DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1964 str. 80     <-- 80 -->        PDF

b) procjenu brutto drvne mase stabala


utvrditi mjerenjem prsnog promjera uz


uobičajeno obilježavanje kolobrojem svih


stabala od 10 cm prsnog promjera na više


samo u žilištu, te čekićanjem doznačnim


čekićem u žilištu i prsnoj visini. Drvnu


masu stabala utvrditi na osnovu izmjere


nih prsnih promjera razvrstanih po vrsti


drveta i debljinskim stepenima širine 5


cm, te očitanih boniteta (na osnovu sred


nje sastojinske visine) i tarifa iz »Opisa


sastojina« šumsko-privredne osnove dotič


nog otsjeka pomoću odgovarajućih drvno


gromadnih tabela za dotičnu vrstu drveta


tj. istih drvno-gromadnih jednoulaznih ta


bela, po kojima je utvrđena masa sasto


jine kod sastava šumsko-privredne osnove.


Otpada dakle »ocjena« stabalnih visina
stabla po procjenitelju prigovodom doznake,
a brutto drvne mase se utvrđuju po
jednoulaznim tabelama na isti način kao
što je to izvršeno u šumsko-privrednoj
osnovi prigodom sastava osnove.


c) Učešće sortimenata po vrsti drveta
utvrdit će se, u svrhu planiranja (Šp-2) na
osnovu iskustva upoređenjem sa sličnim
sastojinama, u kojima se zna točno napadanje
sortimenata prema evidenciji izrađenih
sortimenata grane 313.


Otpada dakle, stablimična procjena sortimenata
svakog pojedinog stabla jer se
učešće sortimenata može dovoljnom točnošću
utvrditi na osnovu iskustava i postotka
učešća sortimenata za cijelu sastojinu.


Osim toga, debljinska je struktura sastojkie,
o kojoj´ ovise prihodi iz tog Sortimente
za razne debljine — vidljiva iz brutto
drvne mase svakog debljinskog stepena.


Prednosti ovog prijedloga su očite i sastoje
se u slijedećem:


1) Odvajanjem odabiranja i obilježbe
stabala za doznake i procjene stabala, te
izvršenjem odabiranja stabala po najstručnijem
šumarskom osoblju — šumarskim
inžinjerima i šumarskim tehničarima —
povisila bi se produktivnost rada (cea
100—500/dan na 300—1000 stab./dan) za
cea 50a/o, te znatno smanjili troškovi doznake
za cea 50l0/o, a kvalitetnim odabiranjem
osigurale smjernice gospodarenja zacrtane
šumsko-privrednom osnovom.


2) Doznaka i procjena stabala prema
ovom prijedlogu — dakle druga faza konsignacije
može se povjeriti manje stručnom
osoblju (lugari, kvalificirani radnici), jer
se kolobrojisanjem i žigosanjem unaprijed
obilježenih stabala izvršava samo fizičkotehnički
posao, za koji se ne traži veća
stručna sprema, a time se povisuje znatno
produktivnost doznake (od 100 do 500 stab/


dan na 300—1500 stab./dan) i znatno smanjuju
troškovi ove faze doznake, povećava
kvalitet tehnike izvršenja (zatesj na mrtvu
koru, tačnost -mjerenja promjera), jer se
voditelj doznake stabala ne mora koncentrirati
na stablimičnu procjenu sortimenata,
već svu svoju pažnju posvetiti kvaliteti
rada, a time znatno skratiti vrlo obimne
radove oko doznake, koji se u praksi uglavnom
vrše kampanjski i sezonski.


3) Utvrđivanjem brutto drvne mase na
isti način i primjenom istih metoda i tablica
kao kod sastava šumsko-privredne
osnove dobivaju se podaci, koji se jedino
i isključivo mogu upoređivati sa drvnom
masom osnove, te se tako osigurava sigurna
evidencija izvršenja osnova, a izbjegavaju
prigovori i nesporazumi, koji izviru
iz upoređenja drvnih masa propisanih
osnovom i onih dobivenih realizacijom po
doznaci.


4) Poznata je činjenica, da upoređeniem
drvnih masa utvrđenih doznakom i stablimičnom
procjenom po´nedovoljno stručnom
i iskusnom šumarskom kadru — sa drvnom
masom i učešćem sortimenata realizirane
izrađene drvne mase po grani 313
dolazimo do pozitivnih odnosno negativnih
razlika i to 50°/o, što nije adekvatno utrošenom
radnom vremenu i troškovima, a suvišno
angažira stručni kadar koji bi se
mogao posvetiti drugom stručnom poslu
(uzgoj, zaštita).


5) Radi obimnih stabliimičnih procjena
sve tanjih dimenzija stabala na sve većim
površinama redovno stablimična procjena
počinja usko grlo planiranja (Šp-2), te se
obavlja na brzinu, kampanjski, sa nedovoljno
stručnim kadrom, a na uštrb kvalitete
rada (naročito ne posvećuje se dovoljna
pažnja odabiranju stabala kao najvažnijem
dijelu doznake), a na osnovu
ovako utvrđenih drvnih masa planiranje
je nerealno, što ima za posljedicu i nerealno
planiranje prihoda, fondova i osobnih
dohodaka kao i radova uzgojnih i zaštitnih
mjera, te Investicija.


6) Radi premalog broja inspekcijskih
kadrova (općinskih i kotarskih) doznačene
sječine ne mogu se prethodno prije sječe
stručno pregledati i otkloniti veće propuste
kod provedbe kako sječina tako i za
sječu doznačenih stabala prema propisima
osnove. Radi toga dolazi sigurno do neocijenjenih,
ali sigurno većih šteta po zajednicu
i šumarstvo radi loše provedbe
iako dobrih smjernica šumsko-privrednih
osnova.


7) Budući da šumarske organizacije u
cijelosti predviđeni etat kako glavnog, tako