DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Drvna masa svih šuma iznosi 886,188.000 m3 od čega je 8Ö°/o masa opće-društvenih
šuma, a 30°/» privatnih i zadružnih šuma. Prema vrsti drveća ima 71% listača i aö3/»
četinjača zemlje, a u Hrvatskoj je taj odnos 18,4

Proizvodne mogućnosti šuma u sadašnjem, njihovom stanju najbolje se mogu
ocijeniti prema drvnoj masi i prirastu po jedinici površine. Uzevši u obzir očuvane
opće-društvene šume u SFRJ drvna masa po 1 ha je slijedeća:


— u očuvanim šumama — prosjek 161 m8/ha,
— u visokim jednodobnim šumama 141 nrVha,
— u prebornim šumama 236 m3/ha,
— u niskim šumama 33 m3/ha,
— u degradiranim šumama 49 m3/ha.
Prirast je najbolje mjerilo proizvodnje. On je zavisan od boniteta zemljišta,
klimatskih prilika, vrste drveća koja na tom tlu raste te uzgojnih, zaštitnih i gospodarskih
mjera koje se u toj šumi provode. Ukupni prosječni prirast svih ekonomskih
šuma cijeni se na oko 20 milijuna m3 bruto mase što iznosi nešto ispod 3 m3 po 1 ha.
godišnje. To je svakako veoma nizak ukupni i iprosjecni godišnji prirast s obzirom
na klimatske prilike naše zemlje i bonitete staništa šuma.


2. Dosadašnji način gospodarenja u prirodnim šumama
Iskorištavanje prirodnih šuma i njihov uzgoj vrlo često je baziran na gledanju
na šumu kao isključivo prirodno bogatstvo, koje sačinjava složena blocenoza. koju
ne bi trebalo narušavati. Ukoliko je ta biocenoza narušena treba joj se čim iprije
vratiti jer se »poremećaj« osvećuje a šume treba koristiti i s njima gospodariti kroz
:Umjerene i oprezne sječe oponašajući u svemu prirodu.


3. Iskorišćavanje drveta kao industrijske sirovine
Zbog slabo razvijene kemijske i zastarjele mehaničke i industrijske prerade drveta
od ukupno posječene drvne mase upotrebljava se za industrijsku preradu samo 3r°/o
drveta (stanje 1959.). Od ukupnog procenta industrijske prerade (31,()/o) odpada na
mehaničku-industrijsku preradu 21l°/o a na kemijsku 10°/o.


Učešće proizvoda šumarstva i industrije za preradu drveta u poslijeratnom izvozu
iznosilo je u ukupnom izvozu zemlje, jedan period vremena oko 3ö0/o ukupnog izvoza
dok je danas radi zaostajanja šumarstva i industrije za preradu drveta u odnosu na
druge privredne grane svedeno na 15´°/o. Obzirom na geografski položaj naše zemlje
imamo veoma povoljne uslove za povećanje izvoza.


4. Dosadašnja investiciona ulaganja u šumarstvu
Za period od 1947—1960. uloženo je u šumarstvo 102,5 milijardi dinara za investicije.
Struktura investicionih ulaganja bila je u komunikacije 59%>, u zgrade i građevinske
objekte 8%, u opremu 22n/o i u biološka i druga ulaganja ll´%>. Najznačajnija
ulaganja bila su uložena u izgradnju šumskih (komunikacija tj. u one radove i opremu
koji su bili neophodni za vršenje plana sječa. Ulaganja u direktne bioloako-uzgojne
radove tj. radove za povećanje proizvodnje — prirasta bila tsu do sada veoma niska
a to se odrazuje i na ukupni nizak prirast i etat naših šuma.


Uopće šumarstvo zaostaje za općim ekonomskim razvojem cijele zemlje u odnosu
na druge privredne oblasti i grane. Dok je prosječni indeks porasta privrede za
period 1056—1961. god. 157,6 dotle je on za šumarstvo jedva 102,9 tj. najniži od svih
privrednih oblasti i grana.


5. Perspektivni zadaci šumarstva
Da bismo mogli pravilno ocijeniti naredne zadatke i pravac razvoja šumarstva
potrebno je sagledati i ocijeniti potrebe te mogućnosti plasiranja našeg drveta
i drvnih proizvoda u inostranstvo. Jugoslavija je u odnosu na površinu šuma među
prvim zemljama u Evropi. Međutim po potrošnji proizvoda od drveta mi smo skoro
posljednji u svim proizvodima a naročito u potrošnji papira i kartona sa 7,6 kg po
jednom stanovniku. U potrošnji ogrevnog drveta međutim razmjeri su potpuno


obratni.