DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ULOGA ŠUMARSTVA I LOVSTVA U TURIZMU Turizam postaje za privredu Jugoslavije a posebno za privredu Hrvatske sve značajniji faktor. Prema još nepotpunim podacima Jugoslavija je u 1963. godini o- stvarila od stranog turizma blizu 70 milijuna dolara, a od tog Hrvatska 46,5 milijuna dolara, prema 28,5 milijuna dolara u 1962. godini. Time je strani turizam u Hrvatskoj zauzeo drugo mjesto iza brodogradnje, koja je ostvarila 58,3 milijuna dolara. Predviđa se da će turizam u Hrvatskoj uskoro izbiti na prvo mjesto i da će na kraju 7-godišnjeg plana (1970. godine) doseći 154 milijuna dolara. Šumarstvo i lovstvo imaju s turizmom mnogo dodirnih tačaka pa postoje opravdani razlozi da u razvijanju turizma preuzmu važnu ulogu, da si na taj način osiguraju dopunske prihode i da dođu do potrebnih deviznih sredstava. Definirati turizam nije sasvim lako. S vremenom se taj pojam mijenjao i nadopunjavao. »Minervin« Leksikon iz 1936. gori. veli: Turizam označuje putovanja, koja spajaju nj a različitim prometalima za razliku od planinarenja, gdje se pješaci. Đr B. Klai ć u Riječniku stranih riječi iz 1958. godine poduzeća »Zore´< veli: Turizam označuje putovanja, koja spajaju racionalan odmor s obrazovnim ili naučnim zadacima. B. K. obal i u članku: Novi turizam — nove koncepcije, koji je otisnut u zagrebačkom »Vjesniku «od 29. IX 1963. veli slično: Turizam se sve više razvija u rekreacioni pokret s kombinacijom zabavnih i kulturnih zahtjeva. »Informatorov« Privredni leksikon iz 1961. godine daje definiciju turizma opisno gotovo na čitavoj stranici, a skraćeno bilo bi: Turizam je masovna društvena pojava i organizirana privredna djelatnost; obuhvaća skup i splet brojnih odnosa i djelatnosti što su vezane putovanjem i privremenim, boravkom, ljudi izvan njihovih prebivališta, s tim da putovanja i boravak ne budu radi.zarade ili uobičajenog vršenja zanimanja. Turizam sastoji iz dinamičnog elementa: putovanja i statičkog elementa: privremenog boravka. Motivi turizma mogu biti različiti: razonoda, odmor, radoznalost, liječenje, oporavak, posjete, prisustvovanje raznim proslavama, studij, sportovi, pregled kulturno - historijskih znamenitosti, prirodnih ljepota i dr. Turizam iskorišćava i valorizira prirodne i izvedene privlačnosti (atrakcije) zemlje, ali nije produktivna djelatnost, nego aktivira ostale privredne djelatnosti a osobito povećava proizvodnju i potrošnju dobara i usluga u zemlji. To su saobraćaj, ugostiteljstvo, trgovina, uslužne djelatnosti komunalne privrede, industrija, poljoprivreda, zanatstvo, kućna radinost i dr. S obzirom na lokaciju turizam može biti. primorski i kontinentalni. Uzimajući u račun duljinu zadržavanja razlikujemo tranzitni, boravišni i izletnički turizam. Po državljanstvu turista razlikujemo domaći, strani i pogranični, turizam. Mogli bismo i dalje vršiti klasifikaciju turizma, no to nije potrebno. DovoLjno je samo konstatirati, da gotovo u svakom od ovih kategorija turizma šumarstvo (zajedno sa lovstvom) zauzima važnu ulogu. Po svojoj vrijednosti i obimu u prvom redu je primorski turizam, koji svake godine na obale Jadrana dovodi tisuće i tisuće domaćih i stranih turista. U primorskom i u kontinentalnom turizmu šume predstavljaju — ako ne glavnu ,onda sigurno — važnu sporednu atrakciju. Poznato je, koliko su na obali Jadrana tražene šume pa i mali gajevi, koji i u najvećoj omari mogu pružiti osvježenje. Primorski turizam ih je i dosad obilno iskorišćavao, a bude li se htio dalje povećavati i udovoljavati sve profinjenijim zahtjevima domaćih i stranih turista, trebat će podizati nove nasade, a postojeće šume održavati. Uz pojedina ljetovališta i za kampove morat će se podizati strogo namjenske šume, a neke postojeće morat će se proglasiti, šumama namijenjenima za izletišta u smislu čl. 3. Osnovnog zakona o šumama. No ne moraju se sve šume uz ljetovališta proglasiti za šume s posebnom namjenom za izletišta. Veliki dio privrednih šuma može vršiti i rekreacijsku funkciju — uz izvjesna ograničenja u gospodarenju. Radi tih ograničenja i koristi koje takve šume pružaju turizmu (a u prvom redu ugostiteljstvu i trgovini) opravdano je da turizam za njihovo podizanje i uzdržavanje dade svoj doprinos. Turizam označuje putovanja, koja spajaju rati podizati i nasade manje od 5 ari, koji se u smislu čl. 16 Osnovnog zakona o šumama ne smatraju za šume. Šumarstvo je za te poslove prvo pozvano i dužno dati svoju stručnu pomoć uz naplatu koja će pokriti nastale troškove i uobičajenu maržu. Zbog velikih troškova kod podizanja i uzgoja te zaštite (od ljudi, stoke, insekata, 71 |