DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Prosječna drvna masa po 1 ha površine iznosi 104 m3. Godišnji etat po dugoročnoj
osnovi za Š. G. Slav. Požega iznosio je 140..493 m3 a godišnji etat nakon izvršene
revizije za povišenje prethodnih prihoda danas iznosi 170.740 m3.


Visina prirasta obračunata je za:


— visoke šume
114.535 m3

niske šume 31.735 ms
Površine četinjača po šumarijama u ha iznose:
Slavonska Požega 149 ha
Pleternica 62 ha
Čaglin 35 ha
Kutjevo 39 ha
Velika 143 ha
Kamensko 1.200 ha


Ukupno
1.928 ha


Prema podacima koji su napred izneseni za područje Slavon>;.° vidimo da je
odnos četinjača prema listačama kod Š. G. Slav. Požega najpovoljniji od svih šumskih
gospodarstava sa toga područja.´ Najveća površina četinjača nalazi se kod Šumarije
Kamensko a to su autohtone sastojine jele.


2. Perspektivni zadaci Šumskog gospodarstva
Slav. Požega za povećanje prirasta
U cilju da ostvarimo zadatke postavljene perspektivnim planom SFRJ a to
znači da se omogući u 1980. godini dvostruko veća sjeta drvne mase nego se
danas siječe, potrebno je da se i prirast poveća barem za dvostruki iznos od dosadašnjeg
a uz to da povećamo i drvnu masu odnosno prirast četinjača. Dakle
dva osnovna zadatka treba riješiti a to su:


1. Povećanje prirasta uopće,
2. Povećanje površina pod četinjačama — odnosno prirasta četinjača.
Izvršavanjem ovog drugog zadatka rješavat ćemo i prvi. Biološki i ekološki
uslovi na području Š. G. Slav. Požega su takovi da ćemo uz određena ulaganja
te postavljene ciljeve moći i postići.


3. Današnji prirast drvne mase
Prirast drvne mase za šume Š. G. Slav. Požega nije do sada tačno utvrđen.
Na njegovom utvrđivanju se radi. Vrše se mjerenja te su izvjesni podaci već
i prikupljeni a nastavlja se ispitivanjima i na posebno osnovanim pokusnim
plohama.


Za gospodarsku jedinicu Požeška Gora za površinu od 1323,58 ha ustanovljen
je tečajni prosječni prirast po 1 ha 3,77 m3 U gospodarskoj jedinici Sjeverni
Dilj tečajni prirast utvrđen je na površini od 1000,02 ha po 1 ha 3,71 m3.
Općenito ustanovljen prirast za naše glavne vrste i to listače kao hrast kitnjak,
bukvu, cer i grab se kreće u granicama od 1,57 — 4,58 m3 po 1 ha. Taj prirast
je vrlo nizak. Uspoređujući ga s prirastom četinjača a naročito brzorastućih,
koji se kreće i do 15—20 m3 po 1 ha godišnje, vidimo da je potrebno mijenjati
današnju strukturu tih šuma u korist četinjača.


Kako smo vidjeli iz podataka tabele 1—4 za područje Slavonije kao i onih
za Š. G. Slav. Požega ukoliko bismo se orijentirali odnosno ostali na gospodarenju
na dosadašnji klasičan način (na temelju čega su i sastavljene spomenute
tabele 1—4), to ne bismo nakon 20 godina naše sječe mogli vršiti niti u onom


64