DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Prosječna drvna masa po 1 ha površine iznosi 104 m3. Godišnji etat po dugoročnoj osnovi za Š. G. Slav. Požega iznosio je 140..493 m3 a godišnji etat nakon izvršene revizije za povišenje prethodnih prihoda danas iznosi 170.740 m3. Visina prirasta obračunata je za: — visoke šume 114.535 m3 — niske šume 31.735 ms Površine četinjača po šumarijama u ha iznose: Slavonska Požega 149 ha Pleternica 62 ha Čaglin 35 ha Kutjevo 39 ha Velika 143 ha Kamensko 1.200 ha Ukupno 1.928 ha Prema podacima koji su napred izneseni za područje Slavon>;.° vidimo da je odnos četinjača prema listačama kod Š. G. Slav. Požega najpovoljniji od svih šumskih gospodarstava sa toga područja.´ Najveća površina četinjača nalazi se kod Šumarije Kamensko a to su autohtone sastojine jele. 2. Perspektivni zadaci Šumskog gospodarstva Slav. Požega za povećanje prirasta U cilju da ostvarimo zadatke postavljene perspektivnim planom SFRJ a to znači da se omogući u 1980. godini dvostruko veća sjeta drvne mase nego se danas siječe, potrebno je da se i prirast poveća barem za dvostruki iznos od dosadašnjeg a uz to da povećamo i drvnu masu odnosno prirast četinjača. Dakle dva osnovna zadatka treba riješiti a to su: 1. Povećanje prirasta uopće, 2. Povećanje površina pod četinjačama — odnosno prirasta četinjača. Izvršavanjem ovog drugog zadatka rješavat ćemo i prvi. Biološki i ekološki uslovi na području Š. G. Slav. Požega su takovi da ćemo uz određena ulaganja te postavljene ciljeve moći i postići. 3. Današnji prirast drvne mase Prirast drvne mase za šume Š. G. Slav. Požega nije do sada tačno utvrđen. Na njegovom utvrđivanju se radi. Vrše se mjerenja te su izvjesni podaci već i prikupljeni a nastavlja se ispitivanjima i na posebno osnovanim pokusnim plohama. Za gospodarsku jedinicu Požeška Gora za površinu od 1323,58 ha ustanovljen je tečajni prosječni prirast po 1 ha 3,77 m3 U gospodarskoj jedinici Sjeverni Dilj tečajni prirast utvrđen je na površini od 1000,02 ha po 1 ha 3,71 m3. Općenito ustanovljen prirast za naše glavne vrste i to listače kao hrast kitnjak, bukvu, cer i grab se kreće u granicama od 1,57 — 4,58 m3 po 1 ha. Taj prirast je vrlo nizak. Uspoređujući ga s prirastom četinjača a naročito brzorastućih, koji se kreće i do 15—20 m3 po 1 ha godišnje, vidimo da je potrebno mijenjati današnju strukturu tih šuma u korist četinjača. Kako smo vidjeli iz podataka tabele 1—4 za područje Slavonije kao i onih za Š. G. Slav. Požega ukoliko bismo se orijentirali odnosno ostali na gospodarenju na dosadašnji klasičan način (na temelju čega su i sastavljene spomenute tabele 1—4), to ne bismo nakon 20 godina naše sječe mogli vršiti niti u onom 64 |