DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 75     <-- 75 -->        PDF

jati da se uklapaju, a da ne narušavaju
sredinu u kojoj se nalaze.


Dosad smo govorili o koristima koje
ima turizam od šumarstva, a da se upitamo,
ima li šumarstvo koristi od turizma.
Sigurno je da ima. iako možda ne toliko
izravnih koliko neizravnih. Šumarstvo je
odavno prešlo stanje kad je ljepote svojih
pejsaža moglo držati nepristupačnima za
široki krug posjetilaca. Istina je da od nesvjesnih
izletnika i turista znade biti i
velikih šteta, a naročito od šumskih požara,
ali ih mogu prouzrokovati i drugi nesvjesni
članovi društva (prolaznici, pastiri,
djeca, sakupljači ljekovitog bilja, šumski
radnici itd.) i mi naprosto ne možemo
spriječiti ulaz u šume, baš da to i želimo.
Zato treba poći putem podizanja svijesti o
važnosti šuma, a to možemo postići samo,
ako osvojimo posjetioce ljepotama naših
šuma, njihovim bogatstvom i šumarskim
objektima. Široke mase posjetilaca će postati
naši vjerni saveznici, a koristi koje
će dobiti šumarstvo daleko će nadmašiti
eventualne štete.


U lovnom turizmu može šumarstvo imati
veliku ulogu. Cjelokupna lovna površina
u Hrvatskoj bila je 1955. god. razdijeljena
na lovišta lovačkih društava (780/o
površine) i na uzgojna lovišta (22°/o površine
ili oko 880.000 ha). Vjerojatno se odonda
površina uzgojnih lovišta nešto povećala.
Lovišta lovačkih društava namijenjena
su u prvom redu za rekreaciju radnih
ljudi — lovaca, a uzgojna lovišta za
uzgoj kvalitetne divljači, kojom bi se na


pučivala cjelokupna lovna površina. S vremenom
su i lovišta lovačkih društavauzgojna lovišta postala uz prvobitnu namjenu
i objekt lovnog turizma. Lovni turizam
interesantan je za nas iz više razloga.
Prije svega ovdje dolazi u obzir manji
broj turista — lovaca pa je njihov


smještaj lakši. Glavna sezona lova tj. lov


na nisku divljač — fazane, trčke i zečeve


— te na divlje svinje traje od 1. X do 15.
I tj. jeseni i zimi, kad je ostala turistička
sezona mrtva, što opet olakšava posao oko
smještaja. Poznato je da je lov skup sport
i da se lovnim turizmom mogu baviti samo
najimućniji. Iako nemamo tačnih podataka,
ocjenjuje se da prosječni turist —lovac
troši (sa svim taksama za odstrel
itd.) oko 90 dolara dnevno tj.10 puta više
nego obični turist. Mogućnosti koje pružaju
naša lovišta su velike i šumarstvo
koje uglavnom drži uzgojna lovišta u svojim
rukama treba da iskoristi šanse koje
se pružaju.
Naročito su veliki izgledi za pernatu
divljač (fazani i trčke), pa bi fond te divljači
trebalo mnogo povećati, da bi se dobila
i veća količina za odstrel. Dopunski
prihodi od lovstva a i devizna sredstva
šumskim gospodarstvima dobro bi došli.


Sigurno je da ovim prikazom nisu obuhvaćene
sve dodirne tačke šumarstva, lovstva
i turizma, ali se već iz ovog vidi da
se šumarstvu nameću novi zadaci pa im
struka treba što bolje zadovoljiti.


Ing. Ivica Žukina


POJEDNOSTAVNJENJE I SMANJENJE OBIMA UREBAJNOG ELABORATA
ŠUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA


Uređajni elaborat šumsko-privrednih
osnova za jednodobne šume sadrži prema
čl. 45. Uputstava za uređivanje šuma iz
1931. godine ove sastavne dijelove:


I. Tekstovni dio — tzv. uređajni zapisnik
II. Tabelarni dio — iskaz površina, o-
pis sastojina, tabela dobnih i debljinskih
(samo za klupirane sastojine) razreda, opća
osnova sječa za I. i II. gospodarsko razdoblje,
osnova prethodnih prihoda (proredna
osnova), te osnova obnove i njege sastojina
(osnova pošumljavanja) i
III. Karte´ — osnovne, sastojinske, pregledne
i grafikone — (dinamika razvoja
dobnih razreda i dr.)
Prema Općim uputstvima za uređivanje
šuma broj 3437/48. — Opći elaborat obu


hvaća šumsko-privrednu osnovu cijelog
šumskog područja, a posebni elaborat šumsko-
privrednu osnovu gospodarskih (uređajnih)
jedinica.


Uređenju šumsko privrednih područja
još se nije pristupilo. U izradi su još elaborati
šumsko-privrednih osnova za gosp.
jedinice — dakle posebni elaborati.


Prema tipu uređajnog elaborata (elaborat
I, II. klase, te za melioracije) bili
su propisani odgovarajući sastavni dijelovi
elaborata, no uglavnom održali su se
sve do danas oni glavni dijelovi koji su
bili propisani cit. uputstvima iz 1931. i
1948. godine.


Kasniji zaključci konferencija taksatora
unijeli su samo neke manje izmjene ili do