DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 13 <-- 13 --> PDF |
zitetu traje i danas. Prije tridesetak godina pojavila se u našim nizinskim šumama tzv. holandska bolest brijestova, koju uzrokuje gljivica Ceratostomella ulmi i koja je do danas skoro potpuno uništila brijest u mnogim od tih šuma. Sušenjem hrasta i brijesta znatno se izmijenila struktura ovih vrijednih šuma. Treća gospodarski najvažnija vrsta — jasen — ostala je, na sreću, pošteđena od masovnog propadanja. Međutim unatrag desetak godina u nekim sastojinama zapaženo je također jako sušenje jasena. Ako bi se ova pojava pojačala i proširila, bio bi time ugrožen i sam biološki opstanak ovih vrijednih i u svijetu poznatih šuma. Među najpoznatije štetnike jasena spada mali jasenov potkornjak Hylesinusjraxini. S obzirom na spomenutu pojavu sušenja jasena potrebno je utvrditi, kakvu ulogu u navedenom procesu ima ovaj insekt. Istraživanja su bila podijeljena u tri dijela: I. Utvrđivanje hidrature jasenovih stabala mjerenjem veličine snage usisavanja po metodi Šardakova. II. Istraživanje biologije H. jraxini u oborenim lovnim stablima i u insektarijima. (Ova su istraživanja ujedno bila kontrola istraživanjima pod III). III. Umjetno inficiranje dubećih jasenovih stabala malim jas. potkornjakom uz istovremeno utvrđivanje hidrature stabala. Pokusi su provedeni 1962. god. u šumi Sjev. Boljkovo, koja se nalazi Ti centru velikog Spačvanskog šumskog bazena južno od Vinkovaca. Istraživanja su obavljena u mješovitoj sastojim hrasta, brijesta i jasena prosječne starosti oko 60 godina. Sastojina se nalazi na I. bonitetu pa su prema tome i hidrološke prilike ovdje veoma povoljne. Znatnu pomoć u radu pružili su mi prof, dr Z. D e v i d e (Prirodoslovnomatematički fakultet, Zagreb), dipl. ing. B. Prp i ć (Šumarski fakultet, Zagreb) i dipl. ing. A. Nedi ć (Šumarija Spačva) zbog čega im i na ovom mjestu izražavam svoju zahvalnost. / I. SNAGA USISAVANJA U KAMBIJALNOJ ZONI DEBLA JASENOVIH STABALA Općenito Kako je u uvodu spomenuto, glavna je svrha istraživanja o kojima se ovdje izvještava, dublje objasniti predispoziciju stabla za napadaj potkornjaka. K r a- e m e r (1, 2) je u svojim istraživanjima kao pokazatelj zdravstvenog stanja stabla ispitao osmotski tlak u kambijalnoj zoni debla i došao do određenih zakonitosti u odnosu smreka — potkornjaci. Ja sam se u svojim istraživanjima orijentirao na jednu novu, u fiziologiji bilja nedavno razvijenu metodu ispitivanja biljne hidrature. Kao pokazatelj zdravstvenog stanja poslužila mi je veličina snage usisavanja. Mjerenja osmotskog tlaka vrše se, naime, krioskopskim ili ebulioskopskim metodama koje su dosta komplicirane i povezane s tehničkim i drugim poteškoćama. Osim toga, što je još važnije, snaga usisavanja znatno jače indicira promjene u hidraturi biljke od osmotskog tlaka i ona je u tom pogledu osjetljiviji pokazatelj (Strassburger, Walter, Rehder). Metodika Iz fiziologije bilja poznata je formula O = T + S ili drugačije S = O — T (O = osmotski tlak tj. pritisak protoplasta na stanične membrane; T = turgor |