt — biljka mnogo preciznije odredi nego
što to obično činimo prigodom istraživanja ekologije insekata. U tom pogledu
naročito su interesantni i vrijedni radovi Kraemer a (1,2). On je istraživao
veličinu osmotskog tlaka u kambijalnoj zoni stabala jele i smreke d ovaj elemenat
uzeo kao kriterij za određivanje zdravstvenog stanja stabla. Na taj način mogao
je pojam zdravo i bolesno stablo preciznije definirati i brojčano izraziti.
Istovremeno je pokazao da je napadaj potkornjaka u najužoj vezi s veličinom
osmotskog tlaka stabala te je za najvažnije smrekine potkornjake utvrdio pri
kojem osmotskom tlaku mogu odnosno ne mogu napasti smrekina stabla. Tako
je objektivnim putem dobio rang-listu ovih »sekundarnih« štetnika s obzirom na
fiziološku predispoziciju smreke.


U ovom radu opisani su rezultati mojih istraživanja istog problema, ali na
drugim objektima i po drugačijoj metodici. Predmet je mojih istraživanja odnos
jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) — mali jas. potkornjak (Hylesinus fraxini
Panz.). Nastojao sam, naime, utvrditi pri kojem fiziološkom stanju jasenovih
stabala može mali jas. potkornjak napasti jasene. Navedeni problem ima ovo
praktično značenje:


U području hrastovih nizinskih šuma glavne su gospodarske vrste drveća
hrast lužnjak, brijest i jasen. Unatrag pedesetak godina započeo je u ovim šumama
proces masovnog sušenja lužnjaka, koji s izvjesnim oscilacijama u inten-


Ova je istraživanja financirao Savezni fond za naučni rad.