DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 67 <-- 67 --> PDF |
obimu u kojem ih danas vršimo, a kamoli u dvostrukom obimu od današnjeg, kako to zahtijeva perspektiva budućeg razvoja čitave naše zemlje. Prema tome moramo se orijentirati na drugi način a što ćemo navesti i u slijedećem izlaganju. 4. Odnos visine prirasta listača i četinjača, — te odnos vrijednosti listača i četinjača Ako sadašnje prelazne sastojine s malim prirastom zamijenimo sastojinama brzorastućih četinjača mi ćemo prirast znatno povisiti. Prirast četinjača prema današnjem prirastu sastojina hstača može da bude i 3 do 5 puta veći. Prema tome preći ćemo na unošenje četinjača u sve šume Š. G. Slav. Požega, gdje to dozvoljavaju biološki i ekološki razlozi. Za takav novi način gospodarenja govore slijedeći ekonomski razlozi: 1. Potreba proširenja četinjača uslijed općeg pomanjkanja istih prema listačama u SFRJ; 2. Veći prirast četinjača prema prirastu listača uopće; 3. Potreba zamjene prelaznih sastojina sa sastojinama brzorastućih četinjača i to prvenstveno na dobrim i vrlo dobrim tlima. Radi uspoređivanja vrijednosti glavnih vrsta listača i četinjača prema izvršenju sječa u 1962. i za prvih šest mjeseci 1963. donosimo iskaz o izvršenju brutto vrijednosti u dinarima za 1 m3 iskorištene i realizirane drvne mase te amortizacije II za 1962. godinu. Bruto i DStv. aren iznos Amortizacij po 1 m3 dinara dinara 1962. 1963. (6 mj.) 1962. hrast 7.327 6.626 1.347 bukva 5.567 6.567 919 OTL 3.776 4.473 623 ML 5.584 6.417 922 četinjače (jela) 9.955 8.861 1.643 Prednji podaci ističu naročito vrijednost četinjača nad listačama. Međutim vidimo također i to da je vrijednost drvne mase nekih listača čak nešto veća od vrijednosti bukve, a daleko iznad vrijednosti tvrdih listača. Ako uzmemo kod bukve dužinu proizvodnje (ophodnja) 100—120 godina a kod nekih mekih listača (uglavnom breza i trepetljika) 20—40 godina to se pokazuje daleko veća vrijednost mekih listača prema bukvi. U tom smislu će se provoditi i uzgojni zahvati od njege mladika, čišćenja i proreda te čitavo gospodarenje usmjeriti u tom pravcu. E) DIREKTNE MJERE ZA POVEĆANJE PRIRASTA KOD S. G. SLAVONSKA POŽEGA iNapred je bilo govora da postoje realne mogućnosti zbog povećanih potreba sječa u perspektivi a to znači oko 1980. god. da povećamo obim sječa u jugoslavenskim razmjerima na 45 mil. m3 godišnje a to ćemo moći ako u tom smislu povećamo i prirast. Kod toga dolaze u obzir slijedeće mjere, koje možemo provesti i kod Š. G. Slavonska Požega: 1. Pojačati intenzitet proreda, 2. Proširiti prirodni areal jele, |