DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 68 <-- 68 --> PDF |
3. Unositi četinjače u sastojine listača, 4. Podizati plantaže i kulture brzorastućih listača. AD 1. Provođenje selektivnih proreda Po Asmanovoj. teoriji gotovo isti volumni prirast postiže se u sastojini s maksimalnom drvnom masom kao i s 2/s te drvne mase. S obzirom na velike površine mladih sastojina u njima treba provoditi intenzivne selektivne prorede — dajući prednost tehnički najvrednijim stablima hrasta i bukve, a čime će se skratiti i ophodnja (provođenje danskih proreda). Istovremeno treba podržavati podstojnu sastojinu s vrstama drveća koje podnosi zasjenu, a u cilju čuvanja proizvodne snage tla i zaštite tla. Na površini od oko 21.000 ha moći će se kroz 7 godina godišnje sjeći na 3.000 ha po oko 40 m3 tj. oko 120.000 m3 godišnje tako da se te površine kroz 20 godina tri puta tretiraju. Istu drvnu masu moći će se sjeći jer u mnogim sastojinama prevladava breza na kojoj se stvara veliki prirast. Nadalje sječom jačih ali tehnički malo vrijednih predrasta i panjača također ćemo"moći dobiti veću masu. Sječom takvih jačih a kvalitetnije lošijih stabala pomagati će se tehnički boljim stablima tako da će se koristiti veća masa ali manje vrijednosti, a ubuduće će se nakon tako provedenih proreda akumulirati prirast na tehnički najvrednijim stablima. AD 2. Proširenje prirodnog areala jele Današnja površina pod sastojinama jele (s nešto smreke) iznosi oko 1200 ha. Na području Papuka uključujući dio Krndije pod sastojinama listača kao i jele ima 17.237 ha obraslog a 2.430 ha neobrasloga tla. Od svih vrsta je najvrednija jela. Jela je na tom području i biološki vrlo jaka te sama prodire u sastojinu ostalih vrsta — prirodno se vrlo dobro pomlađuje pa čak i zauzima nove površine na mjesto ostalih vrsta. Prema utvrđenim ekološkim mogućnostima jelu se može proširiti u pojedine sastojine tako, da u istima dobijemo omjer jele prema listačama od 5—40% prema 95—60%. Prema mogućnostima za rasprostranjenje jele s obzirom na nadmorske visine uzimamo kao prosjek za proširenje 30% što znači uz već postojeće površine daljnjih oko 3.800 ha, a što bi uz današnju površinu iznosilo oko 5.000 ha. Na površini od spomenutih oko 5.000 ha stvarati će se nakon 20 godina prirast od oko 10 m3 godišnje po 1 ha a što bi iznosilo oko 50.000 m3. AD 3. Unošenje četinjača u sastojine listača Da bi se prirast ubuduće što više povećao to je potrebno da se unose četinjače na što većim površinama. Godišnje je potrebno da se izvrši unošenje četinjača na 400 ha. Kod toga lučimo ova tri vida rada: a) unošenje četinjača brzog rasta u prelazne sastojine, b) unošenje četinjača brzog rasta prigodom oplodne sječe, c) unošenje prvenstveno crnog bora na degradirana tla u cilju melioracije, a) U slijedećih 20 godina treba bar na 50% površina prelaznih sastojina unijeti brzorastuće četinjače. U obzir dolaze duglazija, borovac, bijeli bor, sitkanske smrče, ariš japanski, sudetski i obični, i drugi. Svaku od spomenutih vrsti unosit će se na ona staništa koja toj vrsti ekološki najbolje odgovaraju. Uz godišnje unošenje četinjača na oko 400 ha imah bismo za 20 godina oko 8000 ha tako osnovanih kultura. Uz poprečni prirast od 15 m3 godišnje po 1 ha |