DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 13     <-- 13 -->        PDF

zitetu traje i danas. Prije tridesetak godina pojavila se u našim nizinskim šumama
tzv. holandska bolest brijestova, koju uzrokuje gljivica Ceratostomella
ulmi i koja je do danas skoro potpuno uništila brijest u mnogim od tih šuma.
Sušenjem hrasta i brijesta znatno se izmijenila struktura ovih vrijednih šuma.
Treća gospodarski najvažnija vrsta — jasen — ostala je, na sreću, pošteđena od
masovnog propadanja. Međutim unatrag desetak godina u nekim sastojinama
zapaženo je također jako sušenje jasena. Ako bi se ova pojava pojačala i proširila,
bio bi time ugrožen i sam biološki opstanak ovih vrijednih i u svijetu poznatih
šuma.


Među najpoznatije štetnike jasena spada mali jasenov potkornjak Hylesinusjraxini. S obzirom na spomenutu pojavu sušenja jasena potrebno je utvrditi,
kakvu ulogu u navedenom procesu ima ovaj insekt.


Istraživanja su bila podijeljena u tri dijela:


I. Utvrđivanje hidrature jasenovih stabala mjerenjem veličine snage usisavanja
po metodi Šardakova.
II. Istraživanje biologije H. jraxini u oborenim lovnim stablima i u insektarijima.
(Ova su istraživanja ujedno bila kontrola istraživanjima pod III).
III. Umjetno inficiranje dubećih jasenovih stabala malim jas. potkornjakom
uz istovremeno utvrđivanje hidrature stabala.
Pokusi su provedeni 1962. god. u šumi Sjev. Boljkovo, koja se nalazi Ti
centru velikog Spačvanskog šumskog bazena južno od Vinkovaca. Istraživanja
su obavljena u mješovitoj sastojim hrasta, brijesta i jasena prosječne starosti
oko 60 godina. Sastojina se nalazi na I. bonitetu pa su prema tome i hidrološke
prilike ovdje veoma povoljne.


Znatnu pomoć u radu pružili su mi prof, dr Z. D e v i d e (Prirodoslovnomatematički
fakultet, Zagreb), dipl. ing. B. Prp i ć (Šumarski fakultet, Zagreb)
i dipl. ing. A. Nedi ć (Šumarija Spačva) zbog čega im i na ovom mjestu izražavam
svoju zahvalnost. /


I. SNAGA USISAVANJA U KAMBIJALNOJ ZONI DEBLA
JASENOVIH STABALA
Općenito


Kako je u uvodu spomenuto, glavna je svrha istraživanja o kojima se ovdje
izvještava, dublje objasniti predispoziciju stabla za napadaj potkornjaka. K r a-
e m e r (1, 2) je u svojim istraživanjima kao pokazatelj zdravstvenog stanja stabla
ispitao osmotski tlak u kambijalnoj zoni debla i došao do određenih zakonitosti
u odnosu smreka — potkornjaci. Ja sam se u svojim istraživanjima orijentirao
na jednu novu, u fiziologiji bilja nedavno razvijenu metodu ispitivanja
biljne hidrature. Kao pokazatelj zdravstvenog stanja poslužila mi je veličina
snage usisavanja. Mjerenja osmotskog tlaka vrše se, naime, krioskopskim ili
ebulioskopskim metodama koje su dosta komplicirane i povezane s tehničkim
i drugim poteškoćama. Osim toga, što je još važnije, snaga usisavanja znatno
jače indicira promjene u hidraturi biljke od osmotskog tlaka i ona je u tom
pogledu osjetljiviji pokazatelj (Strassburger, Walter, Rehder).


Metodika


Iz fiziologije bilja poznata je formula O = T + S ili drugačije S = O — T
(O = osmotski tlak tj. pritisak protoplasta na stanične membrane; T = turgor