DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 19 <-- 19 --> PDF |
su se kornjaši malog jas. potkornjaka upravo bili ubušili u ove trupčiće. U kaveze su istovremeno stavljeni nenapadnuti (N-trupčići) od novooborenih jasena. Pomoću njih se kontroliralo osnivanje sestrinske generacije. Dne 2. VI razdvojeni su P i N trupčići i stavljeni u zasebne kaveze. Uz svaki od njih ponovno je dodan novi nenapadnuti trupčić (Nj) sa novooborenih jasena. Pomoću ovih Ni-trupčića kontroliralo se eventualno osnivanje druge generacije odnosno odlazak kornjaša na prezimljavanje. Kavezi su stajali slobodno u šumi, ali su se na stupovima iznad njih na visini od 1.8 m nalazili krovovi širine 0,5 m da oborine ne padaju direktno na kaveze. Budući da trupčići nisu ležali neposredno na zemlji nego u insektarijima desetak cm iznad tla. oni su bili nešto suši nego lovna stabla, koja su direktno ležala na uglavnom vlažnoj zemlji. Glavni podaci opažanja o razvoju malog jas. potkornjaka 1962. god. Rojenje malog jas. potkornjaka počelo je 1962. god. oko 9. aprila. Ranijih godina rojenje je uvijek počimalo u martu (opažanja o H. fraxini vodim već više godina). Međutim mart je 1962. god. bio neobično hladan, pravi zimski mjesec pa je zbog toga — među ostalim — i pojava malog jas. potkornjaka bila u velikom zakašnjenju. Najjače rojenje bilo je na dane između 15—25. IV Oko 30, IV rojenje više nije zapaženo. Dne 2. VI (dan pregleda jednog dijela umjetnih infekcija — v. dalje) pod" korom lovnih stabala i trupci ća u insektarijima larvalni hodnici bili su dugi 1,5 — 2,0 cm. U cea 90% grizotina nalazili su se živi kukci - roditelji. U periodu 9—11. VII (kontrola preostalih dubećih umjetno inficiranih jasena i mjerenje snage usisavanja) pod korom P-trupčića u pet insektarija nalazile su se odrasle larve i kukuljice u omjeru 50% : 50%. U šestom insektariju s najdebljim trupčićem (oko 15 cm) osim odraslih larvi i kukuljica pod korom je bilo i oko 30% mladih kornjaša. U lovnim stablima stanje je bilo uglavnom jednako ili slično s tim što je u lovnom stablu br. 1 omjer larvi i kukuljica bio oko 80% : 20%, a u lov. stablu br. 2 obrnut t. j . znatno su pretezale kukuljice. Mladih kornjaša još nije bilo. Ovdje su navedeni samo opći podaci o stanju razvoja H. fraxini na dane´ kada su obavljane kontrole umjetnih infekcija i mjerena snaga usisavanja. Ovi su podaci dovoljni da posluže kao komparacija i dopuna dalje opisanim istraživanjima. III. UMJETNE INFEKCIJE Godine 1961. proveo sam pokuse umjetnog inficiranja dubećih jasena malim jas. potkornjakom (Spaić 8). Tim pokusima namjeravalo se utvrditi, koje biološke klase jasena može napasti ovaj potkornjak. Ove (1962) godine pokusi su ponovljeni i dopunjeni istraživanjima hidrature. kako je to, opisano u prvom poglavlju. Time se je htjelo pobliže obiasniti fiziološko stanje jasena kao predispoziciju za napadaj malog jas. potkornjaka. Metodika Postupak umjetnog inficiranja jasena 1962. god. bio je potpuno jednak onome iz 1961. U sastojini je bilo odabrano 10 jasenovih stabala raznih bioloških klasa. Na ove su jasene u visini od oko 4 m bili pričvršćeni minijaturni |