DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 75 <-- 75 --> PDF |
jati da se uklapaju, a da ne narušavaju sredinu u kojoj se nalaze. Dosad smo govorili o koristima koje ima turizam od šumarstva, a da se upitamo, ima li šumarstvo koristi od turizma. Sigurno je da ima. iako možda ne toliko izravnih koliko neizravnih. Šumarstvo je odavno prešlo stanje kad je ljepote svojih pejsaža moglo držati nepristupačnima za široki krug posjetilaca. Istina je da od nesvjesnih izletnika i turista znade biti i velikih šteta, a naročito od šumskih požara, ali ih mogu prouzrokovati i drugi nesvjesni članovi društva (prolaznici, pastiri, djeca, sakupljači ljekovitog bilja, šumski radnici itd.) i mi naprosto ne možemo spriječiti ulaz u šume, baš da to i želimo. Zato treba poći putem podizanja svijesti o važnosti šuma, a to možemo postići samo, ako osvojimo posjetioce ljepotama naših šuma, njihovim bogatstvom i šumarskim objektima. Široke mase posjetilaca će postati naši vjerni saveznici, a koristi koje će dobiti šumarstvo daleko će nadmašiti eventualne štete. U lovnom turizmu može šumarstvo imati veliku ulogu. Cjelokupna lovna površina u Hrvatskoj bila je 1955. god. razdijeljena na lovišta lovačkih društava (780/o površine) i na uzgojna lovišta (22°/o površine ili oko 880.000 ha). Vjerojatno se odonda površina uzgojnih lovišta nešto povećala. Lovišta lovačkih društava namijenjena su u prvom redu za rekreaciju radnih ljudi — lovaca, a uzgojna lovišta za uzgoj kvalitetne divljači, kojom bi se na pučivala cjelokupna lovna površina. S vremenom su i lovišta lovačkih društavauzgojna lovišta postala uz prvobitnu namjenu i objekt lovnog turizma. Lovni turizam interesantan je za nas iz više razloga. Prije svega ovdje dolazi u obzir manji broj turista — lovaca pa je njihov smještaj lakši. Glavna sezona lova tj. lov na nisku divljač — fazane, trčke i zečeve — te na divlje svinje traje od 1. X do 15. I tj. jeseni i zimi, kad je ostala turistička sezona mrtva, što opet olakšava posao oko smještaja. Poznato je da je lov skup sport i da se lovnim turizmom mogu baviti samo najimućniji. Iako nemamo tačnih podataka, ocjenjuje se da prosječni turist —lovac troši (sa svim taksama za odstrel itd.) oko 90 dolara dnevno tj.10 puta više nego obični turist. Mogućnosti koje pružaju naša lovišta su velike i šumarstvo koje uglavnom drži uzgojna lovišta u svojim rukama treba da iskoristi šanse koje se pružaju. Naročito su veliki izgledi za pernatu divljač (fazani i trčke), pa bi fond te divljači trebalo mnogo povećati, da bi se dobila i veća količina za odstrel. Dopunski prihodi od lovstva a i devizna sredstva šumskim gospodarstvima dobro bi došli. Sigurno je da ovim prikazom nisu obuhvaćene sve dodirne tačke šumarstva, lovstva i turizma, ali se već iz ovog vidi da se šumarstvu nameću novi zadaci pa im struka treba što bolje zadovoljiti. Ing. Ivica Žukina POJEDNOSTAVNJENJE I SMANJENJE OBIMA UREBAJNOG ELABORATA ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA Uređajni elaborat šumsko-privrednih osnova za jednodobne šume sadrži prema čl. 45. Uputstava za uređivanje šuma iz 1931. godine ove sastavne dijelove: I. Tekstovni dio — tzv. uređajni zapisnik II. Tabelarni dio — iskaz površina, o- pis sastojina, tabela dobnih i debljinskih (samo za klupirane sastojine) razreda, opća osnova sječa za I. i II. gospodarsko razdoblje, osnova prethodnih prihoda (proredna osnova), te osnova obnove i njege sastojina (osnova pošumljavanja) i III. Karte´ — osnovne, sastojinske, pregledne i grafikone — (dinamika razvoja dobnih razreda i dr.) Prema Općim uputstvima za uređivanje šuma broj 3437/48. — Opći elaborat obu hvaća šumsko-privrednu osnovu cijelog šumskog područja, a posebni elaborat šumsko- privrednu osnovu gospodarskih (uređajnih) jedinica. Uređenju šumsko privrednih područja još se nije pristupilo. U izradi su još elaborati šumsko-privrednih osnova za gosp. jedinice — dakle posebni elaborati. Prema tipu uređajnog elaborata (elaborat I, II. klase, te za melioracije) bili su propisani odgovarajući sastavni dijelovi elaborata, no uglavnom održali su se sve do danas oni glavni dijelovi koji su bili propisani cit. uputstvima iz 1931. i 1948. godine. Kasniji zaključci konferencija taksatora unijeli su samo neke manje izmjene ili do |