DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 60 <-- 60 --> PDF |
1938—1953. godine pokazalo se da je prirast stanovništva iznosio 124%, povećanje potrošnje tehničkog đrveta 123%, dok je proizvodnja celuloze prekoračila porast stanovništva sa 158%. 4. Odnos površina poljoprivrednog zemljišta prema šumskom na području komune Slav. Požega U Evropi već stoljećima postoji proces smanjivanja površina šuma u korist površina za poljoprivrednu proizvodnju. Taj proces traje i danas a nastavit će se i u buduće. To je i razumljivo zbog porasta stanovništva kojem su potrebne nove površine za dobivanje artikala za prehranu. Tu pojavu uzmicanja šuma u korist poljoprivrede vidimo i na području požeške komune gdje površine šumskog tla iznose danas oko 53.000 ha odnosno 42% ukupne površine. Sume koje su se nekad prostirale po gotovo čitavoj Požeškoj kotlini, na obroncima i visovima Papuka, Psunja, Krndije, Požeške Gore i Dilja prepustile su najveći dio ravnice i znatan dio obronaka poljoprivredi a zadržala su se na jednom dijelu obronaka i visovima pomenutih gora. Dakle šuma je ustupila mjesto poljoprivredi. Uz smanjivanje šums´ke površine potrebe na drvetu međutim ne postaju manje nego se čak i povećavaju te je tendenca da će se to i ubuduće nastaviti. i :´"; -v V" -| 5.., Stanje šuma na području komune Slav. Požega kao posljedica ranijeg gospodarenja Eksploatacija šuma u većim razmjerima na području komune Slav. Požega /počela je neposredno iza Prvog svjetskog rata po velikim poduzećima stranog kapitala kao Našičkoj, Slaveksu, Narodnoj šumskoj industriji đrveta itd. Investitorima kapitala kod tih sječa bio je cilj da u što kraće vrijeme izvuku iz tih šuma što veću korist. Da bi se izvoz posječenih drvnih masa mogao sa što manjim troškovima izvršiti, građene su šumske pruge radi otvaranja pojedinih većih šumskih slivova. To je pak tražilo i provođenje ubrzanih sječa. Nakon što su drvne mase u pojedinim slivovima bile posječene i izvezene šumske pruge su napuštene i veliki ´kompleksi šuma su ponovno bili zatvoreni. Uzgojne radnje kao njega i čišćenje nisu nakon završenih sječa bile gotovo nikako provađane ili samo u neznatnim razmjerima. Posljedica tako provađanih ubrzanih sječa, nedovoljno prirodno pomlađenih površina jest da danas imamo znatne površine mladih šuma u kojima su se raširile malo vrijedne vrste kao iva, mjestimice lijeska, dren i svib, a mjestimice stabla hrasta, bukve i graba iz panja, ili predrasti tj. uopće stabla lošeg kvaliteta sposobna samo ili pretežno za ogrijev. Sve takve šume koje rastu na vrlo dobrim tlima a po kvalitetu drvne mase i prirastu su loše tj. predstavljaju samo ili pretežno prirast drvne mase oarijevnog đrveta nazivamo p r e 1 a z n i m sastojinama. To iz razloga jer predstavljaju samo prelazni period do osnivanja šume s vrednijom vrstom i ekonomičnijim načinom gospodarenja. Te prelazne sastojine iz ekonomskih razloga treba što prije zamijeniti s vrednijim sastojinama, s drugim vrstama drveća, a na području S. G. Slav. Požega uglavnom četinjačama. Treba spomenuti i površine na kojima su provađane iza oslobođenja prenagli progalno naplodni sijekovi i tako zvane »kvalitetne doznake« zbog povećanih potreba naše drvne industrije i izvoza. To su tada zahtjevale opće ekonomske potrebe naše zemlje te je šumarstvo moralo pridonijeti žrtve time da se računalo da će se vršiti naknadna pošumljavanja, popunjavanja i ostale uzgojne radnje. I dio površina na kojima su provođene takve sječe spadaju danas u prelazne sastojine. B) PRILIKE ŠUMARSTVA JUGOSLAVIJE 1. Površine, drvne mase i prirast Prirodne šume SFRJ pokrivaju 8,8 milijuna ha odnosno oko 30% ukupne površine zemlje. Stanje prirodnih ekonomskih šuma Jugoslavije prema očuvanosti je slijedeće: Očuvanih šuma ´ . 5,453.392 ha Degradiranih šuma -. . . . . . . . 1,746,787 ha Šikara i makija 1,630.411 ha UKUPNO: 8,830.590 ha 58 |