DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 67     <-- 67 -->        PDF

obimu u kojem ih danas vršimo, a kamoli u dvostrukom obimu od današnjeg,
kako to zahtijeva perspektiva budućeg razvoja čitave naše zemlje. Prema tome
moramo se orijentirati na drugi način a što ćemo navesti i u slijedećem izlaganju.


4. Odnos visine prirasta listača i četinjača, —
te odnos vrijednosti listača i četinjača
Ako sadašnje prelazne sastojine s malim prirastom zamijenimo sastojinama
brzorastućih četinjača mi ćemo prirast znatno povisiti. Prirast četinjača prema
današnjem prirastu sastojina hstača može da bude i 3 do 5 puta veći. Prema
tome preći ćemo na unošenje četinjača u sve šume Š. G. Slav. Požega, gdje to
dozvoljavaju biološki i ekološki razlozi. Za takav novi način gospodarenja govore
slijedeći ekonomski razlozi:


1. Potreba proširenja četinjača uslijed općeg pomanjkanja istih prema listačama
u SFRJ;
2. Veći prirast četinjača prema prirastu listača uopće;
3. Potreba zamjene prelaznih sastojina sa sastojinama brzorastućih četinjača
i to prvenstveno na dobrim i vrlo dobrim tlima.
Radi uspoređivanja vrijednosti glavnih vrsta listača i četinjača prema izvršenju
sječa u 1962. i za prvih šest mjeseci 1963. donosimo iskaz o izvršenju
brutto vrijednosti u dinarima za 1 m3 iskorištene i realizirane drvne mase te
amortizacije II za 1962. godinu.


Bruto i DStv. aren iznos Amortizacij


po 1 m3 dinara dinara


1962. 1963. (6 mj.) 1962.
hrast 7.327 6.626 1.347
bukva 5.567 6.567 919
OTL 3.776 4.473 623
ML 5.584 6.417 922
četinjače (jela) 9.955 8.861 1.643


Prednji podaci ističu naročito vrijednost četinjača nad listačama. Međutim
vidimo također i to da je vrijednost drvne mase nekih listača čak nešto veća
od vrijednosti bukve, a daleko iznad vrijednosti tvrdih listača.


Ako uzmemo kod bukve dužinu proizvodnje (ophodnja) 100—120 godina
a kod nekih mekih listača (uglavnom breza i trepetljika) 20—40 godina to se
pokazuje daleko veća vrijednost mekih listača prema bukvi. U tom smislu će
se provoditi i uzgojni zahvati od njege mladika, čišćenja i proreda te čitavo
gospodarenje usmjeriti u tom pravcu.


E) DIREKTNE MJERE ZA POVEĆANJE PRIRASTA
KOD S. G. SLAVONSKA POŽEGA


iNapred je bilo govora da postoje realne mogućnosti zbog povećanih potreba
sječa u perspektivi a to znači oko 1980. god. da povećamo obim sječa u jugoslavenskim
razmjerima na 45 mil. m3 godišnje a to ćemo moći ako u tom smislu
povećamo i prirast. Kod toga dolaze u obzir slijedeće mjere, koje možemo provesti
i kod Š. G. Slavonska Požega:


1. Pojačati intenzitet proreda,
2. Proširiti prirodni areal jele,