DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 51     <-- 51 -->        PDF

uslova, postavljenog cilja i drugih momenata, ali za prvo polurazdoblje u prošeku
ne bi trebalo da se ide iznad 15 %.


2. Mešovite prebirne šume lišćara i četinara
Ovde se radi isključivo o mešovitim šumama bukve i jele. Ekološki uslovi
za razvoj jele u ovim šumama su veoma povoljni. Jela je veoma ekspanzivna i
ako je reč o obnavljanju, može se slobodno reći da jela apsolutno dominira. -
Ovu okolnost treba pravilno usmeriti i nastojati da se čim pre poveća procentualno
učešće jele koje sada u mešovitim šumama iznosi svega 34,8 % po masi.


Dosadanji intenzitet korišćenja ovo ne omogućava u dovoljnoj meri. Mišljenja
smo da bi prosečan intenzitet zahvata za mešovite prebirne šume trebao
da iznosi prema grafikonu br. 2.


Iz grafikona 2 se vidi da se i ovde zahvata u sve debljinske razrede, a korišćenje
treba da poprimi još izrazitiji uzgojni karakter, naročito kod jele. Ovde
se posebno podvlači da se jela, iz tanjih debljinskih razreda, uglavnom javlja u
vrlo gustim manjim ili većim grupama. U mešovitim šumama kao princip treba
postaviti: Potpomoći brže urastanje podrasta i mladika jele u sastojinu, proređivanje
pregustih grupa-površina te poboljšavanje kvalitetne strukture. Za razliku
od čistih lišćarskih šuma gde treba voditi računa i o prebirnoj strukturi,
kod mešovitih sastojina, smatramo, da osnovni cilj treba da bude, povećanje
procentualnog učešća jele i popravljanje kvalitetne strukture. Smatramo da bi
intenzitet zahvata u prošeku, za bukvu od 20 % i za jelu od 15 %, mogao da
udovolji gore postavljenim ciljevima. Manji zahvgt za jelu od 15 % ne bi odgovarao,
jer, kako smo napred rekli, jelu možemo forsirati samo pod uslovima
intenzivne nege.


Radi ilustracije napred navedenih postavki, iznosimo konkretne podatke


o gazdovanju za gospodarske jedinice »Sokolja« i »Zeljin«. Ove dve jedinice su
za Gazdinstvo od posebnog interesa a i potreba za intenzivnijim gazdovanjem
u njima je i najizrazitija.
I, GOSPODARSKA JEDINICA »SOKOLJA«


Šume ove jedinice su otvorene još 1920 godine od kada se i stalno iskorišćavaju.
Povoljne saobraćajne prilike, ranije postojanje šumske željeznice, a sada kamionskih
puteva, čine kompleks pristupačnim te pogodnim za intenzivnije gazdovanje.


Najvećim delom jedinica leži između 500 i 1000 metara nadmorske visine. Geološku
podlogu najvećim delom sačinjavaju serpentinsko-periđotitske mase. Na ovoj
podlozi se formira plitko i siromašno šumsko zemljište koje je uglavnom nastanjeno
hrastom i mestimično crnim borom. Istočni deo jedinice sačinjavaju filiti, peščari,
konglomerati i mestmično slojeviti krečnjaci. Na ovim stenama formiralo se srednje
duboko zemljište i bogato u mineralnim sastojcima. Nastanjeno je najvrednijim šumama
bukve i jele. Kao glavne vrste šumskog drveća javljaju se: bukva, jela, hrast
kitnjak i cer. Kao prateće vrste koje ne obrazuju -posebne sastojine javljaju se:
jasen, javor, brest, jasika, breza, brekinja, les´ka, grab, crni grab i divlje voće. Bukva
je glavna vrsta te je i najviše zastupljena, kako po površini, tako i po masi. Najčešće
se javlja u smeši sa jelom ma da je ima i sa drugim vrstama. I u čistim a i u mešovitim
sastojinama, stvara sastojine nepravilno preborne strukture, dolk se vrlo retko
javlja u vidu jednodobnih sastojina. Ako ovakvih već i ima, onda su sekundarnog
porekla.


Jela sačinjava mešovite, nepravilno preborne sastojine, stablimično ili grupimično
mešane sa bukvom, rede hrastom i ostalim lišćarima. Karakteristično je da se jela
u ovoj jedinici spušta vrlo nisko, i na nadmorskoj visini od svega 520 metara, a kao